27. rujna 2026.
Autor: dr. sc. Goran Buturac
Futuristički svijet Industrije 4.0 predstavlja potpuno digitaliziranu, automatiziranu i međusobno povezanu stvarnost u kojoj se brišu granice između fizičkog, digitalnog i biološkog svijeta. Četvrta industrijska revolucija transformira tradicionalne tvornice u inteligentne kibernetičko-fizičke sustave, gdje strojevi, senzori i ljudi komuniciraju i donose odluke. Industrijska robotika je temelj moderne transformacije u eri Industrije 4.0. Ona omogućava poduzećima da ostanu konkurentna na globalnom tržištu. Primat u svjetskoj proizvodnji industrijskih robota danas pripada Aziji. Pritom Kina nezaustavljivo povećava dominaciju na globalnom tržištu. Uz Kinu, tu je i zemlja robotike – Japan. Indija snažno raste u instalaciji industrijskih robota, dok Južna Koreja uspijeva zadržati tržišne pozicije među globalnim liderima. Sve je više primjera relativno malih ekonomija poput Singapura, Danske i Irske koje veoma uspješno koračaju globalnim tržištem industrijske robotike. Pravi putokaz za Hrvatsku kojoj puna zaposlenost širom otvara vrata tehnološkog progresa i snažnije robotizacije industrijskog sektora.
Dinamična kretanja na globalnom tržištu industrijske robotike
Sinergija umjetne inteligencije i industrijske robotike predstavlja temelj četvrte industrijske revolucije (Industrija 4.0), transformirajući tradicionalne tvorničke strojeve u autonomne, prilagodljive i inteligentne sustave. Industrijski roboti povećavaju produktivnost, donose preciznost proizvodnih procesa, poboljšavaju kvalitetu proizvoda, pridonose povećanju sigurnosti na radnom mjestu, pružaju fleksibilnost proizvodne aktivnosti i u konačnici rezultiraju smanjenjem troškova proizvodnje. S obzirom na važnost industrijske robotike za poslovanje poduzeća, nimalo ne iznenađuju veoma dinamične tržišne aktivnosti u pogledu same proizvodnje industrijskih robota te njihove sve veće primjene u različitim proizvodnim nišama. Broj industrijskih robota u svijetu u razdoblju 2015. – 2025. povećao se za više od 3 puta. Industrijskih robota je 2015. godine bilo 1,6 milijuna, a u 2025. godini 5,1 milijun (slika 1).
Slika 1. Broj industrijskih robota u svijetu u razdoblju 2015. – 2025.
Izvor: Izračun i obrada autora prema podacima Međunarodne federacije za robotiku (IFR).
Njihova instalacija u industrijskim poduzećima povećava se iz godine u godinu. Pritom je prema posljednjim dostupnim podacima Međunarodne federacije za robotiku (IFR) u 2025. godini u industrijskim poduzećima instalirano 603,0 tisuće robota što je za 11,2 posto više nego u 2024. godini.
Istovremeno, analiza po industrijskim sektorima pokazuje kako je od ukupnog broja industrijskih robota, najviše njih instalirano u električnoj i elektroničkoj industriji, i to 23,5 posto (slika 2). Slijede je automobilska industrija s udjelom od 22,9 posto, proizvodnja metala, postrojenja i opreme s udjelom od 18,1 posto, proizvodnja plastike i kemijskih proizvoda s udjelom od 4,3 posto te naposljetku proizvodnja hrane u kojoj je instalirano 3 posto ukupnog broja industrijskih robota.
Slika 2. Instalacija robota u svijetu po industrijskim sektorima u 2025. godini
Izvor: Izračun i obrada autora prema podacima Međunarodne federacije za robotiku (IFR).
Najnoviji trendovi otkrivaju snažan rast instalacija industrijskih robota u proizvodnji metala, postrojenja i opreme. U toj je djelatnosti u 2025. godini instalacija industrijskih robota porasla za 22,0 posto na međugodišnjoj razini. Istovremeno, broj novoinstaliranih industrijskih robota u automobilskoj industriji se povećao za 10,0 posto. U električnoj i elektroničkoj industriji instalacija robota je također povećana za 10 posto, dok je u proizvodnji hrane smanjena za 14,0 posto.
Superiorna Azija
Analiza strukture instalacija industrijskih robota po kontinentima u 2025. godini potvrđuje apsolutnu globalnu dominaciju azijskog kontinenta. Pritom je 76,0 posto industrijskih robota bilo instalirano u Aziji (slika 3). Slijedi ju Europa s udjelom od 12,0 posto te Sjeverna i Južna Amerika s udjelom od 9,0 posto.
Slika 3. Struktura instalacija industrijskih robota po kontinentima u 2025. godini
Izvor: Izračun i obrada autora prema podacima Međunarodne federacije za robotiku (IFR).
Kina je instalirala gotovo 60 posto industrijskih robota u svijetu u 2025. godini
Od vodećih zemalja u području primjene industrijske robotike, u protekloj je godini uvjerljivo najveći broj instalacija industrijskih robota na svijetu zabilježen u Kini. Slijede je SAD, Japan, Južna Koreja i Njemačka (slika 4).
Prema izvješću Međunarodne federacije za robotiku (IFR) Kina je u 2025. godini instalirala preko 354 tisuće industrijskih robota, što čini nevjerojatnih 59 posto svih instalacija na globalnoj razini. Ubrzani razvoj i masovna primjena industrijske robotike u Kini rezultat su sinergije državne strategije, demografskih promjena i tehnološkog napretka domaćih lanaca opskrbe. Svi ostali globalni lideri industrijske robotike su zabilježili višestruko manje instalacija industrijskih robota u odnosu na Kinu. SAD je instalirao 38,4 tisuće industrijskih robota, Japan 36,2 tisuće, Južna Koreja 30,2 tisuće, a Njemačka 24,8 tisuća industrijskih robota.
Uz Kinu, Japan i Južnu Koreju, još su tri države s azijskog kontinenta među deset vodećih zemalja, mjereno instalacijom industrijskih robota u 2025. godini – Indija, Tajvan i Singapur.
Slika 4. Instalacija industrijskih robota u vodećim zemljama industrijske robotike u 2025. godini
Izvor: Izračun i obrada autora prema podacima Međunarodne federacije za robotiku (IFR).
Najnoviji trendovi pokazuju kako je u 2025. godini najveći porast instalacija industrijskih robota zabilježio Singapur, i to za 26,0 posto na međugodišnjoj razini. Slijede ga Kina s rastom broja instaliranih industrijskih robota od 20,0 posto i Indija s rastom od 15,0 posto.
Izvozni lider industrijske robotike je Japan
Analiza industrijske robotike potvrđuje rezultate snažnog tehnološkog razvoja vodećih azijskih ekonomija. Pritom je najveći iskorak u posljednjih nekoliko desetljeća napravila Kina.
Gospodarski i tehnološki uzor azijskim zemljama u prošlosti bio je Japan.
Uvažavajući specifičnosti svake pojedine zemlje, put gospodarskog uspjeha Kine, Azijskih tigrova (Singapur, Hong Kong, Južna Koreja, Tajvan) i drugih azijskih zemalja bio je sličan Japanu. Taj se put zasnivao na izdašnim ulaganjima u obrazovanje, znanost i tehnologiju. Kina i Azijski tigrovi su 1960-ih bile relativno siromašne zemlje koje su tada obilovale jeftinom radnom snagom. Zahvaljujući ulaganjima u obrazovanje, znanost i tehnologiju te su zemlje uspjele stvoriti jeftinu, ali veoma produktivnu radnu snagu (Hultberg i sur., 2017; Buturac, 2025; Mirre i sur., 2025).
Strategija njihove ekonomske ekspanzije zasnivala se na osvajanjima izvoznih tržišta. Primjena te strategije nije zaobišla niti izvoz naprednih tehnoloških rješenja kao što su industrijski roboti. Prema posljednjim dostupnim podacima za 2025. godinu, predvodnik izvoza industrijskih robota u svijetu je Japan (slika 5). Slijede ga Kina, Njemačka i SAD.
Slika 5. Najveći izvoznici industrijskih robota u svijetu u 2025. godini
Izvor: Izračun i obrada autora prema podacima iz baze podataka UN Comtrade.
Japan zauzima 21,0 posto globalnog izvoza industrijskih robota u 2025. godini. Slijede ga Luksemburg s udjelom 13,6 posto, Kina s udjelom 11,0 posto, Njemačka s udjelom 5,1 posto i SAD s udjelom od 5,0 posto.
Japan je u protekloj godini najviše industrijskih robota izvezao u SAD – 34,7 posto.
Prijateljski stav prema robotima
Osim što Japan kontinuirano ulaže izdašna sredstva u istraživanje, razvoj i primjenu novih tehnoloških rješenja u području robotike, dodatni vjetar u leđa japanskoj robotici daje kulturološko poimanje robota u japanskom društvu. Pritom Japanci imaju nadasve pozitivan i prijateljski stav prema širokoj primjeni robota u njihovoj svakodnevnici. Ne samo da su roboti važan segment japanske ekonomije, već su oni postali duboko ukorijenjen dio njihovog svakodnevnog života, navika, običaja i kulture.
Vodeće japanske kompanije u industrijskoj robotici su Yaskawa Electric, Fanuc, Kawasaki Robotics, Mitsubishi Electric i Denso. One generiraju oko 47,0 posto svih svjetskih prihoda od industrijskih robota. Te tvrtke, poznate po širokom asortimanu robota namijenjenih raznim industrijskim područjima te primjeni u mnogobrojnim proizvodnim procesima, svjetski su lideri u industrijskoj robotici. Odlikuju ih napredna tehnološka rješenja prilagođena zahtjevima kupaca i suvremenim potrebama tržišta robotike. Osobitu prepoznatljivost i dominaciju imaju u električnoj i elektroničkoj industriji te automobilskoj industriji. Ostali ključni japanski igrači u proizvodnji industrijske robotike su Epson, specijaliziran za precizne robote, i Omron, koji osigurava upravljačke sustave za automatizaciju tvornica (Buturac, 2025).
*Luksemburg 99,9 posto industrijskih robota dobavlja iz Japana. Nakon toga ih distribuira u vodeće europske zemlje
U skupini globalnih izvoznih lidera industrijske robotike nalazi se Luksemburg i to kao svojevrsni outlier. Naime, Luksemburg je vodeći izvoznik industrijskih robota u Europi prvenstveno zbog svoje specifične uloge glavnog distribucijskog i logističkog središta (huba) za velike globalne proizvođače robotike, a ne zbog masovne domaće proizvodnje industrijskih robota.
Prema podacima za 2025. godinu, Luksemburg drži čak 31,3 posto ukupnog izvoza industrijskih robota Europske unije. Na ljestvici globalnih izvoznika industrijskih robota Luksemburg je pozicioniran na drugom mjesto, odmah iza Japana.
Luksemburg, 99,9 posto industrijskih robota uvozi iz Japana. Nakon dobave robota iz Japana, ta zemlja iz svojih logističkih centara distribuira robote najviše u vodeće europske zemlje – Njemačku, Francusku, Italiju i Španjolsku.
Luksemburg izvozi 21,3 posto industrijskih robota u Njemačku, 21,0 posto u Italiju, 16,2 posto u Francusku i 10,5 posto u Španjolsku.
Amerikanci su i dalje najveći kupci industrijskih robota na svijetu
Dok su Japanci i Kinezi najveći proizvođači industrijskih robota u svijetu, Amerikanci su njihovi najveći kupci. Pritom je SAD najveći uvoznik industrijskih robota na svijetu. Slijede ga Kanada, Meksiko, Njemačka i Poljska (slika 6).
SAD je uvezao industrijskih robota u 2025. godini u vrijednosti od 716,7 milijuna eura. Najveći udio u američkom uvozu industrijskih robota zauzima Japan – 51,5 posto. Slijede ga Njemačka s udjelom od 14,6 posto i Kina s udjelom od 6,8 posto.
Slika 6. Najveći uvoznici industrijskih robota u svijetu u 2025. godini
Izvor: Izračun i obrada autora prema podacima iz baze podataka UN Comtrade.
Tehnološka nadmoć u proizvodnji i izvozu industrijskih robota, praćena rastućom potražnjom na globalnom tržištu, uvelike pridonosi ekonomskoj superiornosti azijskih izvoznika industrijskih robota, poput Japana, Kine i Južne Koreje.
No, niti nabava i uvoz industrijskih robota nisu ni najmanje ekonomski neopravdan ili nepoželjan čin. Dapače, ulaganja u robotizaciju proizvodnje od iznimnog su značaja, jer poboljšavaju kvalitetu i preciznost proizvoda, povećavaju obim i brzinu proizvodnje, smanjuju troškove rada i materijala te poboljšavaju sigurnost i uvjete rada zaposlenika. Roboti također omogućuju veću fleksibilnost proizvodnje, smanjuju količinu otpadnog materijala, a dugoročno pridonose kompanijama u održavanju konkurentnosti i profitabilnosti na tržištu.
Tko su predvodnici industrijske robotike u Europi?
Izuzmemo li Luksemburg gdje se radi o reeksportu, predvodnice europskog izvoza industrijskih robota u apsolutnom iznosu su Njemačka, Francuska i Nizozemska (slika 7). Na te tri zemlje otpada 33 posto izvoza industrijskih robota Europske unije. Ukupna vrijednost izvoza industrijskih robota zemalja Europske unije u 2025. godini iznosila je 746,6 milijuna eura. Pritom je 11,7 posto izvoza realizirala Njemačka, 10,8 posto Francuska, i 10,5 posto Nizozemska.
Slika 7. Izvoz industrijskih robota zemalja Europske unije u 2025. godini mjereno udjelom u ukupnom izvozu industrijskih robota Europske unije
Izvor: Izračun i obrada autora prema podacima iz baze podataka UN Comtrade.
Zanimljivo je primijetiti kako se pri samom vrhu ljestvice europskih izvoznika industrijskih robota nalaze relativno male ekonomije poput Danske, Irske, Belgije i Švedske.
Njihova dominacija u industrijskoj robotici je očekivana obzirom da za mala, otvorena gospodarstva na globalnom tržištu napredna tehnološka rješenja poput industrijske robotike u potpunosti anuliraju njihova geografska, resursna i demografska ograničenja.
Ekonomija znanja, inovacije, automatizacija poslovnih procesa i robotika u proizvodnji osiguravaju malim ekonomijama konkurentne proizvode i usluge kojima osvajaju svjetska tržišta.
Povećavši izvozni udio u industrijskoj robotici Europske unije u razdoblju 2023.-2025. s 0,01 posto na 0,05 posto Hrvatska se uspjela maknuti s dna ljestvice europskih zemalja. Manji izvoz industrijskih robota od Hrvatske u 2025. godini realizirali su Latvija, Litva, Cipar i Malta.
Europska zemlja s najvećim relativnim uvoznim rastom industrijskih robota u 2025. godini je Hrvatska
Puna zaposlenost i nedostatak kvalificirane radne snage u brojnim proizvodnim nišama nameću robotizaciju ne samo industrijskog sektora već i cjelokupnog gospodarstva Hrvatske kao nepresušnu potrebu, ali i preduvjet jačanja konkurentnosti i snažnije gospodarske ekspanzije. Iako je dinamika robotizacije relativno spora, nimalo ne iznenađuju pozitivni trendovi rasta primjene industrijskih robota što se ogleda kroz snažan rast njihova uvoza zabilježen u posljednjih nekoliko godina (slika 8).
Hrvatska je u 2025. godini povećala uvoz industrijskih robota čak 4,2 puta u odnosu na 2024. godinu. U razdoblju 2022.-2025. uvoz industrijskih robota povećan je 9 puta.
Dio tako dinamičnog uvoznog rasta može se pripisati relativno maloj osnovici prisutnoj u ranijim razdobljima (prije 2022. godine). Međutim, značajan uvozni rast u posljednjih nekoliko godina je ohrabrujući smjer za jačanje konkurentskih pozicija domaćeg gospodarstva na globalnom tržištu.
Slika 8. Izvoz, uvoz i vanjskotrgovinska bilanca Hrvatske u trgovini industrijskim robotima u razdoblju 2022. - 2025.
Izvor: Izračun i obrada autora prema podacima iz baze podataka UN Comtrade.
Najveći dobavljač industrijskih robota za Hrvatsku je Italija (slika 9). Iz te je zemlje Hrvatska u 2025. godini uvezla 64,9 posto industrijskih robota.
Hrvatska najviše iz Italije uvozi robote namijenjene metaloprerađivačkoj industriji u područjima zavarivanja, bojanja i lakiranja, te robote za pakiranje i paletizaciju u prehrambenoj industriji, proizvodnji pića i u farmaceutskom sektoru.
Slika 9. Struktura uvoza industrijskih robota Republike Hrvatske u 2025. godini po zemljama
Izvor: Izračun i obrada autora prema podacima iz baze podataka UN Comtrade.
Smanjivanje tehnološkog jaza u odnosu na vodeće EU zemlje
Robotizacija je jedan od temeljnih preduvjeta tehnološkog progresa. Ona je usko korelirana s izgradnjom modernog i globalno konkurentnog gospodarstva. Pritom za malo, otvoreno gospodarstvo poput hrvatskog koje je snažno integrirano u europski ekonomski prostor ključni izazov je ulaganje u proizvodnju visokotehnoloških proizvoda i plasman tih proizvoda na izvozna tržišta.
Iako obujmom relativno malen, izvoz visokotehnoloških proizvoda Hrvatske, uz blaže oscilacije, se kontinuirano povećava od 2006. do 2025. godine (slika 10). U tom je razdoblju Hrvatska povećavala izvoz visokotehnoloških proizvoda u prosjeku godišnje za 7,7 posto. To je znatno veća stopa rasta u donosu na prosječnu stopu rasta zemalja EU-a koja je iznosila 4,9 posto.
Slika 10. Izvoz visokotehnoloških proizvoda Hrvatske i Europske unije u razdoblju 2006.-2025.
Izvor: Izračun i obrada autora prema podacima iz baze podataka UN Comtrade.
Također, uočava se kako je Hrvatska od 2021. do 2025. ubrzala izvozni rast. U tom je razdoblju izvoz visokotehnoloških proizvoda Hrvatske u prosjeku godišnje rastao 8,3 posto. Istovremeno, izvoz Europske unije se povećavao 6,2 posto.
Usprkos značajnom tehnološkom jazu kojeg Hrvatska ima u odnosu na gospodarski razvijenije zemlje EU-a, navedena kretanja potvrđuju pozitivan trend konvergencije, tj. smanjivanje tehnološkog jaza Hrvatske u odnosu na prosjek zemalja Europske unije.
Snažan rast industrijske robotike u narednom razdoblju, uz daljnju supremaciju Azije
Primat proizvodnje i izvoza industrijskih robota u svijetu danas zauzima Azija. Pritom više od tri četvrtine instaliranih robota u 2025. godini otpada na azijski kontinent. Među deset vodećih zemalja, mjereno instalacijom industrijskih robota u 2025. godini, šest zemalja je iz Azije: Kina, Japan, Južna Koreja, Indija, Tajvan i Singapur.
Kina drži apsolutnu dominaciju u globalnoj robotizaciji te je tijekom 2025. godine instalirala čak 59 posto svih novih industrijskih robota na svijetu.
Tehnološki uzor drugim azijskim zemljama u prošlosti je bio Japan. Azijske zemlje predvođene Kinom su u posljednjih nekoliko desetljeća ulagale izdašna sredstva u obrazovanje i znanost. Ne samo da su time uspjele stvoriti jeftinu i produktivnu radnu snagu, već su ostvarile velike tehnološke iskorake. Usavršavanje industrijske robotike i njezine primjene u gospodarstvu neprekidno su u fokusu istraživanja brojnih istraživača i eksperata u azijskim zemljama (Jung i Yang, 2025; Li i sur., 2025; Liu i sur., 2024; Paul i sur., 2025; Shah i sur., 2025; Tevfik Kartal i sur., 2026; Zhang i sur., 2025). Primjenjujući inovativna tehnološka rješenja u proizvodnji industrijskih robota azijske zemlje poput Japana, Kine i Južne Koreje danas nadmoćno osvajaju svjetska tržišta u industrijskoj robotici.
Prema projekcijama Međunarodne federacije za robotiku (IFR), broj instaliranih industrijskih robota na globalnoj razini u 2026. godini će se povećati za 9,0 posto. Dvoznamenkasti rast instalacija industrijskih robota zabilježit će Azija - 11,0 posto. Istovremeno, za SAD se prognozira znatno sporiji rast – 2,0 posto, dok se za Europu očekuje stagnacija u instalaciji industrijskih robota.
Literatura
Buturac, G. (2025). Azijski tigrovi u osvajanjima izvoznih tržišta. Ekonomski institut, Zagreb. https://eizg.hr/azijski-tigrovi-u-osvajanjima-izvoznih-trzista/7255
Buturac, G. (2025). Industrijski roboti Azije u osvajanjima svjetskih tržišta. Ekonomski institut, Zagreb. https://www.eizg.hr/industrijski-roboti-azije-u-osvajanjima-svjetskih-trzista/7364
Huang, Z., Jiang, P. i Liu, S. (2025). Industrial robots and cross-regional investment. Pacific-Basin Finance Journal, 92(6), 102793. https://doi.org/10.1016/j.pacfin.2025.102793
Hultberg, P., Calonge, D. S. i Kim, S. H. (2017). Education policy in South Korea: A contemporary model of human capital accumulation? Cogent Economics & Finance, 5(1). https://doi.org/10.1080/23322039.2017.1389804
Jung, K. i Yang, J. S. (2025). Mitigating safety challenges in human-robot collaboration: The role of human competence. Technological Forecasting and Social Change, 213(2), 124022. https://doi.org/10.1016/j.techfore.2025.124022
Li, Z., Xue, Q., Yu, Y., Yan, Y., Zhang, J., Su, Y. Y., Li, C., Zhang, B. i Cheng, Y. (2025). How to build new productive forces for traditional Chinese medicine industry: Industrial perception intelligence and AI-based pharmaceutical robot. Engineering, 52, 244–255. https://doi.org/10.1016/j.eng.2025.07.027
Liu, L., Rasool, Z., Ali, S., Wang, C. i Nazar, R. (2024). Robots for sustainability: Evaluating ecological footprints in leading AI-driven industrial nations. Technology in Society, 76(23), 102460.
https://doi.org/10.1016/j.techsoc.2024.102460
Mirre, T., Tsegaye, Z. i Beyene, D. (2025). Education systems in South Korea, Taiwan, and Singapore: A comparative policy analysis. Higher Education Research, 10(2), 57–63. https://doi.org/10.11648/j.her.20251002.12
Paul, E., Boby, R. A., Krishnaswamy, H. i Klimchik, A. (2025). Enhanced lumped stiffness model for industrial robots under multi-axial loading: Trade-off between the model complexity and positional accuracy. Mechanism and Machine Theory, 214, 106133. https://doi.org/10.1016/j.mechmachtheory.2025.106133
Shah, R., Doss, A. S. A. i Lakshmaiya, N. (2025). Advancements in AI-enhanced collaborative robotics: Towards safer, smarter, and human-centric industrial automation. Results in Engineering, 27, 105704. https://doi.org/10.1016/j.rineng.2025.105704
Tevfik Kartal, M., Kim, E. Kirikkaleli, D. Kılıç Depren, S. Ayhan, F., Park, J. (2026) Exploring impact of AI-robotics, energy transition, energy utilization, and economic growth on environmental degradation: Evidence from leading Asian countries by KRLS model. Geoscience Frontiers,17(4): 102302. https://doi.org/10.1016/j.gsf.2026.102302
Thieme, A., Renwick, S., Marschmann, M., Guimaraes, P. I., Weissenborn, S. i Clifton, J. (2024). Deep integration of low-cost liquid handling robots in an industrial pharmaceutical development environment. SLAS Technology, 29(5), 100180. https://doi.org/10.1016/j.slast.2024.100180
Woo, S., Kim, Y. i Kim, S. (2025). Converging extended reality and robotics for innovation in the food industry. AgriEngineering, 7(10), 322. https://doi.org/10.3390/agriengineering7100322
Zhang, J., Lü, Z., Ding, J., Su, Z., Li, X. i Gao, L. (2025). An effective local search algorithm for flexible job shop scheduling in intelligent manufacturing systems. Engineering, 50(6), 117–127. https://doi.org/10.1016/j.eng.2024.07.022