12. listopada 2026.
„Gdje god se voli umijeće medicine, voli se i čovječanstvo.” – riječi su oca medicine, antičkog grčkog liječnika Hipokrata. Ta čuvena misao govori kako je medicina mnogo više od čiste znanosti. Ona je čin dubokog suosjećanja i brige za čovjeka.
Naš sugovornik je ugledni liječnik, specijalist opće kirurgije, subspecijalist plastične, rekonstruktivne i estetske kirurgije u Kliničkom bolničkom centru Zagreb. Doktorirao je na poslijediplomskom doktorskom studiju iz Biomedicine i zdravstva, a svoja znanja kontinuirano usavršavao u vodećim svjetskim medicinskim centrima u Parizu, Beču, Ateni, Bologni, Rimu Aachenu,… Docent je na Katedri za kirurgiju Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Osnivač je i vlasnik Poliklinike Dujmović, multidisciplinarne medicinske ustanove specijalizirane za plastičnu kirurgiju, vaskularnu kirurgiju, dermatologiju s venerologijom i onkologiju.
O liječničkom pozivu, kirurgiji, primjeni naprednih tehnoloških rješenja u medicini, umjetnoj inteligenciji, stvaralaštvu i budućnosti u intervjuu za portal Inova istraživanja govori istaknuti hrvatski liječnik doc. dr. sc. Anto Dujmović:
Najveće zadovoljstvo osjećam kada vidim da smo pacijentu pomogli proći kroz zahtjevno razdoblje i vratiti se svakodnevnom životu.
Što Vas je privuklo u svijet medicine? Odakle ljubav prema liječničkom pozivu?
Medicina me privukla jer spaja znanost, praktičan rad i neposredan odnos s ljudima. U kirurgiji mi je posebno važno to što znanje i odluka liječnika mogu vrlo konkretno promijeniti tijek nečijeg života. S vremenom sam shvatio da liječnički poziv nije samo sposobnost postavljanja dijagnoze i izvođenja zahvata. Jednako je važno razumjeti osobu koja vam je povjerila svoje zdravlje.
Koliko znaju biti zahtjevni i složeni operativni zahvati koje izvodite?
Zahtjevnost zahvata ne mjeri se samo njegovim trajanjem ili tehničkom složenošću. Kod operacija dojke, osobito nakon karcinoma, moramo istodobno razmišljati o onkološkoj sigurnosti, očuvanju funkcije i izgledu dojke te o tome kako će rezultat utjecati na kvalitetu života pacijentice. Svaka pacijentica ima drukčiju bolest, građu i očekivanja, pa je ključan individualan plan liječenja. Ponekad je najveće umijeće izvesti manje opsežan zahvat kada za to postoje sigurni onkološki uvjeti.
Kolika je važnost prevencije kod otkrivanja karcinoma dojke? Koliko su bitni samopregledi i kada ih započeti? Kakva je uloga mamografije i ultrazvuka?
Kod raka dojke važno je razlikovati prevenciju od ranog otkrivanja: ne možemo spriječiti svaki karcinom, ali ga možemo pokušati otkriti u stadiju kada su mogućnosti liječenja bolje. Ženama savjetujem da već u mlađoj odrasloj dobi upoznaju uobičajen izgled i osjećaj svojih dojki te se jave liječniku ako primijete novu kvržicu, promjenu kože ili bradavice ili iscjedak. Ne treba čekati sljedeći planirani pregled ako se pojavi nova promjena.
Samopregled može pomoći ženi da primijeti promjenu, ali ne može zamijeniti slikovne preglede. Mamografija je temelj organiziranog probira jer može otkriti promjene koje se još ne mogu napipati. U Hrvatskoj nacionalni program obuhvaća žene od 49 do 70 godina. Ultrazvuk je važna dopunska metoda, osobito pri obradi konkretne promjene i kod mlađih žena, ali nije univerzalna zamjena za mamografiju. Kod žena s povećanim nasljednim ili drugim rizikom plan praćenja određuje se individualno.
Tko su najčešći korisnici usluga Vaše poliklinike i zbog čega Vam se obraćaju?
Naši pacijenti dolaze s različitim potrebama, što odražava multidisciplinarni karakter poliklinike. Dio njih traži pregled i liječenje iz područja plastične kirurgije, uključujući promjene na koži, zahvate na dojkama i estetske zahvate. Drugi nam se obraćaju zbog bolesti vena, dermatoloških tegoba ili potrebe za onkološkim mišljenjem. Zajedničko im je to što žele jasan odgovor: što je njihov problem, koje su mogućnosti liječenja i što u njihovu slučaju ima najviše smisla.
Pacijenti ističu Vašu stručnost i empatiju, osobito kada priopćavate tešku dijagnozu. Kako Vam to uspijeva?
Tešku vijest nije moguće učiniti lakom, ali je moguće priopćiti je jasno, mirno i s poštovanjem. Nastojim pacijentu dati vremena da čuje i razumije što mu govorim, odgovoriti na pitanja bez žurbe i objasniti što slijedi. Mislim da strah često raste kada čovjek ostane sam s nejasnoćama. Moj je zadatak biti iskren o dijagnozi, ali i pokazati pacijentu da postoji plan i da kroz liječenje neće prolaziti bez podrške.
Što smatrate odlikama dobrog liječnika?
Dobar liječnik mora imati znanje i vještinu, ali i svijest o granicama vlastitog znanja. Mora se stalno educirati, kritički razmišljati i surađivati s kolegama. Jednako su važni odgovornost, strpljenje i sposobnost slušanja. Pacijent ne dolazi samo s nalazom, nego i sa svojim strahovima, okolnostima i očekivanjima. Vrhunski liječnik sve to uzima u obzir pri donošenju odluke.
Što Vam pričinjava najveće zadovoljstvo u poslu?
Najveće zadovoljstvo osjećam kada vidim da smo pacijentu pomogli proći kroz zahtjevno razdoblje i vratiti se svakodnevnom životu. To može biti uspješno liječenje bolesti, dobra rekonstrukcija nakon operacije ili zahvat koji nekome značajno poboljša kvalitetu života. Nove tehnike i tehnologije pritom su mi zanimljive i važne, ali njihova je vrijednost u tome koliko stvarno koriste pacijentu.
Kažu da ste veliki ljubitelj novih tehnologija. Je li to istina?
Da. Zanima me kako tehnologija može poboljšati dijagnostiku, planiranje zahvata i preciznost liječenja. U kirurgiji i medicini općenito napredak nam daje mogućnost da neke postupke izvodimo sigurnije i uz manje opterećenje za pacijenta. Ipak, novu tehnologiju treba procjenjivati prema rezultatima i dokazima, a ne prihvaćati samo zato što je nova.
Kakva je budućnost medicine u eri umjetne inteligencije?
Umjetna inteligencija već može pomoći u analizi velikih količina podataka, obradi medicinskih slika, istraživanju i organizaciji rada. Vjerujem da će liječnicima sve više služiti kao podrška pri donošenju odluka i omogućiti da se više vremena posveti pacijentu. No njezini rezultati moraju se provjeravati, a odgovornost za kliničku odluku mora ostati jasna. Medicina uključuje razgovor, procjenu okolnosti i odnos povjerenja; to su dijelovi skrbi u kojima je uloga liječnika nezamjenjiva.
Kako provodite slobodno vrijeme? Što Vas najviše opušta?
Kad god mogu, nastojim vrijeme provesti s obitelji i odmaknuti se od svakodnevnog ritma posla. Volim putovanja i upoznavanje novih mjesta, a opuštaju me i sasvim obični trenuci u kojima mogu usporiti i posvetiti se ljudima koji su mi bliski.
Kakvu biste poruku poslali generacijama koje dolaze? Kako postati vrhunski liječnik?
Budite znatiželjni i učite tijekom cijelog profesionalnog života. Tražite dobre mentore, prihvaćajte kritiku i nemojte se bojati priznati da nešto ne znate. Vještina i iskustvo stječu se godinama, ali odnos prema pacijentu gradi se svakoga dana. Ako uz stručnost sačuvate poštenje, odgovornost i interes za čovjeka pred sobom, na dobrom ste putu da postanete izvrstan liječnik.