Rezultati nove studije otkrivaju zašto se jezik opire starenju

Ljudski jezik se izuzetno uspješno opire starenju zahvaljujući svojoj specifičnoj anatomskoj građi, bogatoj prokrvljenosti i nevjerojatnoj sposobnosti regeneracije. Iako starenje utječe na cijelo tijelo, jezik u velikoj mjeri zadržava svoju masu, snagu i funkcionalnost čak i u dubokoj starosti.

Jezik je jedan od najprokrvljenijih organa u ljudskom tijelu. Snažna opskrba krvlju omogućuje brzu dostavu kisika i hranjivih tvari te učinkovito uklanjanje toksina. To ujedno objašnjava zašto rane i ozljede na jeziku poput slučajnog ugriza zacjeljuju brže nego bilo gdje drugdje na tijelu.

Znanstvena istraživanja pokazuju da maksimalna snaga jezika vrlo sporo opada s godinama. Čak i kada opća mišićna masa tijela slabi, pritisak koji jezik može proizvesti prilikom gutanja ostaje uglavnom očuvan, što je ključno za preživljavanje.

Mnoge mentalne sposobnosti, poput pamćenja i koncentracije, slabe s godinama. Ipak, jezične vještine kod većine ljudi ostaju uglavnom očuvane, pod uvjetom da nisu narušene moždanim udarom ili demencijom. Štoviše, vokabular starijih osoba nerijetko se povećava. Snimke mozga sada nude mogući odgovor na pitanje zašto jezik uglavnom ostaje pošteđen posljedica starenja?

Autorica Annette Doerfel*, znanstvena novinarka, u svom tekstu pod nazivom Warum Sprache dem Alter trotzt objavljenom na uglednom znanstvenom portalu Spektrum predstavlja nam rezultate novog istraživanja o starenju jezika:

Dok moždane mreže povezane s pažnjom, radnim pamćenjem i kognitivnom kontrolom u starijoj dobi pokazuju smanjenu aktivaciju i povezanost, mreža zadužena za obradu jezika nalikuje onoj kod mlađih osoba. Studija je objavljena u prestižnom znanstvenom časopisu Nature Communications.

Neki eksperti pretpostavljaju da se podjela rada unutar mozga s godinama smanjuje. Prema tom gledištu, mreže koje obavljaju različite zadaće sve se više preklapaju i postaju manje razgraničene. Međutim, dosad nije bilo jasno vrijedi li to i za jezičnu mrežu?

U nastavku, autorica* posvećuje svoj tekst metodologiji izvedbe najnovijeg istraživanja i dobivenim nalazima:

U istraživanju je sudjelovalo 64 starije osobe u dobi od 41 do 80 godina te 483 mlađe osobe u dobi od 17 do 39 godina. Dok su se nalazili u uređaju za snimanje mozga, sudionici su čitali rečenice i popise riječi, slušali priče ili obavljali zadatke. 

Pomoću analize rezultata funkcionalne magnetske rezonancije** istraživači su uspjeli razlikovati jezičnu mrežu od susjednih mreža koje podržavaju pažnju, radnu memoriju i druge kontrolne funkcije. Zatim su usporedili jačinu aktivacije mreže među dobnim skupinama, prostornu organizaciju mreža te stupanj suradnje između pojedinih regija.

Rezultat je bio iznenađujuće jasan: jezična mreža starijih odraslih osoba bila je gotovo identična onoj mlađih pojedinaca. Njezina prostorna organizacija ostala je netaknuta, aktivacija je i dalje bila koncentrirana prvenstveno u lijevoj hemisferi, a povezanost između uključenih regija bila je praktički ista. Prilikom čitanja rečenica, mreža starijih sudionika zapravo je pokazala nešto jači odgovor. Dodatne analize otkrile su da su jezične regije reagirale na rijetke ili neočekivane riječi na isti način kao i kod mladih odraslih osoba. Nadalje, stariji sudionici razumjeli su priče gotovo bez grešaka.

Situacija je bila drugačija za takozvanu "mrežu višestrukih zahtjeva". Ovaj sustav pomaže u usmjeravanju pažnje, održavanju informacija u radnoj memoriji i upravljanju složenim zadacima. Ovdje je istraživački tim uočio gotovo sve tipične promjene povezane sa starenjem mozga: mreža je pokazala slabiju aktivnost, njezine podregije bile su manje međusobno povezane, a njezina prostorna organizacija više se razlikovala od osobe do osobe nego kod mlađih ispitanika.

Rezultati novog istraživanja pokazuju da starenje u različitoj mjeri utječe na različite moždane mreže. 

Pritom jezična mreža ostaje uglavnom stabilna, dok mreže uključene u opće kognitivne i kontrolne zadatke pokazuju znatno izraženije promjene. 

Ipak, ostaje nejasno vrijedi li to i za druge aspekte jezika? Istraživanje se prvenstveno usredotočilo na razumijevanje jezika, a ne na pronalaženje riječi ili proizvodnju govora – područja u kojima starije osobe često imaju poteškoća. 

Nove teme za buduća istraživanja.

Izvori: Nature Communications, Spektrum.

Podaci o radu:

Autori: 

Anne Billot, Niharika Jhingan, Maria Varkanitsa, Agata Wolna, Cory Shain, Idan Blank, Rachel Ryskin, Swathi Kiran, Evelina Fedorenko 

Izvorni naslov: 

Preserved topography, lateralization, selectivity, and functional connectivity of the language network in older brains

Godina publiciranja rada: 2026

Naziv časopisa: Nature Communications

Bibliografska baza: WOSSCI

Kvartil: Q1

Impact factor (2025): IF=18.1

Detaljnije o ovom radu može se vidjeti na poveznici:

https://doi.org/10.1038/s41467-026-76598-x 

Izvori: Nature Communications, Spektrum.

* Annette Doerfel je njemačka znanstvena novinarka i urednica koja radi za ugledni znanstveni portal i časopis Spektrum.de te magazin Spektrum Gesundheit. Studirala je biologiju na Sveučilištu u Hamburgu, a tijekom znanstvenog rada na Institutu Bernhard Nocht proučavala je parazite malarije. Nakon znanstvenog rada, završila je magisterij iz novinarstva na Tehnološkom sveučilištu u Sydneyju u Australiji. Na portalu Spektrum.de piše i uređuje članke iz područja medicine, neuroznanosti, biologije i zdravlja.

** Funkcionalna magnetska rezonancija je napredna, neinvazivna tehnika neurosnimanja koja se koristi za mjerenje i mapiranje aktivnosti mozga u stvarnom vremenu.