Agresija! Opasna i destruktivna. Put ka gubitku samopoštovanja

Agresivno ponašanje najčešće nastaje kao reakcija na unutarnju nelagodu ili vanjsku prijetnju. Krije li se iza agresije narušen osjećaj vlastite vrijednosti? Longitudinalni podaci upućuju na suprotno: kada se netko ponaša agresivno, njegovo samopoštovanje nakon toga opada.

Agresija je izuzetno opasna i destruktivna jer joj je primarni cilj namjerno nanošenje fizičke ili psihičke boli, štete i patnje drugim osobama, društvu ili samom sebi. Njezina destruktivnost manifestira se kroz duboke emocionalne traume, narušavanje međuljudskih odnosa, fizičke ozljede te dugoročnu destabilizaciju odnosa unutar zajednice.

Uz fizičku agresiju, najčešći oblici su psihička agresija i pasivna ili tiha agresija.

Valja posebno napomenuti kako je psihička agresija u sve većem porastu. Brojni su razlozi za negativne trendove, a neki od najvažnijih su kompleksna interakcija modernog načina života, digitalizacija, kronični stres i socioekonomska nestabilnost. Suvremeno društvo stvara okruženje u kojem se pojedinci svakodnevno suočavaju s visokim razinama frustracije, što izravno utječe na smanjenje praga tolerancije i porast emocionalnog nasilja. 

Psihička agresija se ogleda kroz vrijeđanje, ucjene, prijetnje i manipulaciju. Iako ne ostavlja vidljive fizičke tragove, razara žrtvinu samokontrolu, samopoštovanje te uzrokuje kronični stres, anksioznost i depresiju.

Također, usporedno s porastom psihičke agresije raste i pasivna ili tiha agresija. Ona se manifestira kroz ignoriranje, odbijanje komunikacije, sarkazam i namjerno sabotiranje. Tiha agresivnost može biti jednako destruktivna kao i otvoreni napadi jer dugoročno iscrpljuje žrtvu.

Najnovije istraživanje švicarskih psihologa donosi nove znanstvene dokaze o tome kako je vlastita agresija put ka gubitku samopoštovanja. Do tog je zaključka došao istraživački tim pod vodstvom psihologinje Jasmin Aebi sa Sveučilišta u Bernu. Nova studija objavljena je u prestižnom časopisu Journal of Personality and Social Psychology.

Autorica Christiane Gelitz*, urednica i znanstvena novinarka, u svom tekstu pod nazivom Aggressionen schlagen auf den eigenen Selbstwert objavljenom na uglednom znanstvenom portalu Spektrum der Wissenschaft predstavlja nam rezultate novog istraživanja psihologa o učincima agresije na samopoštovanje:

Istraživački tim analizirao je postojeće podatke koji uključuju više od 40.000 sudionika u dobi od 9 do 25 godina, od kojih je većina iz SAD-a. 

Svi su sudionici anketirani najmanje dvaput, uz prosječni razmak od godinu dana. Većina njih je pružila informacije o vlastitim iskustvima i ponašanju, dok su se za nešto manje od trećine sudionika koristile procjene roditelja, nastavnika ili vršnjaka.

Pri analizi podataka iz samo jedne od dviju vremenskih točaka, agresivnost i nisko samopoštovanje dosljedno su bili povezani – u svim dobnim skupinama, među djevojčicama i dječacima te neovisno o vrsti agresije (poput fizičkog ili verbalnog nasilja ili socijalnog isključivanja). 

Međutim, ta se povezanost znatno smanjila kada su procjene davale druge osobe, a ne sami pojedinci.

Istovremeno, longitudinalni podaci otkrili su najiznenađujući rezultat: niže samopoštovanje u trenutku prvog ispitivanja nije predviđalo povećanu agresivnost pri drugom mjerenju. Drugim riječima, osobe koje su imale nisko mišljenje o sebi nisu kasnije učestalije ispoljavale agresiju. Štoviše, uzročni smjer bio je obrnut: agresivno ponašanje obično je dovodilo do nižeg samopoštovanja – tipično nakon otprilike tri mjeseca. 

Izdvojeno, u slučajevima impulzivne agresije taj je učinak bio relativno slab.

Psihologinja Jasmin Aebi i njezin tim ovo otkriće tumače kroz prizmu društvenih posljedica agresivnog ponašanja: osobe koje napadaju druge češće nailaze na odbacivanje i u konačnici narušavaju svoje odnose, a oboje negativno utječe na samopoštovanje. 

Druge su studije opetovano ukazivale na uzročno-posljedičnu vezu između niskog samopoštovanja i agresivnog ponašanja, naročito u slučaju kriminalnog ponašanja. 

Aebi i njezin tim to odstupanje pripisuju metodološkim razlikama, poput činjenice da su u svojoj analizi uspješno kontrolirali druge utjecaje. 

Ograničenje nove studije proizlazi iz činjenice što su istraživači procjenjivali samo opće samopoštovanje, a ne samopoštovanje povezano sa specifičnim aspektima ili područjima života. Također, rezultati studije ne pružaju informacije o mogućim kratkoročnim učincima koji se javljaju unutar nekoliko sati ili dana.

Navedena ograničenja otvaraju nove teme za buduća istraživanja.

Podaci o radu:

Autori: 

Jasmin A. Aebi, Oliver Lüdtke, Max Lustenberger, Ulrich Orth

Izvorni naslov: 

The Link Between Self-Esteem and Aggression: A Meta-Analysis of Longitudinal Studies

Godina publiciranja rada: 2026

Naziv časopisa: : Journal of Personality and Social Psychology

Bibliografska baza: WOSSCI

Kvartil: Q1

Impact factor (2025): IF=6.8

Detaljnije o ovom radu može se vidjeti na poveznici:

https://doi.org/10.1037/pspp0000613

Izvori: Journal of Personality and Social Psychology; Spektrum.

* Christiane Gelitz je njemačka diplomirana psihologinja i znanstvena novinarka. Radi kao urednica u redakciji za psihologiju i kulturu u uglednom njemačkom znanstvenom časopisu i portalu Spektrum der Wissenschaft. Često piše, uređuje i izvještava o temama iz područja ljudskog ponašanja, kognitivne psihologije, neuroznanosti i međuljudskih odnosa. Njezini se tekstovi i intervjui redovito objavljuju u izdanjima kao što su Spektrum Psychologie i Gehirn&Geist.