Wasabi bi mogao pomoći u očuvanju drevnih egipatskih papirusnih artefakata

Egipatski papirusi spadaju među najvažnije i najfascinantnije arheološke artefakte drevnog svijeta. Služeći kao primarna podloga za pisanje, omogućili su očuvanje administrativnih podataka, medicinskih zapisa, književnih djela i religijskih tekstova koji oblikuju naše današnje razumijevanje drevnog Egipta.

Očuvanje i konzervacija drevnih papirusnih artefakata zahtijeva iznimnu pažnju jer je riječ o organskom materijalu (izrađenom od stabljike biljke Cyperus papyrus) koji je po svojoj prirodi krt, osjetljiv na vlagu i sklon propadanju. 

Drevni i krhki uzorci papirusa izloženi su opasnosti od oštećenja uzrokovanih gljivicama, no tretman na bazi wasabija može ih dezinficirati bez oštećenja.

Najnovija istraživanja pokazuju kako su pare wasabija** dovoljno snažne da unište gljivice koje rastu na oslikanim fragmentima papirusa – i to bez oštećivanja krhkih artefakata ili mijenjanja izgleda njihovih živopisnih boja.

Ova jedinstvena metoda dezinfekcije mogla bi pomoći arheolozima i muzejima u očuvanju dokumenata ispisanih na papiru od papirusa, materijalu koji se tisućama godina koristio u drevnom Egiptu, Grčkoj i Rimskom Carstvu. 

Autor Jeremy Hsu*, znanstveni novinar, u svom tekstu pod nazivom Wasabi could help preserve ancient Egyptian papyrus artefacts objavljenom na uglednom znanstvenom portalu NewScientist donosi nam rezultate studije o učincima wasabija u očuvanju drevnih egipatskih papirusnih artefakata:

„Biološka razgradnja papirusa svjetski je problem”, kaže Hanadi Saada iz Velikog egipatskog muzeja u Egiptu.

Gljivice mogu oštetiti osjetljivi papirus, no neka sredstva za dezinfekciju mogu biti jednako štetna. Stoga Saada i njezini kolege istražuju blaže, „zelene” postupke. 

U ovom su eksperimentu pripremili pastu od wasabija – popularnog japanskog začina dobivenog od biljke srodne hrenu i gorušici – te je stavili na aluminijsku foliju pokraj uzoraka papirusa.

Umjesto da izlažu riziku povijesne artefakte od papirusa, istraživači su za potrebe eksperimenta pripremili replike. Uzorci suvremenog papirusa obojeni su različitim bojama – poput crvene, žute i plave – a zatim su 120 dana zagrijavani u pećnici na 100 °C kako bi se simuliralo prirodno starenje papirusa tijekom tisuću godina. Naposljetku su izloženi djelovanju nekoliko vrsta gljivica za koje je poznato da napadaju arheološke primjerke papirusa.

Nakon tri dana tretman wasabijem uklonio je gljivičnu kontaminaciju, a pritom nije oštetio pigmente na uzorcima papirusa. Naknadna provjera, provedena nakon mjesec dana, pokazala je isti rezultat.

Trenutačne metode čuvanja papirusa uključuju mape obložene posebnim upijajućim materijalom koji štiti od promjena vlažnosti, što predstavlja „pasivan način sprječavanja rasta gljivica i propadanja”, navodi Jessica Byler iz muzeja Penn Museum u Pennsylvaniji.

No, Byler priznaje da primjena standardnih metoda ne jamči uvijek zaštitu od gljivica, stoga je „njihov tim konzervatora zainteresiran za upoznavanje s inovativnim, ekološki prihvatljivim tehnikama u području konzervacije”.

Tim Velikog egipatskog muzeja*** planira nastaviti s primjenom tretmana wasabijem na arheološkim papirusima. Istraživači će također ispitati je li taj ljuti začin jednako učinkovit u dezinfekciji drugih artefakata izrađenih od drva, papira i tekstila.

Izvor: NewScientist.

Podaci o radu:

Autori: 

Hanadi Saada, Moamen Othman, Nour Attia, Maha Salah, Hanan Mohalhal, Yasunori Matsuda, Mona Khaleil

Izvorni naslov:

A safely green treatment of bio-deteriorated painted archaeological papyri by Wasabi

Godina publiciranja rada: 2024

Naziv časopisa: Journal of Archaeological Science

Bibliografska baza: WOSSCI

Kvartil: Q1

Impact factor (2025): IF=2.9

Detaljnije o ovom radu može se vidjeti na poveznici:

DOI: 10.1016/j.jas.2024.105936 

Izvori: Journal of Archaeological Science; NewScientist.

* Jeremy Hsu je znanstveni novinar koji prati tehnološke trendove vezane uz umjetnu inteligenciju, robotiku, bespilotne letjelice i računalstvo te nastoji razumjeti kako ti trendovi utječu na ljudska društva i okoliš. Od 2008. godine piše za prestižne znanstvene publikacije kao što su New Scientist, Scientific American, Wired, MIT Technology Review, IEEE Spectrum, Popular Science, Discover, Mosaic, Undark, The BMJ i The New York Times for Kids. Također je radio kao stalni novinar za portale SPACE.com i LiveScience. Diplomirao je povijest i sociologiju znanosti na Sveučilištu u Pennsylvaniji te magistrirao znanstveno novinarstvo na Sveučilištu u New Yorku.

** Wasabi (japanski hren) je biljka iz porodice Brassicaceae (koja uključuje obični hren, kupus i gorušicu), a najpoznatiji je kao intenzivan, pikantni zeleni začin koji se tradicionalno poslužuje uz sushi i sashimi. Specifičan je po tome što njegova ljutina ne peče jezik poput čili papričica, već stimulira sinuse i nos, a taj osjećaj vrlo brzo nestaje i ostavlja slatkast okus.

*** Veliki egipatski muzej službeno je otvoren za posjetitelje krajem 2025. godine, čime je nakon više od dva desetljeća planiranja i izgradnje Egipat dobio najveći arheološki muzej na svijetu posvećen jednoj civilizaciji. Smješten na platou Gize, samo dva kilometra od slavnih piramida, muzej se prostire na nevjerojatnih 490.000 četvornih metara.