Znanstvenici identificirali malo selo u Italiji u kojem iznimno dugo žive žene

Znanstvena istraživanja o dugovječnosti posljednjih su godina doživjela golem procvat, pomičući fokus s puke duljine života (kronološke dobi) na produljenje razdoblja zdravog života bez kroničnih bolesti. Moderna znanost kombinira genetiku, biologiju stanice, epidemiologiju i neuroznanost kako bi otkrila mehanizme starenja. Istraživanja koja je popularizirao američki istraživač, novinar i publicist Dan Buettner proučavala su demografska područja s najvećom koncentracijom stogodišnjaka - Okinawa, Sardinija, Ikarija, Nicoya, Loma Linda.

Autor Peter Dockrill*, znanstveni novinar, urednik i publicist, u svom tekstu pod nazivom Scientists Identify a Small Village in Italy Where Women Live Exceptionally Long Lives objavljenom na uglednom znanstvenom portalu ScienceAlert predstavlja nam rezultate nove studije o dugovječnosti.

Za početak autor* nas upoznaje o novom otkriću dugovječnosti u selu Bolotana u Sardiniji:

Čini se da se u jednom planinskom selu u srcu Sardinije u Italiji događa nešto vrlo posebno.

Na tom su otoku znanstvenici prije otprilike 20 godina identificirali prvu svjetsku takozvanu plavu zonu** – zemljopisno područje na Sardiniji gdje su ljudi pokazivali znakove iznimne dugovječnosti.

Sada su istraživači u selu Bolotana, smještenom otprilike 110 kilometara zapadno od izvorne plave zone, možda otkrili još jedno mjesto iznimne dugovječnosti.

U novoj studiji objavljenoj u časopisu *Frontiers in Aging* znanstvenici su pronašli dokaze da ljudi u Bolotani žive iznimno dugo, a naročito žene.

Prema njihovoj analizi, koja se temelji na demografskim podacima iz razdoblja od 2021. do 2025. godine, prosječna 70-godišnjakinja u Bolotani ima očekivano preostalo trajanje života od 20,85 godina. 

Za usporedbu, prosječna 70-godišnjakinja u pokrajini Nuoro (u kojoj se nalazi Bolotana) ima očekivano preostalo trajanje života od 18,61 godinu, na otoku Sardiniji 18,4 godine, a u cijeloj Italiji 18,06 godina.

Još je upečatljiviji podatak da procijenjena vjerojatnost da će 70-godišnjakinja iz Bolotane doživjeti stotu godinu iznosi 13,83 posto, dok su izgledi drugdje znatno manji: 4,33 posto u pokrajini Nuoro, 4,43 posto na Sardiniji te 3,54 posto u Italiji.

U nastavku Peter Dockrill* stavlja rezultate najnovijeg istraživanja iz Sardinije u međunarodni kontekst:

Kako bismo to stavili u međunarodni kontekst, istraživači navode da je vjerojatnost da će 70-godišnja žena iz Bolotane doživjeti stotu više nego tri puta veća od odgovarajuće vrijednosti zabilježene kod žena u SAD-u.

S obzirom na pokazatelje očekivanog trajanja života u dobi od 70 godina i vjerojatnosti doživljavanja stote godine, žene iz Bolotane imaju iznimno visoke izglede za dugovječnost u svjetskim razmjerima – odmah iza onih u Hong Kongu.

„Smatramo da je riječ o populaciji žena s najduljim životnim vijekom na svijetu, ili barem jednom od onih s najduljim”, kaže epidemiolog i koautor studije S. Jay Olshansky sa Sveučilišta Illinois u Chicagu.

„Ako uspijemo utvrditi značajke koje stoje iza te dugovječnosti i pomoći ljudima da ih usvoje, ostatak svijeta mogao bi imati koristi od razumijevanja vrijednosti koje njeguju te zajednice.”

S druge strane, muškarci iz Bolotane, iako također dugovječni, ne pokazuju tako izražen obrazac dugovječnosti.

Sedamdesetogodišnji muškarac u Bolotani ima „nešto dulji” očekivani životni vijek (16,02 godine) u usporedbi s talijanskim nacionalnim prosjekom (15,48 godina), navode istraživači.

Ipak, njihovi izgledi za preživljavanje od 70. do 100. godine znatno su bolji od onih njihovih sunarodnjaka, uz procijenjenu vjerojatnost od 4,92 posto, što je više nego trostruko više od nacionalnog prosjeka od 1,41 posto.

Sagledavajući kapacitete provedbe istraživanja autor* naglašava važnost dobro očuvanih arhiva i povijesne dokumentacije:

Ono što je istraživačima isprva privuklo pozornost u Bolotani (s 2266 stanovnika tijekom razdoblja istraživanja) bio je neuobičajeno velik broj stogodišnjaka koji žive u toj maloj zajednici. No, nije samo dugovječnost mještana ono što je iznimno.

„Ono što Bolotanu čini iznimnom jest nevjerojatna povijesna dokumentacija koja nam omogućuje da pouzdano utvrdimo dob pri rođenju i smrti”, kaže dr. Olshansky.

„Općinski i kršteni zapisi sežu stoljećima unatrag i omogućili su nam neovisnu provjeru dobi. Možemo potvrditi podatke za svaku pojedinu osobu koja je navršila sto godina. Tu nema nikakvih dvojbi.”

Na koncu Peter Dockrill* zaključuje svoj tekst tragajući za odgovorom na pitanje: u čemu je tajna dugovječnosti stanovnika Bolotane?:

Što se tiče onoga što ženama Bolotane daje tako dug život, ostaje nepoznato, a istraživači priznaju da je to izvan dosega njihove demografske analize. Sugeriraju da bi daljnje studije na individualnoj razini mogle istražiti potencijalne biološke, bihevioralne i društvene čimbenike.

„Nekoliko mehanizama moglo bi vjerojatno pridonijeti izraženoj prednosti preživljavanja žena“, pišu istraživači u svom radu, „uključujući genetsku pozadinu, prehrambene obrasce, tjelesnu aktivnost, obiteljsku podršku, društvenu koheziju i pristup skrbi.“

Okoliš bi također mogao igrati važnu ulogu. Olshansky napominje da stanovnici žive u strmom, brdovitom krajoliku, gdje se većina hrane uzgaja lokalno, a društvena izolacija je rijetka.

„Riječ je o zajednici čiji su članovi blisko povezani i brinu jedni o drugima”, kaže Olshansky. „Kretanje se uglavnom odvija hodanjem, a ne vožnjom.”

Koliki je stvarni doprinos svakog od tih čimbenika, morat će se utvrditi u budućim istraživanjima, no sada kada je Bolotana prepoznata, velika je vjerojatnost da će joj znanstvenici posvetiti pozornost, osobito stoga što nalazi studije kandidiraju to mjesto za status „potencijalne Plave zone dugovječnosti”.

„Sada znamo da se u Bolotani događa nešto izvanredno”, kaže koautor i istraživač dugovječnosti Dan Buettner, osnivač tvrtke Blue Zones, Inc., koja promiče i komercijalizira koncept dugovječnosti „Plavih zona”.

Izvor: ScienceAlert.

* Peter Dockrill je glavni urednik portala ScienceAlert. Kao višestruko nagrađivani novinar specijaliziran za znanost i tehnologiju, svojim talentom i stručnošću pokriva širok raspon tema, uključujući zdravlje, okoliš, tehnologiju i prirodu. S iskustvom u pravnom i tehnološkom novinarstvu, Peter Dockrill objavljuje radove u publikacijama kao što su APC, TechLife, PC User, Money, The Laws of Australia i The Newcastle Law Review. Timu portala ScienceAlert pridružio se 2015. godine. Njegovi su znanstveni članci uvršteni u antologiju The Best Australian Science Writing 2018. Osvojio je nagradu za najzabavnijeg autora na dodjeli Consensus IT Writers Awards te je bio finalist natjecanja Australian IT Journo Awards. 

** Plave zone su posebna geografska područja u svijetu s izuzetno visokim udjelom stogodišnjaka i zdravih starijih ljudi, a u Italiji se odnose na planinsku regiju Ogliastra na otoku Sardiniji, koja je prva i najpoznatija službena plava zona na svijetu.