Crkva stara 1700 godina, otkrivena na dnu jezera u Turskoj, možda je mjesto održavanja Prvog nicejskog sabora

Arheolozi koji provode iskapanja na području drevne Niceje (današnji İznik u Turskoj) tvrde da su otkrili mjesto održavanja Prvog nicejskog sabora – važnog skupa kršćanskih biskupa iz 325. godine. Ipak, neki eksperti koji nisu sudjelovali u iskapanjima dovode u pitanje takvo tumačenje.

Niceja je bila starogrčki grad smješten na području današnje Turske, na obali jezera İznik, poznatog i kao Nicejsko jezero.

Niceju je prvobitno osnovao 310. godine makedonski kralj Antigonije, koji je nakon smrti Aleksandra Velikog Makedonskog zauzeo veliki dio Male Azije. Grad je dobio ime po Nicaji (Nicaia), ženi jednog tesalskog generala. U Niceji su rođeni veliki grčki astronom Hiparh (Hipparchus) i matematičar i astronom, Sporije (Sporus).

Drevna Niceja svjetski je poznata po dva ključna ekumenska crkvena sabora te po svojoj jedinstvenoj plavoj keramici iz osmanskog razdoblja.

Prvi nicejski sabor, održan 325. godine, okupio je kršćanske biskupe sa ciljem rješavanja teoloških razmimoilaženja te je na njemu usvojeno ono što je danas poznato kao Nicejsko vjerovanje* – temeljni iskaz kršćanskih vjerovanja. 

U to doba car Rimskog Carstva bio je Konstantin I. Živio je otprilike od 272. do 337. godine. Legalizirao je kršćanstvo, a povijesni izvori upućuju na to da je imao vodeću ulogu u organizaciji crkvenog sabora.

Drugi nicejski sabor održan je 787. godine. Sazvala ga je carica Irena kako bi riješila pitanje ikonoklazma**. 

Tijekom osmanske vladavine, grad postaje globalno središte za proizvodnju vrhunske plavo-bijele keramike i pločica, koje i danas krase najpoznatije turske džamije, poput Plave džamije u Istanbulu. Nakon što su križari 1204. godine osvojili Carigrad, Niceja je privremeno postala prijestolnica Nicejskog Carstva i glavno središte bizantske kulture. Kratko je bila i prva prijestolnica Osmanskog Carstva (1331. – 1335.). 

Grad je i danas opasan kilometrima dugim, dobro očuvanim antičkim zidinama i povijesnim vratima (kao što su Lefke i Istanbulska vrata).

Zbog svoje bogate i slojevite prošlosti Niceja je nepresušni izvor znatiželje i istraživačkih napora brojnih znanstvenika, a naročito povjesničara i arheologa. 

Bazilika svetog Neofita, potopljena ranokršćanska crkva iz 4. stoljeća, otkrivena je zračnim snimanjem 2014. godine u jezeru İznik (antička Niceja) u turskoj pokrajini Bursa. Ovo izvanredno otkriće odmah je uvršteno među top 10 arheoloških nalaza na svijetu.

Nakon tog velikog otkrića, arheolozi kontinuirano provode iskapanja i istraživanja na području İznika. Od 2015. godine iskapanja postupno otkrivaju ostatke manje crkve koja je smještena ispod one veće otkrivene 2014. godine.

Autor Owen Jarus***, znanstveni novinar, u svom tekstu pod nazivom 1,700-year-old church discovered under a lake in Turkey may be the location of the First Council of Nicaea — but other experts disagree objavljenom na uglednom znanstvenom portalu Live Science predstavlja nam rezultate najnovijeg arheološkog otkrića na području drevne Niceje (današnji İznik u Turskoj):

Tim arheologa pronašao je popločani pod manje crkve koji se nalazi oko 30 centimetara ispod bazilike otkrivene 2014. godine. To upućuje na činjenicu da je manja crkva starija, kaže dr. Mustafa Şahin, profesor arheologije na Sveučilištu Bursa Uludağ u Turskoj, koji vodi iskapanja na tom lokalitetu.

Jedan od sudionika sabora, Euzebije iz Cezareje izričito navodi „da se sastanak održao u 'kući molitve' ili maloj crkvi”. Novootkrivena crkvica bolje odgovara tom opisu nego bazilika, ističe dr. Şahin. 

Njegov arheološki tim još nije utvrdio dimenzije novootkrivene manje crkve. Ipak, na temelju povijesnih zapisa, smatra da bi to mogla biti „Crkva sv. Neofita”, dok bi veća crkva izgrađena iznad nje mogla biti „Crkva svetih otaca”. 

Neofit je bio kršćanin koji je živio u Niceji i ubijen je 303. godine. „Crkva svetih otaca” dobila je ime u spomen na Nicejski sabor.

Iz povijesnih zapisa i arheoloških ostataka proizlazi da je manja crkva uništena u potresu 368. godine. Nakon toga, točnije 380. godine, na tom je mjestu sagrađena veća crkva.

Dosad nisu pronađeni nikakvi zidovi ni ukrasi manje crkve. Nije jasno od kojih je materijala bila izgrađena jer je sačuvan samo kameni temeljni pod, kaže Şahin. No, moguće je da je velikim dijelom bila od drveta.

U nastavku, autor*** posvećuje svoj tekst iskazima eksperata koji nisu sudjelovali u iskapanjima i koji iznose svojevrsne sumnje i pozivaju na oprez prilikom tumačenja novih arheoloških nalaza na području  İznika:

Stručnjaci koji nisu sudjelovali u iskapanjima upozorili su kako nije sigurno da su se biskupi sastajali u novootkrivenoj crkvi te da bi se – čak i da jesu – najvažniji sastanci vjerojatno održavali u Konstantinovoj carskoj palači, a ne u crkvi. 

No, carska palača nije pronađena i moguće je da se i ona nalazi ispod površine jezera İznik.

Dr. Young Richard Kim, profesor klasičnih studija na Sveučilištu Illinois u Chicagu, navodi kako manja crkva nije pouzdano datirana. Osim toga, Euzebije iz Cezareje spomenuo je da se uvodna sjednica sabora održala u „carskoj palači” te da je sabor trajao tri mjeseca. Stoga ne možemo biti sigurni da je crkva bila jedno od mjesta održavanja sastanaka, navodi dr. Kim.

Dr. David Gwynn, povjesničar sa sveučilišta Royal Holloway (Sveučilište u Londonu), izjavio je za znanstveni portal Live Science kako „dokazi koji upućuju na to da bi starija crkva mogla datirati još iz ranog 4. stoljeća – te time biti potencijalno povezana s Nicejskim saborom – djeluju obećavajuće”. Ipak, upozorio je da „ne bi trebalo pretjerano isticati važnost same fizičke građevine crkve, osim što ona pruža ponešto bolji uvid u svijet u kojem se sabor održao”.

Nicejskom saboru prisustvovao je velik broj ljudi. „Sam sabor trajao je dulje od mjesec dana, a na njemu su sudjelovale stotine biskupa te možda i dvije tisuće pripadnika pratećeg svećenstva i osoblja”, navodi dr. Gwynn. „Unatoč tome, ova iskapanja bacaju novo, zanimljivo svjetlo na taj događaj koji je od goleme važnosti za razvoj kršćanstva te ponovno privlače pozornost brojnih znanstvenika.”

Iskapanja i analize lokaliteta se nastavljaju.

Izvor: Live Science.

* Nicejsko vjerovanje najrašireniji je i najvažniji tekst kršćanskog ispovijedanja vjere, definiran na prvim ekumenskim saborima u Niceji (325. g.) i Carigradu (381. g.) kao službeni odgovor na rane teološke zablude poput arijanizma.

** Ikonoklazam (ili ikonoborstvo) je pojam koji označava namjerno uništavanje religijskih slika, ikona, simbola ili spomenika unutar vlastite kulture, najčešće zbog vjerskih ili političkih motiva.

*** Owen Jarus je znanstveni novinar i redoviti suradnik uglednog znanstvenog portala Live Science. Piše o arheologiji i ljudskoj prošlosti. Između ostalih, suradnik je prestižnih svjetskih portala poput The Independent (UK), The Canadian Press (CP) i The Associated Press (AP). Owen je stekao diplomu prvostupnika na Sveučilištu u Torontu i diplomu iz novinarstva na Sveučilištu Ryerson.