Trebaju li se ljudi zbog umjetne inteligencije bojati za radna mjesta?

Umjetna inteligencija (AI) intenzivno mijenja tržište rada, transformirajući način na koji radimo, mislimo i djelujemo. Mijenjaju se  vještine koje se traže na tržištu te sama struktura zaposlenosti. Umjetna inteligencija zasad u kompanijama ostavlja najveći trag na smanjenje zapošljavanja mladih ljudi. Jedan od razloga je i taj što ona preuzima sve više rutinskih, jednostavnijih zadataka koje su u tvrtkama dosada uglavnom bili namijenjeni početnicima. 

Prema Međunarodnoj organizaciji rada (ILO) umjetna inteligencija uglavnom mijenja zadatke unutar poslova, a ne briše cijela zanimanja. 

Tržište rada sve više nagrađuje specifične vještine. Oglasi za posao koji traže AI vještine bilježe ogroman rast, a takve pozicije u prosjeku donose i znatnu premiju na plaću. S druge strane, kako tehnologija preuzima tehničke i rutinske zadatke, ljudske (meke) vještine postaju ključne za uspjeh. 

Djelatnici sve više koriste umjetnu inteligenciju kao asistenta za automatizaciju rutinskih i administrativnih zadataka.

Uslijed sve veće primjene umjetne inteligencije danas su najviše izloženi djelatnici u sektorima administrativnih i uredskih poslova - unos podataka, obrada dokumenata, podrška, korisničke službe, prevođenje te osnovni grafički dizajn i programiranje.

U sektore koji pokazuju znatno veću otpornost na umjetnu inteligenciju spadaju obrtnička zanimanja i fizički rad (poslovi koji zahtijevaju rad rukama) te pozicije koje zahtijevaju visoku razinu ljudske prosudbe i odgovornosti.

Možda najveći negativni trag koji ostavlja umjetna inteligencija na tržištu rada jest činjenica da ona preuzima jednostavnije zadatke kroz koje su mlađi zaposlenici tradicionalno stjecali svoja prva radna iskustva.

Kompanije koje primjenjuju umjetnu inteligenciju danas zapošljavaju manje juniora, a snažnije se okreću seniorima koji imaju iskustvo i sposobnost provjere rezultata koje generira umjetna inteligencija. 

Autor, Joscha Bartlitz*, znanstveni novinar, u svom tekstu pod nazivom Job-Einstieg mit Problemen Wie KI den Arbeitsmarkt radikal verändert objavljenom na uglednom njemačkom portalu Tagesschau.de donosi nam rezultate istraživanja o problemima zapošljavanja mladih uslijed sve veće primjene umjetne inteligencije:

Točno u 10:00 sati Angelina Pietrzyk ulazi u ured Službe za karijere (Career Service) na Sveučilištu Johannes Gutenberg u Mainzu. Tako se naziva sveučilišni odjel u kojem studenti dobivaju podršku pri ulasku u svijet rada. Ova 22-godišnjakinja studira poslovnu psihologiju i nada se da će nakon diplome raditi u privatnom sektoru.

Trenutačno traži praksu u tvrtki za poslovno savjetovanje ili revizorskoj kući – zasad bez uspjeha, unatoč tome što je poslala tridesetak prijava. „Frustracija je golema jer mi ta praksa uistinu treba”, kaže ona.

Magdalena Palka već 16 godina radi na poslovima savjetovanja o karijeri na Sveučilištu u Mainzu u Njemačkoj. Razgovori ovakve vrste trenutačno su sve češći. „Studenti nam se obraćaju s više zabrinutosti nego što je to bio slučaj prije nekoliko godina”, kaže Palka. Mnogi mladi diplomanti osjećaju se nesigurno i zabrinuto zbog ulaska na tržište rada.

„Vide da je u određenim sektorima manje slobodnih radnih mjesta jer te poslove preuzima umjetna inteligencija”, navodi Palka. Štoviše, primjetno je da tvrtke provode manje promotivnih aktivnosti na kampusima radi regrutiranja diplomanata.

Zbog toga su prvi koraci u profesionalni život postali pravi izazov za studente poput Angeline Pietrzyk. „Trenutačno mi je praktički uskraćena prilika za stjecanje prvog radnog iskustva”, kaže ona. A upravo joj je to prijeko potrebno – osobito kada je riječ o radu s umjetnom inteligencijom. „Tijekom studija stječe se samo teorijsko iskustvo”, napominje Pietrzyk.

Prema istraživanju kojeg je provela ugledna konzultantska kuća specijalizirana za ljudske potencijale - Institut Kienbaum za časopis Wirtschaftswoche, zbog utjecaja umjetne inteligencije do 2030. godine planira se zaposliti 35 posto manje radnika na početnim pozicijama. Broj nezaposlenih osoba u Njemačkoj s visokom stručnom spremom mlađih od 30 godina u razdoblju 2022.-2025. se gotovo udvostručio povećavši se u prosjeku s 23.000 na 45.000.

„Prije nekoliko godina Njemačka je još uvijek imala dva milijuna slobodnih radnih mjesta”, ističe Enzo Weber s Instituta za istraživanje tržišta rada i zanimanja (IAB). „U biti ste mogli birati posao, osobito ako ste tek ulazili na tržište rada.” Situacija na tržištu rada znatno se pogoršala u samo nekoliko godina.

„Ne svjedočimo masovnim valovima otpuštanja, ali otvaramo vrlo malo novih radnih mjesta”, objašnjava ovaj ekspert za tržište rada. 

U nastavku autor* skreće pozornost kako umjetna inteligencija smanjuje broj radnih mjesta u pojedinim sektorima, ali istovremeno njezina sve veća primjena povećava produktivnost:

Umjetna inteligencija, naročito u sektorima s velikim udjelom uredskih, administrativnih i rutinskih poslova, sve više preuzima digitalne zadatke koje su prethodno obavljali ljudi. Često se radi o zaposlenicima na početnim pozicijama. To je slučaj, primjerice, u IT tvrtkama, bankama i industriji osiguranja.

Tvrtka Allianz nedavno je najavila planove za ukidanje između 1500 i 1800 radnih mjesta diljem Europe u svom odjelu za putna osiguranja, zamjenjujući ih rješenjima temeljenim na umjetnoj inteligenciji. Konkurentska tvrtka Ergo do 2030. godine ukida oko 1000 radnih mjesta samo u Njemačkoj zbog primjene umjetne inteligencije – i to „prvenstveno putem programa postupnog odlaska u mirovinu”, kako navodi glasnogovornik tvrtke. 

Istovremeno, umjetna inteligencija potiče znatan porast produktivnosti u određenim područjima rada, kaže Clemens Fuest, predsjednik Instituta za ekonomska istraživanja (IFO) sa sjedištem u Münchenu. Globalni procvat umjetne inteligencije također daje zamah njemačkom gospodarstvu. „Ako automatizaciju pokreće umjetna inteligencija, moći ćemo riješiti mnoge probleme”, kaže ekonomist Fuest. To je osobito važno s obzirom na demografsko starenje stanovništva i smanjenje radne snage.

Čelnik instituta IFO upozorava da se ne može isključiti mogućnost smanjenja broja radnih mjesta u pojedinim sektorima u budućnosti zbog umjetne inteligencije. Ipak, napominje: „Za sada ne uočavamo pad ukupne zaposlenosti kao posljedicu umjetne inteligencije.” Fuest naglašava da zasad nema ni trenda pada plaća. 

Na koncu, Joscha Bartlitz* zaključuje svoj tekst pogledom u budućnost i preporukom da se kriza pretvori u šansu:

No, i dalje vlada velika neizvjesnost – čak i unutar znanstvene zajednice – o tome kako će se točno stvari odvijati u budućnosti po pitanju učinaka umjetne inteligencije na radna mjesta i zapošljavanja ljudi.

Umjetna inteligencija potiče veliku preobrazbu tržišta rada. Poslovi se mijenjaju. Stručnjak za tržište rada Enzo Weber poziva nas da ovu krizu pretvorimo u priliku. „Ne bismo se trebali usredotočiti samo na ono što umjetna inteligencija danas radi, a ljudi više ne mogu. Umjesto toga, moramo sagledati prilike koje ljudi imaju za preuzimanje novih uloga, naročito u području inovacija.” 

Izvor: Tagesschau.de.

* Joscha Bartlitz je njemački novinar, reporter i urednik koji izvještava za Tagesschau.de. Radi kao dopisnik i reporter za Hessischer Rundfunk (HR) i javni servis ARD, prvenstveno se fokusirajući na teme iz gospodarstva, tehnologije, društva i sporta.