Ukidanje pomicanja sata? Eksperti za zdravlje tvrde da postoji pobjednik između zimskog i ljetnog računanja vremena

Zadržavanje ljetnog računanja vremena tijekom cijele godine znači svjetlije večeri, ali i pomiče zimski izlazak sunca za sat vremena unaprijed. Ljudi koji rano ustaju zbog posla ili škole provode veći dio jutra u mraku. Nova studija kanadskih znanstvenika zaključuje da je trajno vrijeme, bez pomicanja sata, bolji izbor za zdravlje. Ukidanje sezonskog pomicanja sata omogućuje raniji pristup jutarnjem svjetlu.

Pomicanje kazaljki na satu remeti naš unutarnji biološki sat (cirkadijalni ritam), što ima kratkoročne i dugoročne posljedice na fizičko i mentalno zdravlje. Ljudsko je tijelo usklađeno s prirodnim ciklusima svjetla i tame, pa nagla promjena vremena od samo jednog sata djeluje kao svojevrsni jet lag* bez putovanja.

Promjene najteže podnose kronični bolesnici (osobito kardiovaskularni), starije osobe te mala djeca, čiji su organizmi manje fleksibilni na promjene u rasporedu hranjenja, spavanja i aktivnosti.

Pomicanje sata jedan sat unaprijed u ožujku smatra se znatno stresnijim za organizam jer gubimo sat vremena sna.

Istovremeno, vraćanje kazaljki unatrag u listopadu donosi dodatni sat sna, što u teoriji olakšava prve dane prilagodbe. Ipak, povratak na standardno (zimsko) vrijeme nosi dugoročne izazove za mentalno zdravlje kao što su manjak poslijepodnevnog svjetla, sezonski afektivni poremećaj i poremećaj lučenja hormona.

Istraživači su već duže vremena okupirani analizom učinaka pomicanja kazaljki na satu na ljudski organizam i zdravlje. 

Autorica, Esra Öz**, znanstvena novinarka, urednica i komunikatorica znanosti, u svom tekstu pod nazivom Ending Clock Changes? Health Experts Say There's a Winner Between Standard And Daylight Saving Time objavljenom na uglednom znanstvenom portalu ScienceAlert donosi nam rezultate nove studije o učincima pomicanja kazaljki na satu uslijed prelaska na zimsko ili ljetno računanje vremena na zdravlje.

Autorica** otvara tematiku navodeći primjere sa Sjeverno-američkog kontinenta gdje se prešlo na trajno ljetno računanje vremena:

Kanadska pokrajina Britanska Kolumbija u ožujku ove godine usvojila je trajno ljetno računanje vremena. Alberta i Sjeverozapadni teritoriji*** također su usvojili cjelogodišnje ljetno računanje vremena te neće provesti studeno pomicanje sata. U SAD-u je Zastupnički dom 14. srpnja 2026. usvojio zakon o trajnom uvođenju ljetnog računanja vremena, a prijedlog je već sljedećeg dana upućen nadležnom odboru Senata.

U nastavku Esra Öz** se fokusira na rezultate kanadskih znanstvenika o učincima pomicanja kazaljki na satu, a koji su objavljeni u uglednom časopisu Canadian Medical Association Journal:

Psihijatar Raymond Lam sa Sveučilišta Britanske Kolumbije i njegov istraživački tim procijenili su zdravstvene posljedice dviju opcija: standardnog vremena, koje se obično primjenjuje zimi, i ljetnog računanja vremena, koje je pomaknuto sat vremena unaprijed.

Istraživač sna i cirkadijalnih ritmova Ralph Mistlberger sa Sveučilišta Simon Fraser koautor je nove studije u kojoj su analizirana prethodna objavljena istraživanja o biološkim ritmovima, snu, raspoloženju, obrazovanju i gospodarskim učincima. 

Istraživački tim je također proučio iskustva pojedinih zemalja s trajnim računanjem vremena te je usporedio vremena izlaska i zalaska sunca u kanadskim gradovima.

U Torontu bi najkasniji zimski izlazak sunca, početkom siječnja, nastupio u 7:51 sati prema trajnom standardnom vremenu, odnosno u 8:51 sati prema trajnom ljetnom računanju vremena.

Stanovnik Toronta koji se početkom siječnja budi u 7 sati ujutro ustao bi prije izlaska sunca u oba slučaja, no danje bi svjetlo nastupilo sat vremena ranije prema standardnom vremenu. Nijedna opcija ne mijenja duljinu dana.

Glavni cirkadijalni sat u mozgu usklađuje san, budnost i druge dnevne funkcije. Potrebno ga je svakodnevno prilagođavati kako bi ostao usklađen s dnevnim ciklusom. Jutarnje svjetlo pomaže ga pomaknuti na ranije vrijeme, dok ga večernje svjetlo pomiče na kasnije vrijeme.

„Zamislite ručni sat koji svakog dana kasni 10 minuta, a vi svakog jutra ispravljate tih 10 minuta tako da ga pomaknete unaprijed”, objašnjava Ralph Mistlberger.

S manje jutarnjeg svjetla, ritam spavanja može se kasnije pomaknuti, dok škola i posao i dalje počinju u isto vrijeme. Ustajanje na vrijeme može značiti skraćivanje sna.

Društveni jet lag* - jaz između biološkog sata i školskog ili radnog rasporeda - povezan je s lošijim fizičkim i mentalnim zdravljem, kao i nedovoljno sna. Sezonske promjene sata također mogu poremetiti san.

Studija se također oslanja na geografske usporedbe: ljudi koji žive podalje na zapadu unutar vremenske zone imaju kasnije izlaske sunca. Rezultati istraživanja povezuju ovaj položaj s kraćim snom i nekim lošijim zdravstvenim i ekonomskim ishodima, iako te povezanosti ne dokazuju uzročnost.

Istraživači su razmatrali sezonski afektivni poremećaj, oblik depresije koji se često javlja zimi. Glavni uzrok tog poremećaja je smanjena količina prirodne sunčeve svjetlosti tijekom hladnijih mjeseci, što izaziva kemijski disbalans u mozgu.

Tinejdžeri i mladi odrasli mogu biti posebno ranjivi jer se njihovi biološki satovi prirodno pomiču kasnije u toj dobi.

"Kasnije vrijeme škole i rada bi pomoglo", ističe Mistlberger. Jače unutarnje osvjetljenje ujutro također bi moglo pomoći.

Nekoliko zemalja je već prije pokušalo s ljetnim računanjem vremena tijekom cijele godine. SAD su ga uvele 1974. godine i napustile tijekom godine, zbog zabrinutosti zbog tamnih zimskih jutara i djece koja putuju u školu prije izlaska sunca. Rusija ga je usvojila 2011. godine i poništila 2014. godine.

Na koncu, Esra Öz** zaključuje svoj tekst navodeći kako bi trajno ljetno računanje vremena održavalo večeri svjetlijima, omogućujući više vremena za aktivnosti na otvorenom i druženje. Dodaje i preporuke znanstvenika:

Istraživači preporučuju trajno standardno računanje vremena. Ako vlade odaberu ljetno računanje vremena tijekom cijele godine, savjetuju da se razmotri kasniji početak škole i posla, poboljša izloženost jutarnjoj svjetlosti i analitički prati rastu li problemi sa spavanjem, zimska depresija, izostanci s posla i ozljede u prometu.

Izvor: ScienceAlert.

** Esra Öz je znanstvena novinarka, urednica i komunikatorica znanosti. Od sredine 2026. godine radi kao dopisnica i znanstvena novinarka za renomirani medijski portal ScienceAlert, gdje redovito izvještava o najnovijim otkrićima u području medicine, biologije, zdravlja i tehnologije.

* Jet lag je privremeni poremećaj cirkadijalnog ritma (unutarnjeg biološkog sata) koji nastaje zbog brzog prelaska preko više vremenskih zona, najčešće zrakoplovom. Budući da se tijelo ne može odmah prilagoditi novom lokalnom vremenu, dolazi do privremene desinhronizacije između vaših fizioloških ritmova i vanjskog svijeta.

*** Sjeverozapadni teritoriji su federalni teritorij na sjeveru Kanade koji se prostire na površini od oko 1.346.106 km². Smješteni su između Yukona na zapadu, Nunavuta na istoku te pokrajina Britanske Kolumbije, Alberte i Saskatchewana na jugu. Glavni i ujedno najveći grad ovog rijetko naseljenog područja je Yellowknife.