Čini se da su arheolozi otkrili što su predstavljale dvije velike građevine u blizini Crvene piramide u Egiptu

Crvena piramida nalazi se u Dahšuru, poznatoj kraljevskoj nekropoli i arheološkom lokalitetu u Egiptu, smještenom na zapadnoj obali Nila, oko 40 kilometara južno od Kaira. Lokalnom je stanovništvu, Crvena piramida, poznata pod imenom el-haram el-watwat - Šišmišja piramida. Crvena je piramida doista crvenkasta, te je prva savršena piramida koja je ikada sagrađena u ljudskoj povijesti.

Faraon Snofru - 1. vladar 4. dinastije - zapovjedio je izgradnju ove piramide nakon što su mu radnici sagradili raniju, Savijenu piramidu. Ta Savijena piramida bila je velika pogreška jer nije ispala savršena. Budući da je piramida faraonova grobnica, treba biti savršena za pokop, a Savijena piramida to nije bila.

Crvena je piramida sagrađena blizu Savijene, 1 km sjeverno od nje. Izgradnja je trajala deset godina i sedam mjeseci.

Piramida nije uvijek bila crvenkasta, već je bila pokrivena bijelim vapnencem. Tijekom srednjeg vijeka vapnenac je korišten za gradnju Kaira, te je cijela vanjska oplata odnesena, osim pri dnu piramide.

U piramidi je nađena mumija za koju se pretpostavlja da pripada Snofruu.

Piramida je danas visoka 104 metra. Redovito ju posjećuju turisti, koji u Dahšuru mogu vidjeti još piramida, premda su Savijena i Crvena najpoznatije.

Dvije velike građevine u blizini Crvene piramide u Egiptu mogle bi biti ostaci drevne brane, što bi je činilo jednom od najstarijih velikih brana ikad izgrađenih. Arheološki nalazi ukazuju na razinu tehničke sofisticiranosti i kontrole nad vodnim resursima kakva se dosad nije očekivala od graditelja najranijih piramida.

Autor Taylor Mitchell Brown*, znanstveni novinar, u svom tekstu pod nazivom Ancient Egyptians may have built a massive dam near the Red Pyramid objavljenom na uglednom znanstvenom portalu NewScientis predstavlja nam najnovije arheološke nalaze iz Egipta:

Crvena piramida bila je drugi veliki projekt piramidalne grobnice za vrijeme vladavine faraona Snofrua iz 4. dinastije, koja je trajala od približno 2613. do 2589. godine prije Krista. Smatra se prvom „pravom” piramidom s ravnomjernim, glatkim nagibom na svim stranama, čime je utrt put njezinim poznatijim pandanima koji su kasnije izgrađeni u Gizi u Egiptu.

Godine 1843. istraživači su identificirali dvije velike građevine koje se protežu preko doline Wadi Dahšur, na svega 40 metara od Crvene piramide. Od 1947. godine prevladavalo je mišljenje da je riječ o građevinskim rampama ili putovima kojima su se veliki blokovi vapnenca prevozili iz kamenoloma do piramida. No, novija istraživanja o razdoblju kada je Egipat imao vlažniju klimu potaknula su neke stručnjake da preispitaju tu dugotrajnu hipotezu.

U nastavku autor* posvećuje svoj tekst metodologiji istraživanja i interpretaciji novih arheoloških otkrića u blizini Crvene piramide: 

Kako bi detaljnije istražili te strukture, Xavier Landreau iz privatnog istraživačkog instituta Paleotechnic u Francuskoj i njegov istraživački tim koristili su satelitske snimke, povijesne karte, topografsko modeliranje i analizu slivnih područja. 

Njihovi su rezultati jasno ocrtali obilježja tih struktura i način na koji se uklapaju u okolni krajolik, pokazujući da je svaka od njih bila dugačka oko 600 do 700 metara, široka 15 do 30 metara te visoka 6 ili 7 metara, uz međusobni razmak od oko 200 metara. Njihov raspored u dolini koja se spušta prema dolje sugerira da je riječ o ostacima velike i drevne brane.

„Vjerojatno nisu nalikovale na moderne betonske brane”, kaže Landreau. „Vjerojatnije je bilo riječ o vrlo širokim nasipima od zemlje, lapora, kršja i kamena, možda sa zaštitnim kamenim slojem na površinama izloženima toku vode.”

Najsnažniji dokaz jest „cik-cak” element u središtu tih struktura, kaže Landreau. Takav element ne bi imao nikakvu svrhu kod transportne rampe ili ceste, no kao struktura za rasterećenje od poplavnih voda ima savršen smisao. Svi ti elementi zajedno upućuju na to da je riječ o možda najstarijoj poznatoj brani tipa „pačji kljun” – vrsti brane koja omogućuje upravljanje poplavama.

„Izgradnjom golemog sustava brana u dvije faze uspješno su ukrotili bujične poplave, pohranili milijune galona vode i usmjerili je izravno na gradilište”, navodi član istraživačkog tima Sayed Hemeda sa Sveučilišta u Kairu u Egiptu. „To upućuje na zaključak da su stari Egipćani koristili vodu kao glavni izvor energije i sredstvo za transport blokova teških više tona, čime se iz temelja mijenja povijesna priča o načinu gradnje piramida.”

Vladavina faraona Snofrua bila je povezana i s nekim drugim važnim hidrološkim projektima u to doba, uključujući branu Sadd el-Kafara dalje na sjeveru, koja se urušila nakon velike poplave.

Novi arheološki nalazi sugeriraju kako je navodna brana u blizini Crvene piramide mogla izdržati snažne poplave iz Nila, što ukazuje na to da su Snofru i njegovi arhitekti učili iz svojih prošlih pogrešaka.

„Ako se potvrdi iskapanjima, ovo istraživanje moglo bi značajno promijeniti naše razumijevanje građevinske logistike 4. dinastije faraona u Egiptu“, zaključuje Hesham Hussein suradnik istraživanja iz egipatskog Ministarstva turizma i starina.

Izvor: NewScientist.

* Taylor Mitchell Brown znanstveni je novinar koji prati antropologiju i paleontologiju, uz povremene izlete u druge discipline. Njegovi se radovi mogu pronaći u časopisima Science, New Scientist i drugdje. Trenutačno živi i radi na obali u San Diegu u Kaliforniji.