Novi rezultati! Drijemanje povećava mentalnu kondiciju

Čak nas i kratko drijemanje može učiniti mentalno spremnijim - možemo se bolje koncentrirati, a naš uspjeh u učenju se povećava. Najnovije istraživanje u području neuroznanosti otkriva koji je razlog tomu? U skladu s tim, naš mozak koristi čak i kratke stanke za spavanje, poput popodnevnog drijemanja, kako bi reorganizirao i prilagodio neuronske veze. To sprječava prezasićenost i čini nas spremnijima za nove aktivnosti. Do sada je takva ponovna kalibracija bila poznata samo iz noćnog sna.

San nije vitalan samo za naše tijelo – i našem mozgu trebaju redoviti odmori. Dok spavamo, naš misaoni organ ispire molekularni otpad, sortira ono što smo naučili tijekom dana i pohranjuje informacije u dugoročno pamćenje. U isto vrijeme, mozak se priprema za sljedeći dan: ponovno kalibrira sinapse smanjivanjem i stanjivanjem ovih veza između moždanih stanica. 

Pojam kalibracije je usko povezan s neuroplastičnošću. To je sposobnost mozga da se reorganizira, mijenja i prilagođava kroz nova iskustva, učenje ili nakon oštećenja, jačajući sinaptičke veze. Kalibracija, u tom kontekstu, znači fino podešavanje neuroloških veza radi boljeg funkcioniranja.

Bez te stalne ponovne kalibracije, naš bi mozak brzo bio preopterećen: "Stalno rastuća snaga sinapse, praćena sve većim zahtjevima za prostorom i brzinom, u konačnici dovodi do prezasićenja", objašnjavaju dr. Kristoffer Fehér sa Sveučilišta u Ženevi i njegovi kolege u najnovijem istraživanju objavljenom u prestižnom časopisu NeuroImage.

Drijemanje za znanost

Ali koliko je sna potrebno za ovo sinaptičko resetiranje našeg mozga? Mora li to biti noćni san ili je možda dovoljan drijemež nakon ručka? Dr. Fehér i njegov istraživački tim upravo su istražili ta pitanja. “Htjeli smo znati je li čak i kratak popodnevni san dovoljan da smanji snagu sinapsi i regenerira plastičnost mozga?”, objašnjavaju  istraživači. To pitanje još nije dovoljno razjašnjeno u znanosti.

Istraživači su zamolili 20 mladih, zdravih ljudi da sudjeluju u pokusu u istraživačkom laboratoriju tijekom tri poslijepodneva. Prvi dan je iskorišten za navikavanje; druga dva dana sudionici su ili odrijemali 45 minuta ili su ostali budni. Prije i poslije, dr. Fehér i njegov tim ispitivali su snagu sinapsi i ekscitabilnost u mozgu ispitanika koristeći razne neinvazivne metode, uključujući EEG i transkranijalnu magnetsku stimulaciju (TMS).

Ponovno kalibriranje čak i tijekom spavanja

Mjerenja su zapravo pokazala razlike između ispitanika koji su ostali budni i onih koji su spavali tijekom dana. U potonjem je prosječna sinaptička aktivnost smanjena nakon drijemanja - znak re-kalibracije sinapsi tijekom popodnevnog drijemanja. Kao rezultat toga, kod tih je ispitanika slabiji podražaj bio dovoljan da izazove reakciju u mozgu. Mjerenja su također otkrila da je mozak bio sposobniji stvarati nove veze nakon drijemeža.

"Koliko znamo, ovo po prvi put pokazuje da čak i kratko drijemanje može pospješiti proces re-kalibracije", pišu istraživači. Mozak počinje pospremati svoje sinapse čak i tijekom kratkih drijemanja. "Ovo sinaptičko ponovno postavljanje počinje tijekom popodnevnog drijemeža i osigurava da se nove informacije mogu bolje pohraniti u mozgu", kaže stariji autor dr. Christoph Nissen sa Sveučilišne bolnice u Ženevi.

Psihički spremniji kroz popodnevno drijemanje

Za naš svakodnevni život to znači: Drijemanje može biti korisno, posebno kada moramo puno učiti i razmišljati. Jer to nas čini spremnijima za nove aktivnosti i pomaže našem mozgu da se ne prezasiti. “Popodnevni drijemež može pomoći u održavanju koncentracije i učinkovitosti čak i pod velikim stresom”, kaže dr. Nissen. Takav bi drijemež mogao pomoći u održavanju učinkovitosti, naročito tijekom mentalno zahtjevnih aktivnosti.

"Studija nam pomaže razumjeti koliko su kratke faze sna važne za mentalni oporavak", navodi dr. Kai Spiegelhalder sa Sveučilišne bolnice u Freiburgu i dodaje "kratko spavanje može nam pomoći da jasnije razmišljamo i da nastavimo raditi s boljom koncentracijom." 

Podaci o radu:

Autori: Kristoffer D. Fehér, Pauline Henckaerts, Valentin Hirsch, Ulrike Bucsenez, Marion Kuhn, Jonathan G. Maier, Carlotta L. Schneider, Elisabeth Hertenstein, Christian Mikutta, Dieter Riemann, Bernd Feige, Christoph Nissen

Izvorni naslov: A nap can recalibrate homeostatic and associative synaptic plasticity in the human cortex

Godina publiciranja rada: 2026

Naziv časopisa: NeuroImage

Bibliografska baza: WOSSCI

Kvartil: Q1

Impact factor (2025): IF=4.5 

Detaljnije o ovom radu može se vidjeti na poveznici:         

doi: 10.1016/j.neuroimage.2026.121723

Izvori: Sveučilišna bolnica Freiburg; NeuroImage; Scinexx.