Na korak do zdravlja: oporezivanje šećera?

Nijemci konzumiraju previše šećera. Stoga je u Njemačkoj aktualna rasprava o uvođenju poreza na šećer. Porez na zaslađena pića mogao bi osjetno smanjiti potrošnju šećera u Njemačkoj i time pridonijeti dugoročnoj prevenciji bolesti povezanih s prehranom. Prema istraživanjima, ta mjera je učinkovita, ali samo pod određenim uvjetima.

Priču o učincima uvođenja poreza na šećer na zdravlje ljudi za ugledni njemački portal Tagesschau donosi Doris Tromballa.

Preporuke Svjetske zdravstvene organizacije 

Svjetska zdravstvena organizacija preporuča unos manje od 50 grama „slobodnog šećera“ dnevno. Idealan unos šećera je manje od 25 grama dnevno. „Slobodni šećer“ uključuje sve vrste šećera koje u hranu dodaju proizvođači ili potrošači, kao i šećere koji se prirodno nalaze u medu, sirupima i voćnim sokovima.

Preporučeni dnevni unos šećera u Njemačkoj je značajno premašen. Prema istraživanjima Instituta Max Rubner iz Karlsruhea, žene u Njemačkoj u prosjeku konzumiraju 61 gram šećera dnevno, a muškarci 78 grama dnevno. Slatka pića se smatraju među najodgovornijima za razvoj pretilosti, dijabetesa tipa 2, kardiovaskularnih bolesti i karijesa. Svatko tko popije jednu čašu (2 decilitra) slatkog napitka proguta 20 do 34 grama slobodnog šećera.

Simulacijske studije predviđaju učinke uvođenja poreza na šećer: porez od 20 posto na slatka pića mogao bi dugoročno spriječiti mnoge slučajeve prekomjerne težine i pretilosti, odgoditi nove slučajeve dijabetesa tipa 2 i smanjiti zdravstvene troškove. Međutim, ograničenje tih studija je što često maksimiziraju učinke u idealnim uvjetima.

Porez na šećer već u SAD-u i Velikoj Britaniji

Pogled na zemlje poput Velike Britanije i SAD-a, gdje je već uveden porez na slatka pića, pokazuje dvojaku sliku. Provedena istraživanja koja su ispitivala učinke uvođenja poreza na bezalkoholna pića nisu pokazala značajnije učinke uvođenja poreza na zdravlje. Problem je često u tome što ukupna potrošnja šećera često ostaje nepromijenjena. Ipak, čini se da su modeli poreza s postepenim poreznim stopama koji potiču proizvođače da koriste recepte s nižim udjelom šećera učinkoviti.

Na primjer, porez na šećer može se naplatiti prema jedinstvenoj poreznoj stopi ili postupno prema volumenu ili sadržaju šećera u piću. 

Britanski porez na šećer je, primjerice, progresivni (rangirani) porez: sa sadržajem od 5 do 8 grama šećera na 100 mililitara, porez je 18 penija (oko 21 cent) po litri, a od 8 na više grama šećera na 100 mililitara porez se plaća 24 penija (oko 28 centi) po litri. 

Različite porezne stope mogu potaknuti potrošače da prijeđu na alternativna pića s nižim udjelom šećera. U simulacijskoj studiji, porez s rangiranim poreznim stopama zapravo je pokazao najjače učinke na zdravlje.

Najbolji rezultati  kod socijalno ugroženih skupina

Pozitivni učinci poreza na šećer vidljivi su među djecom, mladima i socijalno ugroženim skupinama stanovništva. Nakon uvođenja “Nameta za industriju bezalkoholnih pića” u Velikoj Britaniji, između ostalih, smanjila se pretilost među djevojkama. Taj je učinak bio najuočljiviji među djevojkama koje žive u socioekonomski nepovoljnijim područjima.

U Meksiku je uvođenje poreza na pića s visokim udjelom šećera dovelo do toga da su socijalno ugrožena kućanstva počela manje konzumirati takva pića. Znanstvenici u svojoj studiji ističu pozitivne učinke uvođenja poreza na šećer. No, prema studiji, uvođenje poreza bi moralo biti osmišljeno tako da se ne povećava društvena nejednakost.

Njemačka oklijeva

Rasprava o porezu na šećer samo je jedan u nizu primjera neodlučne zdravstvene politike u Njemačkoj. U mnogim područjima fokus je primarno usmjeren samo na obrazovanje, žali se zdravstvena istraživačica dr. Monique Bialojan sa Sveučilišta primijenjenih znanosti Anhalt: "Iz znanstvene perspektive, prilično je jasno: samo obrazovanje nije dovoljno za održivu promjenu ponašanja stanovništva. Znanje je važno, ali ono rijetko automatski dovodi do zdravijeg ponašanja, posebno u okruženju u kojem su nezdrave odluke lake i jeftine."

Druge su zemlje već napredovale - u Finskoj i Velikoj Britaniji sadržaj soli je postupno smanjen tijekom proteklih godina. Nedavna studija pokazuje da bi se nekoliko milijuna slučajeva visokog krvnog tlaka i stotine tisuća smrtnih slučajeva uzrokovanih kardiovaskularnim bolestima moglo spriječiti diljem svijeta ako bi se konzumacija soli dosljedno smanjivala na razine koje preporučuje Svjetska zdravstvena organizacija (WHO).

Skepticizam u pogledu "dobrovoljnog angažmana" industrije

Dr. Bialojan je protiv industrijskog koncepta "dobrovoljnog opredjeljenja": "Zakonski propisi znatno su učinkovitiji. Oni stvaraju jednake uvjete za sve sudionike na tržištu i brže dovode do mjerljivih promjena na razini stanovništva. Učinkovitost poreza na slatka pića uvelike ovisi o specifičnom modelu poreza koji se uvodi. Kako bi uvođenje poreza na šećer doista imalo pozitivne učinke na zdravlje, potreban je i paket različitih preventivnih mjera“, zaključuje dr. Monique Bialojan. 

Izvor: Tagesschau.