Zašto čitanje i ekrani pogoršavaju kratkovidnost

Nisu samo čitanje i buljenje u ekrane odgovorni za povećanje miopije,  već je to i rasvjeta. Kada se fokusiramo izbliza, naše se zjenice sužavaju i manje svjetla pada na mrežnicu. Ako je osvjetljenje slabo, vidni putovi u oku se neravnomjerno aktiviraju i s vremenom oslabe. Posljedica toga su dugotrajne promjene u očnoj jabučici – postajemo kratkovidniji.

Sve više ljudi diljem svijeta pati od kratkovidnosti. U Njemačkoj je otprilike svaka treća osoba kratkovidna, a u dijelovima istočne Azije s kratkovidnošću se susreće gotovo 90 posto mladih odraslih osoba. Zašto je tomu tako? Poznato je kako je kratkovidnost dijelom posljedica genetskih predispozicija. Istraživanja također pokazuju kako često čitanje i premalo vremena na otvorenom može pogoršati stanje kratkovidnosti.

Međutim, to nisu dovoljni razlozi zbog kojih bi se kratkovidnost tako brzo pogoršala unutar samo nekoliko generacija. "Miopija (kratkovidnost) je u cijelom svijetu dosegla razinu gotovo epidemije, ali još uvijek ne razumijemo u potpunosti zašto", navodi autor najnovijeg istraživanja o kratkovidnosti dr. Jose-Manuel Alonso sa Državnog sveučilišta u New Yorku. Kao mogući uzrok spominje se stalno buljenje u mobitele, tablete i sl. Ali mogući mehanizmi koji stoje iza toga nisu jasni.

O rezultatima najnovijeg istraživanja o kratkovidnosti za prestižni njemački znanstveni portal Scinexx piše Elena Bernard.

Očni testovi za znanost

U najnovijem istraživanju objavljenom u prestižnom znanstvenom časopisu Cell Reports Medicine, dr. Alonso i njegov istraživački tim možda su uspjeli dekodirati mehanizam ubrzanog razvoja kratkovidnosti. Ispitali su kako naše oči reagiraju na bliske vizualne podražaje, i koji procesi mogu potaknuti kratkovidnost? U svrhu provedbe istraživanja zamoljeno je 21 kratkovidnih i 13 normalno-vidnih dobrovoljaca da jednim okom fokusiraju svijetle i tamne kvadrate s različitim kontrastima u odnosu na pozadinu.

Koristeći električno podesivu leću, istraživački tim je zamutio kvadrat tako da su ispitanici morali naprezati oči kako bi ga ponovno jasno vidjeli. Tijekom ove akomodacije izbliza, očni mišići deformiraju leću. Dodatno, zjenica se skuplja, a dva oka se pomiču jedno prema drugome kako bi se fokusirali na bliski objekt.

Istraživački tim zabilježio je sve te reakcije i odredio u kojoj su mjeri aktivirani različiti vidni putovi u mrežnici. Neki krugovi u mrežnici reagiraju na svjetlo, a drugi na tamu. Ti takozvani ON i OFF vidni putovi različito obrađuju kontraste svjetline i odvojeno prenose signale u mozak.

Premalo svjetla na mrežnici

Eksperiment je pokazao: Što su više ispitanici morali raditi da bi se fokusirali na kvadrat, to su im se oči više pomicale jedno prema drugome, a zjenice su im postajale uže. Pri slabom osvjetljenju to je značilo da je samo mala količina svjetlosti pala na mrežnicu kroz sužene zjenice.

Kao rezultat toga, ON putovi koji reagiraju na svjetlo aktiviraju se slabije od OFF putova tijekom ovog napornog bliskog fokusiranja kod slabog svjetla. Pritom dolazi do neravnoteže. Taj je učinak posebno izražen kod kratkovidnih ljudi: njihove zjenice se više sužavaju, a njihovi OFF putovi, koji reagiraju na mrak, dominantniji su od ON putova.

Neravnomjerna aktivacija živčanih putova mogla bi potaknuti dugoročne strukturne promjene u oku, uključujući pretjerani linearni rast očne jabučice – vodeći fiziološki uzrok kratkovidnosti. "Ovaj mehanizam mogao bi objasniti zašto se kratkovidnost povećava tijekom aktivnosti koje maksimalno sužavaju zjenice, kao što je rad pred ekranom", piše istraživački tim.

Evo kako to možete spriječiti

Istovremeno, rezultati ukazuju na mogućnosti prevencije. Redoviti boravak na otvorenom, gdje se možete opustiti i gledati u daljinu, može pomoći u očuvanju vida. Tijekom aktivnosti u zatvorenom prostoru, dovoljno osvjetljenja je ključno kako bi odgovarajuća količina svjetla pala na mrežnicu čak i kada je zjenica sužena, objašnjava istraživački tim.

“Naša studija ne daje konačan odgovor, ali nudi provjerljive hipoteze koje redefiniraju interakcije između navika gledanja, osvjetljenja i fokusiranja očiju”, zaključuje dr. Alonso i dodaje „Dodatna istraživanja su uvijek dobrodošla. Istovremeno, objavljeni rezultati provedenog istraživanja nam daju novi način razmišljanja o prevenciji i liječenju kratkovidnosti."

Podaci o radu:

Autori:    

Urusha Maharjan; Hamed Rahimi-Nasrabadi; Sabina Poudel; Farzaneh Olianezhad; Jianzhong Jin; Mitchell W. Dul; Jose-Manuel Alonso

Izvorni naslov: 

Human accommodative visuomotor function is driven by contrast through ON and OFF pathways and is enhanced in myopia

Godina publiciranja rada: 2026

Naziv časopisa: Cell Reports Medicine

Bibliografska baza: WOSSCI

Kvartil: Q1

Impact factor (2025): IF=10.6

Detaljnije o ovom radu može se vidjeti na poveznici:

doi: 10.1016/j.celrep.2026.116938

Izvori: Cell Reports Medicine; State University of New York College of Optometry; Scinexx.