Senzacionalno otkriće! Pronađena najstarija slika na stijenama na svijetu, stara 68.000 godina
Piše:
dr. sc. Goran Buturac
Piše:
dr. sc. Goran Buturac
Novootkrivena nalazišta slika na stijenama u Sulawesiju, u Indoneziji, koja datiraju prije gotovo 68.000 godina, smatraju se najstarijim slikama na stijenama na svijetu, starija 1100 godina od neandertalskih ručnih šablona u Španjolskoj.
Gotovo 68.000 godina stara šablona ruke pronađena je na zidu špilje u Sulawesiju, u Indoneziji. Otkrivena slika mogla bi biti najstarija umjetnost na stijeni ikad otkrivena. Umjesto jednostavnog otiska ruke, čini se da ju je umjetnik dotjerao, vjerojatno kako bi prsti izgledali poput kandži.
Posljednjih desetljeća postalo je očito da je Sulawesi jedno od ključnih mjesta u povijesti razvoja ljudske vrste – dom brojnim vrstama hominina od prije čak 1,4 milijuna godina kada je rana ljudska vrsta, vjerojatno Homo erectus, napravila prva poznata pomorska putovanja.
Godine 2024., dr. Maxime Aubert arheolog i geokemičar sa Sveučilišta Griffit iz Australije, i njegov istraživački tim izvijestili su da su pronašli dotada najstariju poznatu sliku na svijetu. Bila je to svinja, prikazana pored čovjekolikih figura, stara najmanje 51200 godina.
Sada je njegov tim objavio otkriće daljnjih 44 nalazišta umjetnosti na stijenama u jugoistočnom Sulawesiju. Pritom su uspjeli datirati jednu djelomičnu ručnu šablonu na mjestu zvanom Liang Metanduno, na otoku Muna, istočni Sulawesi, na 67.800 godina.
Prethodno je najstarija poznata umjetnost na stijenama bila ručna šablona na nalazištu neandertalaca u sjevernoj Španjolskoj, datirana na minimalnu starost od 66700 godina – 1100 godina mlađa od ovog najnovijeg otkrića u Sulawesiju u Indoneziji.
Novootkrivena šablona (slika) u Sulawesiju pokazuje znakove modifikacije, navodi Aubert, jer se čini da je vrh jednog prsta umjetno sužen. To je napravljeno ili primjenom dodatnog pigmenta ili pomicanjem ruke tijekom nanošenja pigmenta, što je vrsta ručnog šabloniranja do sada poznatog samo na Sulawesiju.
"To je više od obične šablone ruke", kaže Aubert. "Oni su šablonu retuširali. Ne znamo jesu li radili to retuširanje kistom ili su možda poprskali stijenu, pomaknuli ruku i dobili isti učinak."
Dr. Aubert ističe kako nitko ne zna zašto su koristili takvu metodu izrade, "ali čini mi se da su htjeli učiniti da šablona izgleda više kao da je to životinjska ruka, možda s pandžama."
Dr. Aubert navodi kako je nemoguće znati koja je vrsta napravila šablonu ruke, ali na temelju ekstra umjetničke namjere sužavanja prstiju, najvjerojatnije je to bio moderni čovjek, što implicira da su ti ljudi bili bliski preci prvih ljudi koji su stigli do Australije.
Postoje dokazi s nalazišta Madjedbebe u Arnhem Landu u Australiji, da je Homo sapiens stigao na kontinent prije najmanje 60.000 godina. Sve je više dokaza kako je Sulawesi u Indoneziji jedna od najvažnijih i najranijih odskočnih daski između jugoistočne Azije prema Novoj Gvineji i Australiji.
"Implikacije ovih otkrića nadilaze samu povijest umjetnosti", ističe Aubert. "Ljudi koji su izradili tu umjetnost vjerojatno su preci prvih Australaca. Sada, nakon ovog najnovijeg otkrića, znamo da su njihovi preci izrađivali umjetnost na stijenama na Sulawesiju prije najmanje 68.000 godina."
Član istraživačkog tima dr. Adam Brumm, također sa Sveučilišta Griffith iz Australije, navodi kako su šablona ruke španjolskog neandertalca i crtež na stijeni u Sulawesiju napravljeni u biti na isti način - netko je prskao oker preko svoje ruke.
“No, najnovije otkriće ipak ukazuje na svojevrsnu specifičnost”, navodi Brumm. “Namjerno su izmijenili ocrtane prste na šabloni kako bi umjetno suzili prste i učinili vrhove više ‘šiljastima’, transformirajući tako ovaj trag ljudske ruke u nešto drugo, možda prikaz životinjske kandže.
"To ukazuje na razigranost modernog ljudskog umjetnika; mijenjanje inače 'obične' šablone ruke na ovaj način znak je kreativne mašte i apstraktnog razmišljanja koji nije vidljiv u znaku ljudske ruke koju je ostavio neandertalac."
Dr. Martin Porr sa Sveučilišta Zapadne Australije u Perthu ističe kako je novo otkriće najstarija poznata umjetnost na stijenama koja se može pripisati ljudskoj vrsti. "Slažem se da su datumi za šablone, zapravo, u skladu s drugim trenutnim datumima za najranije prisustvo Homo sapiensa kako u Australiji, tako i u kopnenoj Aziji i jugoistočnoj Aziji", kaže Porr. Međutim, smatra da je potrebno još mnogo rada prije nego što se može pouzdano zaključiti kojim su putevima ljudi došli do Australije.
Podaci o radu:
Autori:
Adhi Agus Oktaviana, Renaud Joannes-Boyau, Budianto Hakim, Basran Burhan, Ratno Sardi, Shinatria Adhityatama, Andrea Jalandoni, Hamrullah, Iwan Sumantri, M. Tang, Rustan Lebe, Iswadi, Imran Ilyas, Abdullah Abbas, Andi Jusdi, Dewangga Eka Mahardian, Fadhlan S. Intan, Sofwan Noerwidi, Marlon N. R. Ririmasse, Irfan Mahmud, Akin Duli, Laode M. Aksa, M. Nur, Nasrullah Aziz, Sri Wigati, Iksam, Faiz, M. Sabri, Fardi Ali Syahdar, Eriani, N. A. Hidayatullah, Suryatman, Laode Darma, Nurmin, Laode Zulman, S. H. Sindara, Andi Muhammad Saiful, Pindi Setiawan, Adam Brumm i Maxime Aubert
Izvorni naslov: Rock art from at least 67,800 years ago in Sulawesi
Godina publiciranja rada: 2026
Naziv časopisa: Nature
Bibliografska baza: WOSSCI
Kvartil: Q1
Impact factor (2024): IF=64.8
Detaljnije o ovom radu može se vidjeti na poveznici:
https://doi.org/10.1038/s41586-025-09968-y
Izvori: Nature; NewScientist.