Znanstvenici s ETH Zürich dizajnirali mapu za praćenje ledenjaka u svijetu. Klikom miša možete provjeriti koliko dugo će opstati pojedini ledenjaci

Ledenjaci se diljem svijeta tope što ima nesagledive posljedice za život na našoj planeti. Na tu su temu znanstvenici proveli već brojna istraživanja i kontinuirano šalju apele za spas ledenjaka. Prema procjenama znanstvenika s ETH Zürich oko 79 posto svjetskih ledenjaka nestat će do 2100. godine. To će ugroziti opskrbu vodom oko 2 milijarde ljudi i dramatično podići razinu mora.

Na planeti Zemlji svake godine nestaje 1.000 ledenjaka. Ta bi se brojka do 2040. godine mogla popeti na 3.000 ledenjaka godišnje, čak i ako zemlje ispune svoje ciljeve za smanjenje emisije ugljika i zagađenja okoliša.

Najmanje 4.000 ledenjaka se otopilo u posljednja dva desetljeća. U najnovijem istraživanju, tim znanstvenika, kojeg predvodi dr. Lander Van Tricht sa Sveučilišta ETH Zürich, izradio je klimatske modele kako bi predvidjeli što će se dogoditi s 211.000 svjetskih ledenjaka u narednom stoljeću prema različitim scenarijima globalnog zatopljenja.

Valja napomenuti kako se ETH Zürich (Eidgenössische Technische Hochschule Zürich) smatra jednim od najboljih sveučilišta na svijetu. Poznat je po vrhunskim istraživanjima i dom je mnogih dobitnika Nobelove nagrade.

Prema, aktualnim globalnim klimatskim ciljevima, u ovom stoljeću nas očekuje prosječni rast temperature za 2,7°C iznad predindustrijskih temperatura. To bi značilo da će 79 posto svjetskih ledenjaka nestati do 2100. godine. 

Kako prenosi ugledni njemački portal Tagesschau.de istraživački tim predvođen Landerom Van Trichtom sa Sveučilišta ETH Zürich otišao je i korak dalje izradivši interaktivnu mapu koja svima omogućuje da proces otapanja ledenjaka prate iz prve ruke.

Nova interaktivna mapa svijeta korisnicima omogućuje zumiranje bilo kojeg pojedinačnog ledenjaka na planetu: 

Interaktivna karta

Prema pisanju njemačkih znanstvenih novinarki Jenny von Sperber* i  Sylvaine von Liebe** za portal Tagesschau.de u nekim su slučajevima na interaktivnoj mapi vidljive čak i planinarske staze te planinarski domovi u blizini. Jednim klikom miša korisnici mogu odabrati različite klimatske scenarije: globalno zatopljenje od 1,5 Celzijevih stupnjeva u odnosu na predindustrijsko razdoblje ili porast temperature od 2; 2.7 ili 4 stupnja Celzijusa. 

Pomoću interaktivne mape možemo otkriti koji će ledenjak od njih 200.000 prikazanih na karti i dalje postojati u bliskoj budućnosti, a koji neće.

U nastavku, autorice*,** iznose kratki osvrt o tome koliko će ledenjaka preživjeti u Njemačkoj:

U Njemačkoj još uvijek postoje četiri ledenjaka: Schneeferner, Höllentalferner, Blaueis i Watzmann. No, izgledi za njihov opstanak nisu nimalo ohrabrujući. 

Sva četiri ledenjaka označena su crvenom ili narančastom bojom na novoj globalnoj karti. To znači da će do kraja stoljeća nestati. Primjerice, ledenjak Höllentalferner na planini Zugspitze nestat će za 22 godine ako zagrijavanje dosegne 1,5 stupanj Celzijusa iznad predindustrijskog prosjeka. Uz zagrijavanje od 2,7 stupnjeva – što je trenutno prilično realna prognoza – nestat će za samo 18 godina.

Brzina otapanja ledenjaka uvelike ovisi o tome kojom se brzinom naš planet zagrijava. To pak ovisi o uspješnosti nastojanja da se smanje emisije stakleničkih plinova.

Za Alpe vrijede sljedeći scenariji: uz zagrijavanje od 1,5 stupnjeva Celzijusa, do 2100. godine preostat će samo dvanaest posto ledenjaka. Uz zagrijavanje od dva stupnja, preostalo bi ih samo oko osam posto. Ako zagrijavanje dosegne četiri stupnja, prognoze predviđaju da u Alpama do 2100. godine gotovo više neće biti ledenjaka. Ledenjaci će nestati do kraja stoljeća čak i na Grenlandu i Antarktici.

Ledenjaci kao spremnici vode

Ledenjaci imaju važnost koja nadilazi kulturu ili turizam. „Ledenjaci pohranjuju vodu i otpuštaju je tijekom toplih, sušnih razdoblja”, objašnjava Lander van Tricht sa sveučilišta ETH Zürich. Oni djeluju kao prirodni spremnici vode. „Ta se voda može koristiti za potrebe poput proizvodnje hidroenergije, poljoprivrede i održavanja ekosustava. Posljedično, gubitak tih ledenjaka znači i gubitak tih resursa”, upozorava ovaj znanstvenik.

Podaci za interaktivnu mapu potječu iz raznih studija i klimatskih modela. Njezina je posebnost u tome što svatko može zumirati prikaz svog omiljenog ledenjaka i točno vidjeti što ga čeka u nadolazećim desetljećima.

Izvor: Tagesscahu.

* Jenny von Sperber je njemačka slobodna znanstvena novinarka, autorica i redateljica rođena 1979. godine u Essenu. Živi i radi u Münchenu, a njezino je primarno područje rada usmjereno na ekologiju, divlje životinje i aktualne društvene teme iz područja znanosti o životu.

** Sylvaine von Liebe je njemačka novinarka i autorica koja radi za bavarski javni servis Bayerischer Rundfunk (BR). Primarno piše i izvještava o temama iz područja znanosti, medicine, okoliša i društva, za platforme kao što su BR Wissen i njemački nacionalni informativni portal Tagesschau.de.