Ekstremne vrućine mogle bi u narednim desetljećima izazvati krizu mentalnog zdravlja

Ljudi širom svijeta su sve više izloženi ekstremnim vrućinama. Visoke temperature ne uzrokuju samo bolesti povezane s vrućinom, već i oštećuju rad mozga. Međunarodni tim znanstvenika u pisanju komentara za ugledni časopis The Lancet Neurology ističe kako ekstremne temperature dovode u pitanje sposobnost tijela da regulira toplinu i remete funkcije živčanog sustava. 

Ljudi za vrijeme ekstremnih vrućina postaju nervozniji, ljutitiji i češće pokazuju znakove agresivnog ponašanja. Lošije spavanje zbog topline pojačava osjećaj umora i iscrpljenosti. Koncentracija, pamćenje i donošenje odluka značajno oslabljuju. Osobe s već postojećim mentalnim poremećajima teže podnose toplinske valove, a simptomi im se mogu naglo pogoršati. Istovremeno, broj hitnih psihijatrijskih intervencija i prijema u ljetnim mjesecima se iz godine u godinu povećava. Određeni lijekovi za smirenje i depresiju mijenjaju način na koji tijelo regulira temperaturu, što stvara dodatne rizike za organizam.

O rezultatima istraživanja negativnih učinaka ekstremnih vrućina na mentalno zdravlje ljudi za ugledni znanstveni portal ScienceAlert piše znanstvena novinarka, publicistkinja, i autorica Carly Cassella*:

Istraživanja u Australiji pokazala su kako ekstremne vrućine predstavljaju najopasniji rizik za zdravlje povezan s klimatskim promjenama u toj zemlji. Pritom utjecaj vrućina na stanovništvo nije samo fizičke prirode. Moguće su i posljedice po mentalno zdravlje.

Novo istraživanje ukazuje da visoke temperature u Australiji već utječu na uvjete života i rada te da bi, s pogoršanjem klimatskih promjena, ti izazovi mogli povećati teret mentalnih poremećaja i poremećaja ponašanja.

Ti poremećaji obuhvaćaju širok spektar stanja, uključujući anksiozne i depresivne poremećaje, bipolarne afektivne poremećaje, shizofreniju, poremećaje uzrokovane uporabom alkohola i droga te druge mentalne poremećaje i poremećaje povezane s uporabom psihoaktivnih tvari.

Prema predviđanjima australskih znanstvenika iznesenim u novoj studiji o učincima ekstremnih temperatura na mentalno zdravlje: ako se ne poduzmu značajni napori za ublažavanje globalnog zatopljenja i ako klimatska kriza eskalira, teret mentalnih poremećaja mogao bi se do 2050. godine povećati za gotovo 49 posto.

„Štetni utjecaji klimatskih promjena na mentalno zdravlje i emocionalna stanja sve se više prepoznaju diljem svijeta, a situacija će se samo pogoršavati ako ne poduzmemo mjere”, kaže glavni autor studije dr. Peng Bi, istraživač u području zdravlja okoliša sa Sveučilišta u Adelaideu u Australiji.

„Rastuće temperature otežavaju život milijunima ljudi, uzrokujući sve – od blage uznemirenosti do ozbiljnih stanja poput shizofrenije. Kako se klimatska kriza pogoršava naročito biva ugrožena populacija mladih ljudi, koji se s problemima ekstremnih vrućina susreću već od rane životne dobi”.

Procjene dr. Bija i njegovog istraživačkog tima zasnivaju se na zdravstvenim podacima iz Australije u razdoblju između 2003. i 2018. godine. Skup podataka pokazuje da su se hospitalizacije i posjeti hitnoj pomoći povezani s mentalnim poteškoćama povećavali s rastom ekstremnih temperatura.

Ovi toplinski valovi rijetko su bili fatalni za osobe s mentalnim poremećajima i poremećajima ponašanja, ali su značajno utjecali na zdravlje tih ljudi.

Primjerice, tijekom toplinskog vala koji je 2008. godine pogodio Adelaide, ta je 15-dnevna nepogoda dovela do porasta hospitalizacija djece povezanih s mentalnim poremećajima za 64 posto dok se hospitalizacija osoba starijih od 75 godina povećala za 10 posto.

Znanstvenici nisu još potpuno sigurni o mehanizmu putem kojeg ekstremne vrućine utječu na mentalno zdravlje, no moguće je da promjene temperature krvi utječu na količinu kisika koja dopire do središnjeg živčanog sustava. 

Visoke temperature također mogu utjecati na obrasce spavanja i reakcije na stres. 

Svi ti čimbenici mogu imati posljedice za mentalno zdravlje.

Procjenjuje se da danas gotovo 44 posto Australaca u dobi od 16 do 85 godina u nekom trenutku života pati od mentalnih poremećaja. To je otprilike 8,6 milijuna ljudi.

Iako je godišnji apsolutni rizik od hospitalizacije zbog vrućine nizak za tu skupinu ljudi, ako se nastave trendovi globalnog zatopljenja, taj bi se rizik u nadolazećim godinama mogao udvostručiti te do 2050. godine porasti s 1,8 na 2,8 posto. 

Taj je porast veći od onoga što bi se moglo pripisati rastu ili starenju stanovništva, što izaziva zabrinutost da će klimatske promjene uzeti svoj danak na mentalno zdravlje.

Također, zanimljivo je otkriće kako mentalno zdravlje starijih osoba nije nužno izloženije većem riziku tijekom toplinskih valova u odnosu na druge dobne skupine. 

Nedavna su istraživanja pokazala da su mladi ljudi možda izloženiji riziku od smrti uzrokovane visokim temperaturama nego stare osobe.

Budući da su mladi ljudi fiziološki vještiji u suočavanju s toplinskim valovima, istraživači sumnjaju da možda ne poduzimaju iste mjere opreza. Ova dobna skupina također češće radi vani u vrućim uvjetima.

„Ekstremne temperature samo dodatno potpiruju sve raniji početak mentalnih poremećaja i poremećaja ponašanja među mlađim ljudima. Stoga je nužno poticati otpornost“, pišu australski znanstvenici.

„To zahtijeva dublje razumijevanje kako visoka temperatura može utjecati na mentalno zdravlje, osnažujući stručnjake javnog zdravstva i zdravstvene djelatnike potrebnim znanjem i alatima za zaštitu ljudi. Tim više jer se predviđa da će globalno zatopljenje potrajati, a razdoblja ekstremnih temperatura postajati uobičajena pojava.“

Podaci o radu:

Autori: 

Jingwen Liu, Blesson M. Varghese, Alana Hansen, Keith Dear, Geoffrey Morgan, Timothy Driscoll, Ying Zhang, Vanessa Prescott, Vergil Dolar, Michelle Gourley, Anthony Capon, Peng Bi

Izvorni naslov: 

Increasing burden of poor mental health attributable to high temperature in Australia

Godina publiciranja rada: 2025

Naziv časopisa: Nature Climate Change 

Bibliografska baza: WOSSCI

Kvartil: Q1

Impact factor (2025): IF=26.9

Detaljnije o ovom radu može se vidjeti na poveznici:

https://doi.org/10.1038/s41558-025-02309-x

Izvor: Nature Climate Change; ScienceAlert.

* Carly Cassella je znanstvena novinarka čiji je spisateljski rad, baš kao i njezina znatiželja, raznolik, no posebno je usmjeren na svijet prirode i funkcioniranje ljudskog tijela. Tijekom rada za znanstveni portal ScienceAlert, Carly Cassella piše o temama kao što su evolucija, mozak, klimatske promjene, mikroplastika i virusi. Kao slobodna novinarka pisala je za časopise bioGraphic Magazine, High Country News, Australian Geographic i druge. Smatra da je pripovijedanje o znanosti jedan od najboljih alata kojima raspolažemo za suočavanje s izazovima današnjice. Kad ne čita ili ne piše, Carly Cassella uživa u promatranju ptica i vrtlarenju.