Može li rad od kuće opteretiti mentalno zdravlje?
Piše:
dr. sc. Goran Buturac
9. lipnja 2026.
Istraživanja potvrđuju: ako svaki dan idemo na nova mjesta, osjećamo se bolje. Tjelovježba, okolina i društveni kontakti također su važni za mentalno zdravlje. Što to znači za svakodnevni život u kućnom uredu?
Pandemija koronavirusa je rad od kuće učinila uobičajenim i normalnim. Otprilike jedna od četiri osobe u Njemačkoj je u 2025. godini barem dio radnog vremena radila od kuće. Neki ljudi kažu da su produktivniji i sretniji kada rade od kuće. Drugi kažu da je to loše za moral i potiče izolaciju.
Šteti li i na koji način rad na daljinu zdravlju još nije do kraja razjašnjeno. Međutim, istraživanja pokazuju kako mentalna dobrobit uvelike ovisi o tome koliko raznolikosti nudi svakodnevni život - kroz nova mjesta, društvene kontakte ili tjelovježbu.
Nedavna studija objavljena u prestižnom časopisu Science ukazuje na važnost teme rada od kuće. Pritom su analizirani podaci na više od pola milijuna ljudi u SAD-u u razdoblju 2011. - 2024.
O rezultatima najnovijeg istraživanja rada od kuće za ugledni njemački portal Tagesschau piše Madita Graumann.
Rezultati istraživanja pokazuju kako zaposlenici koji rade na poslovima koji se mogu raditi od kuće imaju veću vjerojatnost da će patiti od psihičkog stresa. Posebno su izloženi oni koji žive sami.
Dr. Nico Dragano, direktor Instituta za medicinsku sociologiju u Sveučilišnoj bolnici Düsseldorf, u intervjuu za ARD Gesund naglašava: „Nije problem sam kućni ured, već način na koji je dizajniran.“
Nova mjesta nam podižu raspoloženje
Kada radimo od kuće, prostorna pokretljivost često se smanjuje. Međutim, ako posjećujemo različita mjesta u svakodnevnom životu, osjećamo se bolje. Otkrio je to američki istraživački tim predvođen dr. Nataliom Emanuel.
Američki znanstvenici su nekoliko mjeseci pratili svakodnevne živote više od 100 ljudi pomoću GPS podataka. Redovito su putem SMS-a pitali ljude kako se osjećaju. Uz to, ispitivali su stanje mirovanja moždane aktivnosti ispitanika.
Nije bilo važno koliko se vremena provede na novom mjestu. Sama novost izaziva pozitivne osjećaje. Raznolikost okoliša također može imati pozitivne učinke. U mozgu postoji bliska veza između hipokampusa i nucleus accumbens - tj. između sustava pamćenja i nagrađivanja.
Tjelesna aktivnost povećava energiju
Još jedan čimbenik koji se često zanemaruje pri radu od kuće, ali ima snažan utjecaj na naše raspoloženje, jest tjelovježba. Dr. Markus Reichert, koordinator jedne od dosad najvećih studija o tjelovježbi i dobrobiti u svakodnevnom životu, naglašava: „Svakodnevna tjelesna aktivnost čini nas energičnijima i samopouzdanijima, bez obzira na kontekst.“
Učinak na pozitivno raspoloženje također je vidljiv, ali manje dosljedan. Nalazi su posebno važni za psihički ranjive osobe. Oni koji su neurobiološki podložniji mentalnim bolestima imaju iznadprosječne koristi od tjelovježbe, ali imaju i veći rizik od neaktivnosti.
Društveni kontakti spajaju dobrobit i tjelovježbu
Treća dimenzija povećanja vlastitog mentalnog blagostanja je društvena aktivnost. Podržavajući kontakti - s prijateljima, partnerima ili bliskim poznanicima - ne samo da izravno poboljšavaju dobrobit, već djeluju i kao most između raspoloženja i tjelesne aktivnosti. Istraživanja pokazuju kako ljudi koji se osjećaju društveno integriranijima ujedno više vježbaju.
U intervjuu za ARD Gesund, dr. Irina Timm govori o društvenim kontaktima kao posredniku između afektivnog blagostanja i vježbanja. Ova znanstvenica istražuje tjelesnu aktivnost i dobrobit u svakodnevnom životu na Tehnološkom institutu u Karlsruheu.
Rezultati njezina istraživanja pokazuju kako vježbanje i društvena interakcija mogu djelomično nadoknaditi jedno drugo. Svatko tko je sam, ali je prethodno bio fizički aktivan, može barem djelomično ublažiti učinke samoće na snižavanje raspoloženja.
Što to znači za svakodnevni život
Psihološki rizici rada od kuće ne mogu se riješiti jednostavnim povratkom u ured. Ono što je presudno je ostavlja li svakodnevni život prostora za razne lokacije, tjelesnu aktivnost i društvene susrete - bez obzira na to gdje radimo.
Svatko tko svjesno bira različite rute, planira putovanja u druge dijelove grada, tjelesno je aktivan i kombinira aktivnosti kroz interakciju s drugim ljudima, može itekako uspješno raditi i iz svog kućnog ureda bez bilo kakvih negativnih posljedica po mentalno blagostanje.
Istovremeno, dr. Irina Timm ukazuje na odgovornost gradova i gradske politike: „Dobro urbano planiranje ujedno je zdravstveno planiranje.“ Zelene površine, dobre pješačke staze i raznolika susjedstva stoga nisu samo estetske odluke, već odluke zdravstvene politike.
Podaci o radu:
Autori:
Natalia Emanuel, Emma Harrington, Amanda Pallais
Izvorni naslov:
Home alone: Remote work, isolation, and mental health
Godina publiciranja rada: 2026
Naziv časopisa: Science
Bibliografska baza: WOSSCI
Kvartil: Q1
Impact factor (2025): IF=45.8
Detaljnije o ovom radu može se vidjeti na poveznici:
Izvori: Science; Tagesschau.