Najnoviji rezultati! Požari prijete klimi na Zemlji i ljudskom zdravlju

Najnovija istraživanja pokazuju kako šumski požari zagađuju zrak znatno više nego što se to pretpostavljalo. Pritom ispuštaju gotovo isto toliko opasnih organskih aerosolnih čestica koliko i industrijske emisije. Najnoviji rezultati pokazuju koje svjetske regije imaju posebno visoke emisije od šumskih požara?

Svake godine šumski požari i požari grmlja uzrokuju plamen i dim velikih površina šuma, travnjaka i treseta. Pri tome se u zrak oslobađa složena mješavina vodene pare, pepela i spojeva koji sadrže ugljik, uključujući staklenički plin CO2, hlapljive organske spojeve (VOC) te srednje i polu-hlapljive organske spojeve (IVOC i SVOC).

Hlapljivi organski spojevi (VOC) su organski kemijski spojevi koji sadrže ugljik. Lako isparavaju i mogu biti prisutni u mnogim proizvodima (boje, lakovi) te zagađivati zrak, s potencijalnim štetnim utjecajima na okoliš i zdravlje. Mogu izazvati glavobolje, mučnine, vrtoglavice, iritaciju očiju, grla i pluća. Neki, poput benzena i formaldehida, dokazano su kancerogeni (uzrokuju rak).

Ovi spojevi pri visokim temperaturama u vatri stvaraju fine čestice aerosola u zraku, koje mogu biti štetne za naše zdravlje kada ih udahnemo. Te čestice također utječu na klimu, potiču globalno zatopljenje i oštećuju ozonski omotač. 

Terenska mjerenja i laboratorijska istraživanja 

Istraživački tim sa Sveučilišta Tsinghua u Pekingu pod vodstvom dr. Lyuyina Huanga istražio je koliko zračnih plinova i čestica ulazi u atmosferu tijekom šumskih požara i koliko oni zagađuju zrak? Procijenivši rezultate iz globalne baze podataka koja uključuje spaljena područja između 1997. i 2023. godine, odredili su ukupne emisije hlapljivih spojeva na bazi ugljika.

Kineski znanstvenici su putem vlastitih terenskih mjerenja uspjeli prikupiti najnovije podatke o hlapljivim organskim spojevima koji se ispuštaju iz šumskih požara i požara raslinja. Osim toga, proveli su laboratorijske pokuse kako bi mogli predvidjeti količinu oslobođenih organskih spojeva. Istraživački tim je zatim kombinirao te skupove podataka i upotrijebio ih za izračun godišnjih emisija od požara diljem svijeta.

Zagađenje je veće za 21 posto nego što se očekivalo

Rezultati istraživanja pokazuju kako šumski požari i požari raslinja oslobađaju prosječno 143 milijuna tona organskih spojeva u zraku svake godine. To je 25 milijuna tona više nego što se dosada pretpostavljalo ili u relativnom iznosu 21 posto više emisija od dosad poznatih. 

Emisije stakleničkih plinova uzrokovane šumskim požarima i požarima raslinja ne samo da su veće nego što se dosad pretpostavljalo, nego su gotovo jednake emisijama iz industrijskih aktivnosti. 

Gdje nastaju najveće emisije stakleničkih plinova uslijed požara?

Najveći izvor onečišćujućih tvari u požarima prirodne vegetacije su suhe travnate površine, a tek nakon njih  šume.Istraživački tim predvođen dr. Huangom identificirao je nekoliko žarišnih točaka emisije stakleničkih plinova gdje su zagađivači zraka od požara posebno visoki: Australija i Novi Zeland, dijelovi Afrike na južnoj hemisferi i borealni dijelovi Sjeverne Amerike i Azije. Šumski požari i požari raslinja tamo su glavni izvor organskih onečišćivača zraka.

Onečišćenjem zraka izazvanim požarima naročito su izloženi Južna Afrika, jugoistočna Azija i ekvatorijalna Azija.

Globalne prijetnje za klimu i ljudsko zdravlje, izazivane šumskim požarima i požarima raslinja, mogu se bolje procjenjivati i pratiti nakon najnovijih objavljenih rezultata. "Naša otkrića čine osnovu za detaljnije modeliranje kvalitete zraka, procjenu rizika za zdravlje i analizu politika povezanih s klimom", zaključuje dr. Huang. 

Podaci o radu:

Autori:

Lyuyin Huang; Bin Zhao; Yicong He; Xing Chang; Mingchen Ma; Dejia Yin; Qingru Wu; Shuxiao Wang

Izvorni naslov: Global Wildland Fire Emissions of Full-Volatility Organic Compounds from 1997 to 2023

Godina publiciranja rada: 2025

Naziv časopisa: Environmental Science & Technology

Bibliografska baza: WOSSCI

Kvartil: Q1

Impact factor (2024): IF=11.3

Detaljnije o ovom radu može se vidjeti na poveznici:         

https://doi.org/10.1021/acs.est.5c10217

Izvori: Environmental Science & Technology, Scinexx.