Novo istraživanje otkriva zašto čitanje knjiga poboljšava mentalno zdravlje

Čitanje knjiga iz užitka značajno poboljšava mentalno blagostanje jer aktivno smanjuje stres, potiče kognitivne funkcije i jača emocionalnu otpornost. Kada čitamo iz čistog zadovoljstva, naš mozak ulazi u stanje duboke usredotočenosti slično meditaciji, što donosi brojne mjerljive prednosti za psihu.

Prema istraživanjima, samo šest minuta čitanja može smanjiti razinu stresa za više od 60 posto, što je učinkovitije od slušanja glazbe ili odlaska u šetnju. 

Čitanje usporava otkucaje srca i ublažava napetost u mišićima. Istovremeno čitanje knjiga pridonosi razvoju empatije i socijalnih vještina. Čitanje fikcije omogućuje nam da proživljavamo situacije iz perspektive različitih likova. To dokazano povećava našu sposobnost suosjećanja i razumijevanja tuđih emocija u stvarnom životu.

Za razliku od brzog pregledavanja društvenih mreža, čitanje zahtijeva dugotrajniju pažnju, čime se trenira mozak da ostane usredotočen i u svakodnevnim zadacima.

Bilo da je riječ o romanu Charlesa Dickensa ili Jackie Collins, čitanje iz užitka blagotvorno djeluje na zdravlje mozga. Redovito uživanje u dobroj knjizi povezuje se, između ostaloga, s boljim pamćenjem, većim osjećajem za druge ljude i boljim mentalnim zdravljem. 

Autorica Clarissa Brincat *, znanstvena novinarka, u svom tekstu pod nazivom Reading for pleasure boosts memory, empathy and mental health objavljenom na uglednom znanstvenom portalu NewScientist predstavlja nam rezultate novog istraživanja o učincima čitanja knjiga iz užitka na mentalno blagostanje:

„Čitanje je poput kognitivnog treninga”, kaže Falk Huettig s Instituta Max Planck za psiholingvistiku u Nizozemskoj, koji nije sudjelovao u novom istraživanju. No, čitanje iz užitka u posljednjih je dvadeset godina znatno opalo, što bi se djelomično moglo pripisati tome da više vremena provodimo na društvenim mrežama.

U najnovijem istraživanju Barbara Sahakian sa Sveučilišta u Cambridgeu i njezin istraživački tim objedinili su dokaze o učincima čitanja iz užitka iz pet anketa i osam dugoročnih studija, koje su ukupno obuhvatile desetke tisuća sudionika istraživanja.

Mnoga od tih istraživanja povezala su čitanje s većim volumenom sive tvari – dijela mozga koji podržava razmišljanje i pamćenje – te s boljom komunikacijom među moždanim regijama. To bi mogao biti način na koji čitanje izgrađuje kognitivnu rezervu, kaže Sahakian. Riječ je o sposobnosti mozga da se odupre starenju i prilagodi oštećenjima, na što uvelike utječe naš način života.

Čitanje je također više puta povezano s poboljšanim mentalnim zdravljem. Jedna studija je otkrila da djeca koja su rano u životu počela čitati iz zadovoljstva imaju umjereno veće površine mozga i volumene u regijama povezanim s emocionalnom kontrolom. 

To dodatno dobiva na važnosti uslijed sve više znanstvenih dokaza kako je mentalno zdravlje mladih danas lošije nego što je bilo prije nekoliko desetljeća, kaže Sahakian.

Istraživački tim je uspio povezati čitanje iz zadovoljstva sa smanjenim stresom, većom empatijom, poboljšanom dobrobiti i smanjenom usamljenošću. 

Istovremeno, čitanje knjiga u djetinjstvu je bilo povezano s boljom pažnjom, pamćenjem, izvršnim funkcijama, akademskim postignućima i s manje problema s mentalnim zdravljem. Među starijim odraslim osobama, bilo je povezano s nižim rizikom od kognitivnog pada.

Čitanje fikcije može biti osobito važno jer nas izlaže pričama koje našem mozgu omogućuju vježbanje mogućih reakcija na životne događaje, čime se poboljšavaju njegove sposobnosti predviđanja. Također može stvoriti osjećaj povezanosti s književnim likovima i smanjiti osjećaj usamljenosti.

Publicistika može potaknuti druga područja mozga, kaže Sahakian. No, važno je „čitati radi užitka, jer ćete tako čitati češće i dulje”, zaključuje ova znanstvenica.

Podaci o radu:

Autori: 

Barbara J. Sahakian, Vicki Perrin, Christelle Langley

Izvorni naslov: 

Reading and associations with brain health, cognition, well-being, and mental health

Godina publiciranja rada: 2026

Naziv časopisa: Psychological Medicine

Bibliografska baza: WOSSCI

Kvartil: Q1

Impact factor (2025): IF=5.2

Detaljnije o ovom radu može se vidjeti na poveznici:

https://doi.org/10.1017/S0033291726105625

Izvori: Psychological Medicine; NewScientist.

* Clarissa Brincat je slobodna znanstvena novinarka specijalizirana za zdravlje. Redovito piše za ugledni znanstveni časopis New Scientist. Pokriva širok raspon tema koje uključuju medicinska i znanstvena otkrića, biologiju i zdravstvena istraživanja. Osim za New Scientist, njezini su članci objavljivani u vodećim svjetskim znanstvenim i informativnim publikacijama kao što su Scientific American, Live Science, Popular Science, The New York Times, The Guardian i Big Think.