Novi rezultati! Koliko ima vrsta pčela?

Pitanje koje već desetljećima izaziva znatiželju znanstvenika i ljubitelja pčela je: koliko ima vrsta pčela na svijetu? Znanost zasada poznaje 21.000 vrstu pčela. No, vjerojatno ih ima još na tisuće.

Najnovije istraživanje međunarodnog tima znanstvenika iz Australije, Njemačke i Singapura objavljeno u prestižnom znanstvenom časopisu Nature Communications, donosi prvu statistički izvedenu procjenu broja vrsta pčela širom svijeta. 

Valja istaknuti kako metodološki okvir primijenjen u tom istraživanju nije primjenjiv samo na pčele, već pruža sve potrebne alate znanstvenicima za procjenu broja bilo koje vrste na Zemlji.

O rezultatima najnovijeg istraživanja broja vrsta pčela za ugledni znanstveni portal the Conversation pišu australski znanstvenici sa Sveučilišta Wollongong James B. Dorey* i Nikolas Johnston**:

Zašto su važne pčele i broj njihovih vrsta?

Pčele su najvažniji životinjski oprašivači, stoga je važno znati koliko vrsta pčela postoji na svijetu.

Kako se navodi u najnovijem istraživanju znanstvenika: „oprašivanje usjeva vrijedi otprilike 745 milijardi australskih dolara godišnje. Oprašivanje je također ključno za našu prehranu i dobrobit, jer 75 posto raznih usjeva i 35 posto ukupne proizvodnje hrane u svijetu ima koristi od oprašivanja pčela.“

No, to je tek mali dio priče o važnosti pčela. Pčele su ono što se zove "ključna" vrsta. Eliminiranje te životinjske vrste iz prirode rezultiralo bi nesagledivim ekološkim posljedicama drugim riječima – kolapsom.

Nedavne procjene pokazuju kako 90 posto cvjetnica (otprilike 307.000 vrsta) oprašuju pčele. Biljke proizvode naš kisik i izdvajaju ugljik, pridonose umjerenim temperaturama, sprječavaju eroziju tla, štite obale, čine temelj hranidbenih lanaca i još mnogo toga.

Pčele su također od goleme kulturne vrijednosti za život ljudi. Pritom su pčelinji proizvodi poznati najmanje 9000 godina. A egzistiraju vjerojatno i duže.

Procjene broja vrsta pčela u svijetu

Američki entomolog Charles Michener, u njegovoj knjizi iz 2007. godine, procijenio je kako postoji više od 18.000 poznatih vrsta pčela i još oko 2.000 nepoznatih vrsta što daje ukupnu  brojku od 20.000 pčela na planeti Zemlji.

No, u međuvremenu te su brojke premašene. Trenutačno postoji oko 21.000 imenovanih vrsta pčela diljem svijeta.

Australija je relativno dobro poznato područje svijeta u kojoj su u razdoblju 2000.-2025. napravljene najmanje četiri procjene broja vrsta pčela.

Međunarodni tim znanstvenika čiji je voditelj dr. James B. Dorey sa Sveučilišta Wollongong iz Australije po prvi puta u znanstvenim istraživanjima je procijenio broj pčela sofisticiranim statističkim modelom. Podloga za primjenu su bili veliki skupovi podataka prikupljeni mahom od lokalnog stanovništva, tj. od istraživača amatera.

Pritom su za izradu nove studije o broju vrsta pčela upotrijebili čak 8,3 milijuna zapisa o pčelama. Podaci su sadržavali lokaciju pronađenih pčela, kontrolni popis vrsta pčela na razini zemlje i popis vrsta (taksonomija) s otprilike 21.000 vrsta s pripadajućim imenima.

Rezultati najnovije studije o broju vrsta pčela

Globalna procjena objavljena u najnovijoj znanstvenoj studiji o broju pčela potvrđuje kako u svijetu postoji između 24.705 i 26.164 vrsta pčela. To je povećanje od 18-25 posto u odnosu na prethodne procjene.

Prema sadašnjoj dinamici, gdje se godišnje uspijeva opisati  oko 117 vrsta pčela, bilo bi potrebno između 32 i 45 godina da se opišu sve vrste pčela na svijetu. 

Međutim, kako zaključuju znanstvenici u studiji trebat će znatno više vremena jer je najnovija procjena broja vrsta pčela konzervativna. Također, vrlo je vjerojatno kako će se nove vrste pčela otkrivati sporije, jer je preostalo još relativno malo vrsta koje su neotkrivene.

Podaci o radu:

Autori: 

James B. Dorey, Amy-Marie Gilpin, Nikolas P. Johnston, Damien Esquerré, Alice C. Hughes, John S. Ascher, Michael C. Orr

Izvorni naslov: 

Estimating global bee species richness and taxonomic gaps

Godina publiciranja rada: 2026

Naziv časopisa: Nature Communications 

Bibliografska baza: WOSSCI

Kvartil: Q1

Impact factor (2025): IF=15.7

Detaljnije o ovom radu može se vidjeti na poveznici:

https://www.nature.com/articles/s41467-026-69029-4

Izvori: Nature Communications; the Conversation.

* James B. Dorey je predavač na Sveučilištu u Wollongongu u Australiji. Diplomirao je prirodne znanosti na Sveučilištu u Queenslandu 2015. godine, a studije s počastima (Honours) i doktorat završio je na Sveučilištu Flinders 2022. godine. Trenutačno se bavi globalnom ekologijom i evolucijom divljih pčela.

** Nikolas Johnston je znanstvenik i predavač na Sveučilištu Wollongong u Australiji. Bavi se genomikom kukaca i forenzičkom entomologijom. Pritom ga naročito zanimaju muhe. Ti kukci imaju nevjerojatne mehanizme za reagiranje na složene izazove poput hranjenja raspadajućim tkivom. Njegova istraživanja koriste muhe, njihovu biologiju i genomiku za rješavanje problema iz stvarnog svijeta.