Rituali kojima se doziva kiša daju rezultate, ali samo na nekim mjestima

Što učiniti kada zbog suše presuše bunari, a usjevi na poljima uvenu? Rituali za dozivanje kiše drevni su običaji prisutni u tradicijama širom svijeta. Ti se obredi zasnivaju na narodnim vjerovanjima, pjesmi i plesu kako bi se umilostivile natprirodne sile ili priroda. Kineski rituali za dozivanje kiše, poznati kao qiuyu, drevne su ceremonije u kojima su se carevi, taoistički svećenici i seljaci obraćali božanstvima i zmajevima za pomoć. Ovi obredi uključuju post, taoističke oltare, procesije i plesove u kojima se slavi voda. U španjolskoj regiji Murciji već se sedam stoljeća organiziraju posebni obredi za dolazak kiše. I kiša obično uslijedi.

O rezultatima najnovijeg istraživanja rituala kojima se priziva padanje kiše za ugledni znanstveni portal NewScientist piše znanstveni novinar, i autor Bas den Hond*:

Rituali za prizivanje kiše pokazuju se učinkovitima zahvaljujući načinu na koji se na tim mjestima izmjenjuju kišni i sušni dani, kaže znanstvenik José-Antonio Espín-Sánchez sa Sveučilišta Yale u SAD-u.

U krajevima gdje je klimatski obrazac drukčiji, ljudi se obično ne zamaraju prizivanjem nadnaravne pomoći.

Ključna je razlika u tome što u područjima poput Murcije vjerojatnost oborina raste sa svakim danom bez kiše. Stoga, ako nastupi dugo sušno razdoblje, postoji velika vjerojatnost da će se vrijeme ubrzo nakon toga promijeniti.

A ako to ne uspije, naknadni obred, proveden nekoliko dana ili tjedana kasnije, imat će još veće izglede da donese prividno olakšanje. 

Dr. Espín-Sánchez i njegovi kolege usporedili su zapise o običajima 1290 etničkih skupina s detaljnim klimatskim podacima za područja na kojima te skupine žive ili su živjele. 

Utvrdili su da je među skupinama kod kojih vjerojatnost padanja kiše nije rasla, njih 30 posto imalo obred prizivanja kiše. Istovremeno, kod skupina kod kojih je ta vjerojatnost rasla, taj je udio iznosio 44 posto.

Vjerojatnost pojave kiše nakon određenog broja sušnih dana ovisi o čimbenicima kao što su povratna sprega između vlage u tlu i zraku te doba godine. „Sa stajališta statistike, ta temeljna teza je uvjerljiva”, kaže dr. Simon Papalexiou sa Tehničkog sveučilišta u Hamburgu u Njemačkoj.

Dr. Papalexiou navodi da postoje dva različita mehanizma koja dovode do povećanja vjerojatnosti padanja kiše. „Jedan je stvarna ovisnost o trajanju: što dulje traje sušno razdoblje, to je vjerojatnije da će ono završiti. Drugi je sezonsko predviđanje: rituali se, naime, izvode pri kraju sušnog razdoblja, kada bi kiša ionako uskoro postala vjerojatnija. Oba mehanizma mogu stvoriti dojam da su rituali prizivanja kiše uspješni.”

Dr. Espín-Sánchez izradio je matematički model koji opisuje kako ljudi prilagođavaju svoje povjerenje u rituale ovisno o stvarnim događajima. 

Model uzima u obzir i strateško određivanje vremena održavanja rituala. U oba slučaja, kaže on, veća je vjerojatnost da će opstati oni rituali koji odaberu trenutak neposredno prije padanja kiše. 

Nova studija popunjava važnu prazninu u proučavanju rituala i obreda, kaže dr. Espín-Sánchez. „Kada je riječ o vjerovanju u rituale za prizivanje kiše, imamo vjerodostojan mehanizam koji objašnjava zašto takva vrsta vjerovanja postoji na nekim mjestima, a na drugima ne postoji.”

Dr. Espín-Sánchez smatra da bi se njegov model mogao primijeniti i na rituale vezane uz druge nedaće poput određenih epidemija ili bolesti koje slijede sličan obrazac. „Pritom su epidemije ili bolesti dovoljno složene da ne možete odmah uočiti kako će same od sebe nestati, a opet dovoljno jednostavne da se poduzimanje određenih radnji doima kao liječenje bolesti”, zaključuje ovaj znanstvenik.

Podaci o radu:

Autori: 

José-Antonio Espín-Sánchez , Salvador Gil-Guirado, Nicholas Ryan

Izvorni naslov:

Praying for Rain

Godina publiciranja rada: 2026

Naziv časopisa: The Quarterly Journal of Economics

Bibliografska baza: WOSSCI

Kvartil: Q1

Impact factor (2025): IF=26.9

Detaljnije o ovom radu može se vidjeti na poveznici:

https://doi.org/10.1093/qje/qjag026

Izvori: The Quarterly Journal of Economics; NewScientist.

* Bas den Hond je nizozemski neovisni znanstveni novinar i dopisnik iz SAD-a za nizozemski dnevni list Trouw. Rođen je 1959. godine, a specijalizirao se za pisanje o svjetskim zbivanjima iz svijeta znanosti, pokrivajući područja kao što su znanost o Zemlji, fizika, matematika i jezik. Njegovi se znanstveno-novinarski članci često pojavljuju u uglednim publikacijama na engleskom jeziku kao što su New Scientist, The Economist i Science News.