Inovativna senzacija! Proizveden najmanji robot na svijetu, manji od zrna soli

Nanorobotika je ključna tehnologija budućnosti jer omogućuje precizne mehaničke i kemijske intervencije na razini molekula i pojedinačnih stanica, što iz temelja mijenja medicinu, industriju i očuvanje okoliša. Glavna prednost ove tehnologije je rješavanje problema točno tamo gdje nastaju, bez oštećenja okolnih zdravih struktura.

Medicina je najvažnije područje primjene nanorobota (nanobota). Zbog svoje mikroskopske veličine, oni donose radikalne promjene u načinu na koji tretiramo bolesti. Opremljeni sićušnim senzorima, nanoboti mogu prepoznati prve markere bolesti ili genske mutacije u krvotoku davno prije pojave simptoma. Istovremeno, vođeni vanjskim magnetskim poljima ili laserima, ovi roboti mogu čistiti začepljene krvne žile, uklanjati krvne ugruške ili precizno zatvarati moždane aneurizme.

Autorica Carly Cassella*, znanstvena novinarka, u svom tekstu pod nazivom The World's Smallest Programmable Robot Can Barely Be Seen objavljenom na uglednom znanstvenom portalu ScienceAlert donosi nam rezultate senzacionalnog izuma u području nanorobotike:

Sićušni robot, tako malen da se jedva vidi prostim okom, još uvijek može autonomno "osjetiti, misliti i djelovati", tvrde inženjeri koji su ga izradili.

Američki istraživački tim sa Sveučilišta Pennsylvania i Sveučilišta Michigan  kojeg predvodi inženjer nanorobotike Marc Z. Miskin razvio je najmanji robot na svijetu. Novodizajnirani robot jedva je vidljiv golim okom.  Dimenzije su mu otprilike 0,2 × 0,3 × 0,05 mm, što ga čini manjim od zrna soli. Zapravo je prava inovativna senzacija da je netko uspio računalo koje je opremljeno procesorom, memorijom, senzorima i pogonskim sustavom postaviti u tako malu platformu.

Ovaj zajednički izum znanstvenika i inovatora sa Sveučilišta Pennsylvania i Sveučilišta Michigan  u SAD-u najmanji je programabilni robot na svijetu koji se može samostalno kretati kroz tekućinu.

Njegovi tvorci tvrde da se potpuno programabilna platforma (koja radi samo kad je uronjena u tekućinu) može kretati, osjećati, djelovati i računati pomoću solarnih ćelija koje generiraju oko 100 nanowata energije.

Može čak mjeriti temperaturu tekućine u koju je uronjen i priopćiti ta mjerenja malim „plesom“, slično kao što komuniciraju pčele.

"Pokazali smo da se može staviti procesor, memoriju, senzor i pogonski sustav u nešto što je gotovo premaleno da biste vidjeli golim okom, i omogućiti da preživi i radi mjesecima“, ističe inženjer nanorobotike Marc Miskin sa Sveučilišta Pennsylvania. 

"Jednom kad imate te temelje, možete staviti slojeve na sve vrste inteligencije i funkcionalnosti. To otvara vrata potpuno novoj budućnosti za robotiku na mikro razini" dodaje Marc Miskin. 

Instaliranje računala na tako malenu platformu zahtijevalo je potpuno preispitivanje računalnog programiranja i poluvodičkih sklopova, ističe David Blaauw, informatičar sa Sveučilišta u Michiganu.

Istraživači su optimistični da će s vremenom, s daljnjim napretkom, moći povećati ugrađenu memoriju svojih rudimentarnih mikrorobota kako bi omogućili složenije programiranje koje proizvodi sofisticiranija autonomna djelovanja.

Središte pozornosti inovatora i istraživača u razvoju mikrorobota je njihova integracija u zdravstveni sustav, i to za precizne zahvate poput dostave lijekova i mikrokirurgije. Najznačajnija primjena je izravna dostava lijekova do tumora ili upaljenih tkiva, čime se minimiziraju nuspojave konvencionalnog liječenja.

Podaci o radu:

Autori: Maya M. Lassiter, Jungho Lee, Kyle Skelil, Li Xu, Lucas Hanson, William H. Reinhardt, Dennis Sylvester, Mark Yim, David Blaauw, Marc Z. Miskin

Izvorni naslov: Microscopic robots that sense, think, act, and compute

Godina publiciranja rada: 2025

Naziv časopisa: Science Robotics

Bibliografska baza: WOSSCI

Kvartil: Q1

Impact factor (2024): IF=27.5

Detaljnije o ovom radu može se vidjeti na poveznici:         

DOI: 10.1126/scirobotics.adu8009

Izvori: Science Robotics; ScienceAlert.

* Carly Cassella je znanstvena novinarka čiji je spisateljski rad, baš kao i njezina znatiželja, raznolik, no posebno je usmjeren na svijet prirode i funkcioniranje ljudskog tijela. Tijekom rada za znanstveni portal ScienceAlert, Carly Cassella piše o temama kao što su evolucija, mozak, klimatske promjene, mikroplastika i virusi. Kao slobodna novinarka pisala je za časopise bioGraphic Magazine, High Country News, Australian Geographic i druge. Smatra da je pripovijedanje o znanosti jedan od najboljih alata kojima raspolažemo za suočavanje s izazovima današnjice. Kad ne čita ili ne piše, Carly Cassella uživa u promatranju ptica i vrtlarenju.