Čini se da je otkriven glavni krivac dramatičnog pada broja ptica u svijetu
Piše:
dr. sc. Goran Buturac
28. srpnja 2026.
Ptice su ključne za opstanak života na Zemlji jer održavaju prirodnu ravnotežu ekosustava, kontroliraju nametnike, oprašuju biljke i djeluju kao prirodni čistači okoliša. Bez njih bi došlo do kolapsa prehrambenih lanaca, masovnog širenja bolesti i propadanja poljoprivrede.
Ptice pojedu tone kukaca, gusjenica i glodavaca godišnje, štiteći tako usjeve i šume.
Jedući plodove, ptice prenose sjemenke na velike udaljenosti kroz izmet, obnavljajući tako uništene šume i staništa. Istovremeno, ptice su veliki čistači prirode. Lešinari i strvinari brzo uklanjaju uginule životinje. Time sprječavaju širenje opasnih bolesti poput bjesnoće.
Sve je više znanstvenih dokaza koji potvrđuju kako ptice mogu poboljšati mentalno zdravlje ljudi. To se najviše ogleda u slušanju pjeva i promatranju ptica, aktivnostima koje smanjuju stres i poboljšavaju mentalno blagostanje.
Koristi ptica za život na Zemlji su neprocjenjive. Međutim, istraživanja potvrđuju dramatičan pad broja ptica u svijetu. To neizostavno povlači ne samo pitanje glavnih uzročnika ovih negativnih trendova, već i odnosa ljudi prema pticama. Jesu li ljudska pohlepa i glad za profitom važniji od ravnoteže u prirodi i opstanka života na Zemlji?
O rezultatima najnovijeg istraživanja broja ptica za ugledni znanstveni portal Live Science piše znanstveni novinar, publicist, i autor, Patrick Pester*:
Populacije ptica u slobodnom su padu širom Sjeverne Amerike. A u nekim žarištima njihov pad se ubrzava, otkriva nova studija. Broj divljih ptica u razdoblju 1987.-2021. ubrzano se smanjuje u Kaliforniji, Srednjem zapadu i srednjem Atlantiku. Prema rezultatima istraživanja, gubici ptica u navedenim područjima povezani su s visoko-intenzivnom poljoprivredom.
Iako studija, objavljena 26. veljače u časopisu Science, pokazuje korelaciju između smanjenja populacija ptica i intenzivne poljoprivrede, ona ne dokazuje definitivno da poljoprivreda potiče povećani gubitak ptica, niti identificira koje poljoprivredne aktivnosti pridonose smanjenju broja ptica.
Međutim, znakovi intenzivne poljoprivredne aktivnosti dosljedno su se pokazali najboljim prediktorom povećanog pada broja ptica. Slični rezultati dobiveni su u ranijim istraživanjima koja su bila provedena na europskom kontinentu.
Istraživači su također otkrili kako su smanjenja broja ptica veća u područjima koja se zagrijavaju, što sugerira da rastuće temperature zbog klimatskih promjena potiču nestanak nekih vrsta.
Ptice imaju važnu ulogu u ekosustavu, uključujući raspršivanje sjemenki biljaka i održavanje populacija kukaca pod nadzorom. Znanstvenici su već desetljećima zabrinuti zbog smanjenja populacija ptica uzrokovanog ljudskim aktivnostima, kako u Sjevernoj Americi tako i na globalnoj razini. Nažalost, sličnu sudbinu dijele i mnoge druge životinje.
Ono što najnovije istraživanje čini posebnim jest činjenica da studija otkriva kako se pad brojnosti ptica u Sjevernoj Americi ubrzao od kasnih 1980-ih godina.
„Ne govorimo o samom padu, već o ubrzanju tog pada”, kaže voditelj istraživanja dr. François Leroy, poslijedoktorand iz područja makroekologije na Sveučilištu Ohio State u SAD-u.
„S intenziviranjem ljudskih aktivnosti pad broja ptica se ubrzava.”
Uzorak istraživanja je brojio 261 vrstu promatranih ptica. Kod svih proučavanih vrsta ukupna brojnost ptica smanjila se za najmanje 15 posto. Pritom je značajan pad zabilježen kod gotovo polovice vrsta (122), dok je ubrzani pad uočen kod otprilike četvrtine vrsta (63).
Među autohtonim vrstama kod kojih je utvrđen ubrzani pad našle su se i uobičajene ptice, poput crvenokrilih kosova (Agelaius phoeniceus), meksičkih zeba (Haemorhous mexicanus) i američkih vrana (Corvus brachyrhynchos).
Budući da se istraživanje usredotočilo na stopu pada na određenim rutama, nije jasno koliki je broj pojedinačnih ptica izgubljen na razini cijelog sjeverno-američkog kontinenta.
Ipak, prethodna su istraživanja pokazala da su posljednjih nekoliko desetljeća nestale milijarde ptica.
Studija objavljena 2019. godine u prestižnom časopisu Science procijenila je da se populacija ptica u Sjevernoj Americi u razdoblju 1970.-2017. smanjila za 2,9 milijardi jedinki. Ta procjena odgovara relativnom padu od 29 posto, što je gotovo dvostruko više od pada od 15 posto zabilježenog u novoj studiji.
Sustavno praćenje populacija ptica u Sjevernoj Americi započelo je tek u drugoj polovici 20. stoljeća, no izravno ih i neizravno ubijamo već mnogo dulje. Primjerice, komercijalni lov doveo je 1914. godine do izumiranja selilačkog goluba (Ectopistes migratorius), vrste čija se nekadašnja populacija procjenjivala na tri do pet milijardi jedinki.
Što uzrokuje „epidemiju” nestanka ptica?
Novo istraživanje pokazalo je da ptice nestaju ne samo na razini pojedinih vrsta, već i unutar cijelih porodica vrsta te u različitim staništima. Kako bi bolje razumjeli taj zabrinjavajući trend, istraživači su usporedili podatke o pticama s potencijalnim čimbenicima koji na njih utječu, poput promjena temperatura, količine oborina i promjena u načinu korištenja zemljišta.
Ubrzani pad brojnosti ptica poklopio se s postojanjem velikih poljoprivrednih površina te intenzivnom uporabom gnojiva i pesticida.
To je u skladu s prethodnim istraživanjima u Europi koja su pokazala da intenziviranje poljoprivrede negativno utječe na raznolikost ptica.
Intenzivna poljoprivreda može uništiti, izmijeniti i fragmentirati tradicionalna staništa ptica.
Valja istaknuti kako se ukupna površina zemljišta koja se u SAD-u koristi za poljoprivredu nije se znatno promijenila od 1980-ih godina.
U tom se razdoblju poljoprivreda konsolidirala. Smanjen je broj srednje velikih gospodarstava, a povećan broj velikih gospodarstava. No, ukupna površina poljoprivrednog zemljišta tek se blago smanjila.
Stoga se gubitak ptica ne može pripisati isključivo veličini poljoprivrednih površina.
Međutim, gubitak ptica bi mogao biti posljedica promjena u poljoprivrednim praksama.
Dr. Leroy ističe kako se na temelju nove studije ne može sa sigurnošću utvrditi koja je konkretna poljoprivredna praksa najpogubnija za gubitak ptica.
Ipak, napomenuo je da rezultati prethodno objavljenih studija ukazuju na to da je uporaba pesticida jedan od glavnih uzročnika.
Studija iz 2023. godine, objavljena u časopisu PNAS, pokazala je da su uporaba pesticida i gnojiva ključni čimbenici zbog kojih je intenziviranje poljoprivrede glavni uzrok pada brojnosti većine populacija ptica, posebice onih ptica koje se hrane beskralježnjacima.
Većina vrsta ptica, čija se brojnost smanjuje, ovisi o kukcima kao izvoru hrane, a brojnost kukaca naglo opada jer stradavaju uslijed uporabe pesticida. Uz to, ptice izravno unose pesticide u organizam.
Podaci o radu:
Autori:
Ben Shenhar, Glen Pridham, Thaís Lopes De Oliveira, Naveh Raz, Yifan Yang, Joris Deelen, Sara Hägg, Uri Alon
Izvorni naslov:
François Leroy, Marta A. Jarzyna, Petr Keil
Godina publiciranja rada: 2026
Naziv časopisa: Science
Bibliografska baza: WOSSCI
Kvartil: Q1
Impact factor (2025): IF=47.3
Detaljnije o ovom radu može se vidjeti na poveznici:
Izvor: Science; Live Science.
* Patrick Pester je znanstveni novinar koji piše članke prvenstveno za portal Live Science. Njegovi radovi su također objavljivani i na drugim znanstvenim portalima, poput BBC Science Focus i Scientific Americana. Zanimljivost je kako se Patrick Pester prekvalificirao u novinara nakon što je početak karijere proveo radeći u zoološkim vrtovima i na poslovima zaštite divljih životinja. Dobio je stipendiju za izvrsnost na poslijediplomskom studiju Sveučilišta u Cardiffu, gdje je magistrirao međunarodno novinarstvo. Također, Patrick Pester završio je još jedan magisterij, i to na studiju bioraznolikosti, evolucije i praktične zaštite prirode na Sveučilištu Middlesex u Londonu.