Kako se suprotstaviti ubrzanom odumiranju šumskog drveća?

Pojavljuje se paradoksalan trend u europskim šumama: unatoč povoljnom proljeću, smrtnost stabala je u porastu. Znanstvenici navode da su šume izložene sve većem stresu.

Stručnjaci diljem Europe primjećuju da zbog klimatskih promjena prijevremeno odumire više stabala nego što je to uobičajeno.

No, taj se proces ne može pripisati isključivo porastu temperatura, ekstremnim vremenskim uvjetima ili promjenama u obrascima oborina. 

O rezultatima najnovijeg istraživanja na temu odumiranja šumskog drveća u Europi za ugledni znanstveni portal Spektrum piše Karin Schlott:

Što uzrokuje ubrzano odumiranje šumskog drveća?

Kako bi pronašao odgovor na to pitanje istraživački tim predvođen dr. Pascalom Schneiderom sa Švicarskog saveznog instituta za istraživanje šuma, snijega i krajolika (WSL) u Birmensdorfu analizirao je stanje šuma u Francuskoj. 

Prema navodima autora studije, objavljenoj u prestižnom časopisu Nature Communications, rizik odumiranja šumskog drveća ne povećava samo suša. 

Povoljni vremenski uvjeti – poput toplih ili vlažnih proljeća – mogu povećati rizik odumiranja drveća ako kasnije tijekom ljeta nastupi nestašica vode. Štoviše, utjecaj suše na preživljavanje znatno varira ovisno o vrsti drveća. U svakom slučaju, Europa se mora pripremiti za budućnost u kojoj će šume morati preživljavati sa znatno manje vode.

U sklopu istraživanja, dr. Schneider i njegovi kolege proučavali su francuske šume i njihov razvoj u razdoblju od 2015. do 2023. godine. Francuska služi kao uzor ostatku Europe. Naime, ta zemlja obuhvaća širok raspon geografskih i klimatskih zona, od oceanske preko alpske do mediteranske. Također, nacionalna inventura šuma u Francuskoj pruža opsežne podatke za više od 500.000 stabala raspoređenih u 52 šumske vrste.

Stručnjaci su analizirali podatke koristeći računalne modele i strojno učenje. Kao uzrok povećane smrtnosti šumskog drveća identificirali su kombinaciju sezonskih klimatskih promjena. Njihovi nalazi ukazuju na to da do povećanog i preranog odumiranja stabala ne dovode izolirani ekstremni događaji, već međudjelovanje nepovoljnih uvjeta tijekom različitih godišnjih doba. 

U tom procesu posebno važnu ulogu imaju veličina stabla, konkurencija unutar šumskog područja i klimatske anomalije. 

Primjerice, iako su se obične jele (Abies alba) dobro razvijale nakon toplih i vlažnih proljetnih uvjeta, njihov napredak za vrijeme proljeća učinio ih je podložnijima odumiranju tijekom ljeta. 

Jele su za vrijeme sušnih ljetnih mjeseci zahtijevale znatno više vode. Međutim, zalihe vode nisu bile dovoljne da bi ih održale na životu. 

I tople zime mogu biti pogubne za šumsko drveće jer štetnici lakše preživljavaju i agresivnije napadaju stabla u sljedećoj sezoni. 

Vrućina i suša i dalje pridonose povećanoj smrtnosti stabala.

Upravo trajanje i intenzitet vrućeg i sušnog razdoblja negativno utječu na stabla. Prema studiji, nalazi za promatrano razdoblje pokazuju „da smrtnost stabala nije bila uzrokovana jednom ekstremnom sušom, već međudjelovanjem dugotrajne suše, povremenog ekstremnog stresa i ograničene sposobnosti oporavka u narednim godinama”.  Uz navedeno, pojačanom odumiranju stabala pridonosi i nedostatak dovoljno vlage u tlu.

Stoga dr. Schneider i njegovi kolege preporučuju saditi one vrste drveća koje su otpornije na sušu. Gotovo je sigurno da će europskim šumama u narednim godinama biti na raspolaganju manje vode. Posljedično, velika stabla koja zahtijevaju mnogo vode trebalo bi sjeći ranije nego inače kako bi se osiguralo dovoljno vode za šumski sastav u cjelini.

Podaci o radu:

Autori: 

Pascal Schneider, Agnès Pellissier-Tanon, Chuanlong Zhou, Philippe Ciais, Christian Piedallu, Alba Viana-Soto, J. Jelle Lever, Arthur Gessler 

Izvorni naslov:

Rising tree mortality in France is associated with distinct seasonal climate anomalies

Godina publiciranja rada: 2026

Naziv časopisa: Nature Communications

Bibliografska baza: WOSSCI

Kvartil: Q1

Impact factor (2025): IF=18.1

Detaljnije o ovom radu može se vidjeti na poveznici:

https://doi.org/10.1038/s41467-026-74613-9

Izvori: Nature Communications; Spektrum.