Ekstremne vrućine ostavljaju danak na vodostaj rijeka, evo koje su sve posljedice

Poplavna područja su niska zemljišta uz rijeke, jezera ili obale koja se redovito ili povremeno prelijevaju vodom kada naraste vodostaj. Ona prirodno služe kao spremnici viška vode, ali i kao vrijedna staništa za mnoge biljke i životinje. 

Za vrijeme ekstremnih vrućina poplavna područja i močvare gube vodu ubrzanim isparavanjem, tlo se suši i puca, dolazi do ugrožavanja biljnog i životinjskog svijeta, a isušena podzemna i površinska spremišta gube svoju prirodnu ulogu zadržavanja vode. 

Detaljnije informacije o poplavnim područjima uslijed velikih temperatura u svom tekstu za ugledni njemački portal Tagesschau donosi Sabine Stöhr*:

Kada rijeke nose vrlo malo vode, poplavna područja presušuju, zalihe podzemnih voda se smanjuju, a onečišćenja tvarima iz otpadnih voda postaju koncentriranija. 

Dr. Christian Damm, ekolog specijaliziran za poplavna područja sa Tehnološkog instituta u Karlsruheu, ističe: „Kada vodostaj rijeke padne, a poplavna područja se praktički isuše, to znači da su lišena svog ključnog životnog izvora.” Iako sušna ljeta nisu neuobičajena, situacija postaje problematična kada vrućine i nestašice vode postanu učestalije.

Šume smještene uz rijeke se mijenjaju

Vodozemci su posebno ugroženi. Ako se lokva za mriještenje prerano isuši, ličinke vodozemaca – poput punoglavaca – ne mogu se potpuno razviti te ugibaju. Ribe, školjkaši i ličinke vretenaca također gube izvore hrane i mjesta za skrovište.

Stradavaju i stabla poput bijele vrbe i crne topole. Ako nastupi nekoliko uzastopnih sušnih godina, ona odumiru, a ptice nestaju. Njihova mjesta tada zauzimaju druge vrste otpornije na sušu. Na taj se način mijenja zajednica biljaka, životinja i gljiva. Dr. Damm navodi kako je teško predvidjeti kakva će biti budućnost šuma koje se nalaze uz rijeke.

Posljedice za ljude

Poplavna područja puno su više od samih staništa. Ona obavljaju važne životne funkcije: rashlađuju okoliš, zadržavaju poplavne vode i pohranjuju vlagu. Štoviše, biljke, tlo i mikroorganizmi filtriraju onečišćujuće tvari. Prema njemačkom Saveznom ministarstvu okoliša, očuvana poplavna područja ključna su za obnavljanje zaliha podzemnih voda, zaštitu od poplava i prilagodbu klimatskim promjenama. 

Ako ta područja ostanu bez vode, ona više ne mogu ispunjavati navedene uloge.

Za Christiana Damma to ukazuje na velik izazov: „Pitanje vode utječe na svaki pojedini četvorni metar našeg krajolika.” Šume, livade i polja smješteni izvan poplavnih područja često su još manje otporni na sušu.

Opskrba pitkom vodom

Dugotrajno niska razina vode u rijekama može ograničiti opskrbu pitkom vodom. Za sada nema raširene nestašice. Ipak, u pojedinim bi regijama zalihe mogle opasti, privatni bi bunari mogli presušiti, a vodovodne tvrtke mogle bi dosegnuti granice svojih kapaciteta za crpljenje vode.

„Nećemo umrijeti od žeđi – to nije problem. No, dostupnost vode će se pogoršati”, kaže dr. Christian Damm. 

Dublji bunari još uvijek osiguravaju opskrbu podzemnom vodom, no biljke s vremenom više ne mogu dosegnuti dublje smještene zalihe podzemne vode. Istovremeno se pojačava konkurencija za vodu između sektora opskrbe pitkom vodom, poljoprivrede i industrije.

Zimska voda za sušna ljeta

Problemi koji pogađaju poplavna područja, rijeke i podzemne vode međusobno su povezani. Za ekologa specijaliziranog za poplavna područja, Damma, dio rješenja leži u zadržavanju vode tijekom zimskog perioda, umjesto njezina brzog odvođenja. „Dobra je vijest da zimi raspolažemo relativno velikim količinama vode. Jednostavno moramo naučiti učinkovitije raspoređivati  zalihe vode tijekom cijele godine”.

Mjere za postizanje tog cilja mogle bi uključivati pregrađivanje kanala, ponovno vlaženje livada i ponovno povezivanje starih bočnih rukavaca**. Dr. Damm poziva poljoprivredni i šumarski sektor, sektor upravljanja vodama te javna tijela na zajedničko i žurno djelovanje koje nadilazi regionalne granice.

"U konačnici, problem je vrućina"

Iako bi bolje upravljanje vodama moglo ublažiti posljedice niskih vodostaja i nedostatka podzemnih voda, ono ne može ukloniti temeljni uzrok. "U konačnici, problem nije voda, već – naravno – vrućina. To je zato što više temperature pojačavaju isparavanje. Bez postupnog napuštanja fosilnih goriva problem s vodom ne može se trajno riješiti“, zaključuje dr. Christian Damm.

Izvor: Tagesschau.

* Sabine Stöhr je njemačka novinarka koja radi na radiju, televiziji i digitalnim platformama za Südwestrundfunk (SWR). U posljednje je vrijeme naročito posvećena temama iz područja klimatskih promjena i zaštite okoliša.

** Ponovno povezivanje starih bočnih rukavaca važan je postupak u obnovi rijeka kojim se stari vodeni tokovi vraćaju u funkciju radi poboljšanja prirode, povećanja bioraznolikosti i obnove prirodnih plavnih ravnica.