Izvješće UNICEF-a: Svako drugo dijete je izloženo klimatskim rizicima

Posljedice klimatskih promjena posebno su teške za ranjive skupine poput djece. Dječja humanitarna organizacija UNICEF u svojoj najnovijoj studiji upozorava kako je zbog klimatskih promjena svako drugo dijete na zemlji višestruko ugroženo.

U svijetu ima oko 2,4 milijarde djece. Polovica njih osjeća višestruke opasnosti od klimatskih promjena kao što su toplinski valovi, suše, poplave, oluje ili klimatske opasnosti poput onečišćenja zraka i malarije. U svrhu provedbe istraživanja humanitarna organizacija za djecu UNICEF procijenila je osam klimatskih rizika. Analizirani su podaci iz gotovo svih zemalja svijeta.

Situacija je posebno dramatična u Sahel zoni, u zemljama kao što su Čad, Mali i Sudan. Sahel je polusušna prijelazna zona u Africi koja se proteže od Atlantskog oceana na zapadu do Crvenog mora na istoku. Služi kao prirodna granica između vruće i suhe pustinje Sahare na sjeveru i vlažnijih savana na jugu. „Više od milijardu djece istovremeno je izloženo trima klimatskim opasnostima”, kaže glasnogovornica UNICEF-a Katja Sodomann. 

O najnovijem izvješću UNICEFA o negativnim učincima klimatskih promjena na djecu za prestižni njemački portal Tagesschau piše Katharina Wilhelm.

Toplina je posebna opasnost za mala tijela

Ekstremni vremenski uvjeti poput toplinskih valova među najočitijim su opasnostima koje utječu na djecu jer se njihova tijela manje mogu nositi s vrućinom. “Manje se znoje i nemaju tako dobru priliku za oslobađanje topline kao odrasli”, kaže dr. Christof Wettach,  glasnogovornik Odbora za zdravlje djece i klimatske promjene Savezne udruge pedijatara i adolescenata u Njemačkoj.

Opterećenje je posebno veliko za malu djecu

Djeca također trebaju više hrane i vode po kilogramu tjelesne težine i općenito su osjetljivija na ekstremne vremenske prilike kao što su oluje i poplave. Što su djeca manja, to su više ovisna o zaštiti odraslih.

Samo u 2025. godini bilo je 157 ekstremnih vremenskih događaja u svijetu, poput poplava u jugoistočnoj Aziji i šumskih požara u južnoj Europi. Osim što izravno ugrožavaju živote djece, klimatske promjene povećavaju vruću i vlažnu klimu – pospješujući time širenje komaraca koji u nekim područjima svijeta mogu prenijeti potencijalno smrtonosnu bolest - malariju.

Klimatske promjene potiču društvenu nepravdu

Općenito, mnoge zemlje u razvoju ozbiljnije su pogođene klimatskim promjenama. Otpornost na klimatske promjene povezana je i s financijskim statusom:  oni koji imaju novca za klimatizaciju kod kuće, na primjer, bolje preživljavaju vruće dane, objašnjava dr. Stephanie Boßerhoff, glavna liječnica za pedijatrijsku i adolescentnu medicinu u bolnici Marien-Hospital Wesel.

Ova liječnica se bavi i zdravstvenim posljedicama klimatskih promjena. Djeca s prethodnim bolestima i invaliditetom i djeca koja uzimaju lijekove više su izložena negativnim utjecajima vrućina, objašnjava dr. Boßerhoff: "Ako dijete uzima lijekove za ADHD, osjećaj žeđi se smanjuje, što može dovesti do problema kada postane jako vruće."

Pedijatar dr. Christof Wettach upozorava da jaslice i vrtići u Njemačkoj strukturno nisu pripremljeni za sve toplije dane. 

Klimatska politika trebala bi biti usmjerena na djecu

Izvješće UNICEF-a trebalo bi biti signal upozorenja za hitnost smanjenja emisije štetnih plinova koje zagađuju okoliš i negativno utječu na klimu na Zemlji, kaže glasnogovornica UNICEF-a Katja Sodomann. Osim mjera zaštite klime na zemlji, potrebno je napraviti i niz prilagodbi. To uključuje gradnju vrtića, škola i stanova na način koji je siguran za klimu. Pritom u fokusu treba biti zaštita djece i mladih, dodaje Sodomann. "Djeca trebaju vlastiti glas u klimatskoj politici. Ona su najmanje odgovorna za klimatske promjene, a najviše su pogođena njihovim posljedicama."

Izvor: Tagesschau.