Izvješće UNICEF-a: Svako drugo dijete je izloženo klimatskim rizicima

Posljedice klimatskih promjena posebno su teške za ranjive skupine poput djece. Dječja humanitarna organizacija UNICEF u svojoj najnovijoj studiji upozorava kako je zbog klimatskih promjena svako drugo dijete na zemlji višestruko ugroženo.

U svijetu ima oko 2,4 milijarde djece. Polovica njih osjeća višestruke opasnosti od klimatskih promjena kao što su toplinski valovi, suše, poplave, oluje ili klimatske opasnosti poput onečišćenja zraka i malarije. U svrhu provedbe istraživanja humanitarna organizacija za djecu UNICEF procijenila je osam klimatskih rizika. Analizirani su podaci iz gotovo svih zemalja svijeta.

Situacija je posebno dramatična u Sahel zoni, u zemljama kao što su Čad, Mali i Sudan. Sahel je polusušna prijelazna zona u Africi koja se proteže od Atlantskog oceana na zapadu do Crvenog mora na istoku. Služi kao prirodna granica između vruće i suhe pustinje Sahare na sjeveru i vlažnijih savana na jugu. „Više od milijardu djece istovremeno je izloženo trima klimatskim opasnostima”, kaže glasnogovornica UNICEF-a Katja Sodomann. 

O najnovijem izvješću UNICEFA o negativnim učincima klimatskih promjena na djecu za prestižni njemački portal Tagesschau piše Katharina Wilhelm*:

Toplina je posebna opasnost za mala tijela

Ekstremni vremenski uvjeti poput toplinskih valova među najočitijim su opasnostima koje utječu na djecu jer se njihova tijela manje mogu nositi s vrućinom. “Manje se znoje i nemaju tako dobru priliku za oslobađanje topline kao odrasli”, kaže dr. Christof Wettach,  glasnogovornik Odbora za zdravlje djece i klimatske promjene Savezne udruge pedijatara i adolescenata u Njemačkoj.

Opterećenje je posebno veliko za malu djecu

Djeca također trebaju više hrane i vode po kilogramu tjelesne težine i općenito su osjetljivija na ekstremne vremenske prilike kao što su oluje i poplave. Što su djeca manja, to su više ovisna o zaštiti odraslih.

Samo u 2025. godini bilo je 157 ekstremnih vremenskih događaja u svijetu, poput poplava u jugoistočnoj Aziji i šumskih požara u južnoj Europi. Osim što izravno ugrožavaju živote djece, klimatske promjene povećavaju vruću i vlažnu klimu – pospješujući time širenje komaraca koji u nekim područjima svijeta mogu prenijeti potencijalno smrtonosnu bolest - malariju.

Klimatske promjene potiču društvenu nepravdu

Općenito, mnoge zemlje u razvoju ozbiljnije su pogođene klimatskim promjenama. Otpornost na klimatske promjene povezana je i s financijskim statusom:  oni koji imaju novca za klimatizaciju kod kuće, na primjer, bolje preživljavaju vruće dane, objašnjava dr. Stephanie Boßerhoff, glavna liječnica za pedijatrijsku i adolescentnu medicinu u bolnici Marien-Hospital Wesel.

Ova liječnica se bavi i zdravstvenim posljedicama klimatskih promjena. Djeca s prethodnim bolestima i invaliditetom i djeca koja uzimaju lijekove više su izložena negativnim utjecajima vrućina, objašnjava dr. Boßerhoff: "Ako dijete uzima lijekove za ADHD, osjećaj žeđi se smanjuje, što može dovesti do problema kada postane jako vruće."

Pedijatar dr. Christof Wettach upozorava da jaslice i vrtići u Njemačkoj strukturno nisu pripremljeni za sve toplije dane. 

Klimatska politika trebala bi biti usmjerena na djecu

Izvješće UNICEF-a trebalo bi biti signal upozorenja za hitnost smanjenja emisije štetnih plinova koje zagađuju okoliš i negativno utječu na klimu na Zemlji, kaže glasnogovornica UNICEF-a Katja Sodomann. Osim mjera zaštite klime na zemlji, potrebno je napraviti i niz prilagodbi. To uključuje gradnju vrtića, škola i stanova na način koji je siguran za klimu. Pritom u fokusu treba biti zaštita djece i mladih, dodaje Sodomann. "Djeca trebaju vlastiti glas u klimatskoj politici. Ona su najmanje odgovorna za klimatske promjene, a najviše su pogođena njihovim posljedicama."

Izvor: Tagesschau.

* Katharina Wilhelm njemačka je znanstvena novinarka i dopisnica uglednog portala i emisije Tagesschau koja izvještava za Hessischer Rundfunk (HR). U posljednje vrijeme intenzivno se bavi posljedicama klimatskih promjena.