Kako reagira naš najbolji prijatelj kada smo pod stresom?
Piše:
dr. sc. Goran Buturac
Piše:
dr. sc. Goran Buturac
Zbog svoje iznimne odanosti, bezuvjetne ljubavi i duboke emocionalne povezanosti s ljudima psi se smatraju najboljim čovjekovim prijateljem. Kroz tisuće godina zajedničke evolucije i suživota, psi su razvili jedinstvenu sposobnost prepoznavanja ljudskih emocija, komunikacije i prilagodbe našem načinu života.
Znanstvena istraživanja potvrđuju da psi osjećaju ljudske emocije putem osjetila mirisa, zrcale naše raspoloženje i s nama dijele razinu tjeskobe.
Čini se da su danas ljudi izloženi stresu više nego ikada. Neki od glavnih uzroka leže u ubrzanom načinu života, financijskoj nesigurnosti i kontinuiranoj izloženosti velikoj količini informacija.
O rezultatima istraživanja reakcije pasa na stres njihovih vlasnika za ugledni znanstveni portal Live Science piše znanstvena novinarka i autorica teksta Sara Novak*:
Prema antropološkim dokazima i analizama DNK, ljudi i psi bliski su životni suputnici oko 30.000 godina. Stoga je logično da psi posjeduju jedinstvenu sposobnost prepoznavanja ljudskih emocija. Evolucijski su se prilagodili iščitavanju verbalnih i vizualnih signala njihovih vlasnika, a dosadašnja su istraživanja pokazala da zahvaljujući iznimno razvijenom njuhu mogu čak nanjušiti miris stresa u ljudskom znoju.
Istraživači su nedavno otkrili kako psi ne samo da mogu nanjušiti stres – koji se očituje u povišenoj razini hormona kortizola – već na njega i emocionalno reagiraju.
Za potrebe nove studije, objavljene u časopisu Scientific Reports, znanstvenici sa Sveučilišta u Bristolu u Engleskoj okupili su 18 pasa različitih pasmina i njihove vlasnike.
Jedanaest volontera, koji nisu bili poznati psima, podvrgnuto je testu stresa koji je uključivao javni nastup i rješavanje matematičkih zadataka, pri čemu su se na komadima tkanine prikupljali uzorci znoja iz njihovih pazuha.
Nakon toga, sudionici istraživanja su provodili vježbu opuštanja koja je uključivala gledanje videozapisa iz prirode. U studiji su korišteni uzorci znoja troje volontera.
Psi, sudionici istraživanja, bili su podijeljeni u tri skupine te su mirisali uzorke znoja jednog od triju volontera.
Rezultati upućuju na to da psi, kada se nalaze u blizini osoba pod stresom, postaju tjeskobniji, dok blizina ljudi koji odišu mirisom opuštenosti nema takav učinak na pse, kaže Zoe Parr-Cortes, glavna autorica studije i doktorandica na Veterinarskom fakultetu Sveučilišta u Bristolu.
„Psi su tijekom tisuća godina naučili živjeti s nama, a velik dio njihove evolucije odvijao se upravo uz nas. I ljudi i psi društvena su bića i među nama dolazi do emocionalne zaraze”, ističe ova znanstvenica.
„Sposobnost prepoznavanja stresa kod drugog člana čopora vjerojatno je bila korisna jer ih je upozoravala na prijetnju koju je drugi član skupine već uočio.”
Činjenica da je miris potjecao od osobe koju psi nisu poznavali svjedoči o važnosti mirisa za te životinje te o načinu na koji on utječe na emocije u takvim praktičnim situacijama, kaže dr. Katherine A. Houpt, profesorica emeritus bihevioralne medicine na Veterinarskom fakultetu Sveučilišta Cornell u SAD-u.
Dr. Houpt, koja nije sudjelovala u novom istraživanju, smatra da je miris stresa možda smanjio glad kod pasa jer je poznato da takav miris utječe na apetit. „Možda se pritom ne mijenja njihovo donošenje odluka, već prije motivacija za hranom”, kaže ova znanstvenica. „To ima smisla jer, kad ste pod velikim stresom, niste baš zainteresirani za čokoladicu.”
Istraživanje potvrđuje da psi pokazuju empatiju na temelju mirisa, uz vizualne i verbalne signale. Kada ste pod stresom, to se može odraziti na ponašanje koje vaš pas inače ne pokazuje, zaključuje dr. Houpt.
Izvor: Live Science.
* Sara Novak je znanstvena novinarka sa sjedištem na Sullivan's Islandu u Južnoj Karolini u SAD-u. Njezini radovi se redovito objavljuju u časopisima Discover, Sierra Magazine, Popular Science, New Scientist i drugima.