Kakva je budućnost oceana u uvjetima globalnog zatopljenja?
Piše:
dr. sc. Goran Buturac
Piše:
dr. sc. Goran Buturac
Prema podacima klimatske službe Europske unije temperature mora u lipnju ove godine dosegnule su najvišu razinu ikad zabilježenu. Prosječna temperatura iznosila je oko 21,0 stupanj Celzijusa. Istraživači predviđaju posljedice – i to ne samo za oceane.
Na početku ljeta globalne temperature površine mora bile su više nego ikad prije. Dana 21. lipnja 2026. mjerenja temperature oceana provedena u okviru klimatskog programa EU-a Copernicus i službe za praćenje morskog okoliša Copernicus Marine Service nadmašila su prethodne rekorde na taj datum, zabilježene 2023. i 2024. godine. Pritom je izmjerena temperatura oceana prema klimatskom programu EU-a Copernicus iznosila 20,86 stupnjeva Celzijusa, dok je prema službi Copernicus Marine Service temperatura iznosila 21,0 stupanj Celzijusa.
Budući da je riječ o dvama neovisnim mjerenjima, među njima postoje neznatna odstupanja. Oba se sustava oslanjaju na lokalna mjerenja u kombinaciji sa satelitskim podacima, uključujući podatke Europske svemirske agencije (ESA).
Prema Copernicusu, zabilježeni temperaturni trend potaknut je međudjelovanjem globalnog zatopljenja i klimatskog fenomena El Niño.
El Niño je prirodna meteorološka pojava povezana s promjenama klime u tropima. Prvotno je nazvan po toploj oceanskoj morskoj struji koja oplakuje obale Perua u božićno doba. Donosi vlažno i kišovito vrijeme, te poplave u inače suhim područjima Južne Amerike, te sušno razdoblje u području Indonezije. Novija su istraživanja pokazala da se ta pojava očituje u nepravilnim razmacima od 3 do 5 godina kao anomalije u temperaturi oceanske vode (za 2 do 8 °C toplije) i u strujanjima vjetrova na dijelu Tihog oceana zapadno od obala Čilea i Perua.
Tijekom razdoblja El Niña mijenja se režim strujanja i vjetrovi tada pušu od zapada prema istoku, toplije se vode gomilaju prema istočnim dijelovima Tihog oceana, podiže se razina oceana i smanjuje debljina sloja hranjivih tvari u njemu. Pokazalo se da El Niño ima dalekosežan globalan utjecaj na vremenske okolnosti ne samo na Tihom oceanu već i u drugim dijelovima svijeta.
„S obzirom na trenutne temperature mora i nadolazeći El Niño, vjerojatno će se u nadolazećim mjesecima oboriti novi temperaturni rekordi”, ističe Carlo Buontempo iz Copernicusa.
El Niño je prirodna klimatska pojava koja se javlja svakih tri do pet godina, a započinje slabljenjem vjetrova pasata u tropskom dijelu Tihog oceana. Najnovija faza fenomena El Niño odvijala se tijekom 2023. i 2024. godine.
Prema prognozama sustava Copernicus, novi temperaturni rekord zabilježen u mjesecu lipnju ove godine utjecat će na vremenske prilike i globalnu klimu, kao i na morske ekosustave.
Oceani igraju ključnu ulogu za klimu na našoj planeti. Oni apsorbiraju većinu dodatne topline nastale uslijed globalnog zatopljenja uzrokovanog ljudskim djelovanjem.
Izvor: Tagesschau.