Koliko je opasno izbijanje virusa ebole?

Virus ebole izbio je u Demokratskoj Republici Kongo i Ugandi. Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) je proglasila javnozdravstvenu krizu od međunarodne važnosti. Što to znači? Ima li razloga za zabrinutost na europskom kontinentu?

O rezultatima najnovijeg istraživanja virusa ebole za prestižni njemački portal Tagesschau piše Daniela Remus.

Prvi slučajevi u 2026.

Prvi službeno identificirani slučaj epidemije ebole u 2026. godini zabilježen je sredinom svibnja u provinciji Ituri u Demokratskoj Republici Kongo, a kao nulti pacijent prepoznata je lokalna medicinska sestra koja je razvila simptome prije nego što je izbijanje zaraze službeno detektirano. 

Zasada je posebno pogođena pokrajina Ituri na sjeveroistoku Konga. Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) izvijestila je o nekoliko stotina sumnjivih slučajeva, uključujući mnoge smrtne slučajeve. Slučajevi ebole su također prijavljeni u Ugandi.

Što je ebola?

Ebola je rijetka i po život opasna zarazna bolest. Prema Institutu Robert Koch (RKI), virusi ebole podijeljeni su u pet vrsta, uključujući Zaire soj, Sudan Ebola virus, Bundibugyo, Taï Forest i Reston ebola virus. 

Virusi ebole su takozvani zoonotski virusi. 

Zoonotski virusi su uzročnici zaraznih bolesti koji prirodno kruže među životinjama, ali mogu prijeći na ljude. Čine čak do 70 posto svih novih i postojećih zaraznih bolesti, a prijenos se događa izravnim kontaktom, ugrizom, konzumacijom zaražene hrane ili preko insekata.

Prema Institutu Robert Koch (RKI), razdoblje inkubacije, odnosno od infekcije do pojave prvih simptoma, traje od 2 dana do 21 dan, a u prosjeku od 6 do 10 dana. Rani simptomi nalikuju infekciji sličnoj gripi: vrućica, malaksalost, umor, bolovi u tijelu. Kasnije se mogu javiti bolovi u trbuhu, proljev, mučnina, osip, otežano disanje ili čak smetenost.

Što znamo o podrijetlu virusa?

U tijeku su epidemiološka ispitivanja kako bi se utvrdilo kako je trenutna epidemija ebole pokrenuta. Prvi potvrđeni slučaj bila je medicinska sestra koja se 24. travnja 2026. prijavila u zdravstvenu ustanovu u glavnom gradu Iturija, Buniji, sa simptomima koji su bili u skladu s ebolom. 

Sumnja se da je izvor epidemije lociran oko 90 kilometara dalje, u gradiću Mongbwalu. Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) je 5. svibnja obaviještena o izbijanju bolesti s visokom stopom smrtnosti nakon što su četiri osobe koje su radile u zdravstvu umrle u četiri dana u području Mongbwalu.

Ljudi koji se razbole od bundibugyo virusa u početku razviju simptome slične gripi ili malariji. To može odgoditi dijagnozu. Prema kongoanskom ministru zdravstva, otkrivanje izbijanja ebole također je odgođeno jer su pogođene zajednice u početku vjerovale u "mističnu bolest" ili "vještičarstvo" i stoga nisu kontaktirale zdravstvene ustanove i vlasti.

Kolika je stopa smrtnosti?

U zadnjih 50 godina u Demokratskoj Republici Kongo zabilježeno je 17 epidemija ebole. Prema specijaliziranoj javnozdravstvenoj agenciji Afričke unije - Africa CDC – dosada se uglavnom radilo o zairskom virusu ebole, za koji je razvijeno cjepivo. 

Prema istom izvoru, rijetka vrsta virusa ebole tipa bundibugyo izbila je treći put u povijesti. Bundibugyo se prvi put pojavio u Ugandi 2007. godine, zatim u Kongu 2012. godine. i najnoviji slučajevi su iz 2026. godine.

Nažalost, za ovaj tip virusa ne postoji odobreno cjepivo niti terapija. 

Virus ebole je izuzetno opasna, teška i često smrtonosna bolest s iznimno visokom stopom smrtnosti koja se kreće u rasponu od 25 do 90 posto ovisno o specifičnom soju virusa i pravodobnosti liječenja.

Prema američkom Nacionalnom institutu za zdravlje (NIH), bundibugyo virus ima stopu smrtnosti u prosjeku oko 37 posto. 

Istovremeno, u plemenu Zaire smrtnost uzrokovana virusom ebole tipa  bundibugyo  je do 90 posto.

Upozorenje Svjetske zdravstvene organizacije (WHO)

Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) je proglasila izbijanje ebole u Demokratskoj Republici Kongo i Ugandi javnozdravstvenom krizom od međunarodne važnosti. Deset susjednih zemalja Konga dosad je službeno upozoreno. To uključuje Ugandu i Južni Sudan, koji izravno graniče s kongoanskom pokrajinom Ituri, odakle je izbila epidemija.

Međutim, Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) je jasno dala do znanja da to nije alarm za pandemiju. „Epidemija zasad ne ispunjava kriterije za hitnu pandemiju, ali susjedne zemlje su u velikom riziku od daljnjeg širenja", rekao je glavni direktor WHO-a Tedros Adhanom Ghebreyesus.

Ima li Europa razloga za zabrinutost?

Virus ebole se iznimno brzo širi unutar pogođenih zajednica i zahtijeva stroge karantenske mjere. Epidemije uzrokovane ebolom najčešće se javljaju u zabačenim ruralnim područjima.

Zdravstveni stručnjaci kažu: Rizik širenja virusa ebole na Europu trenutno je nizak. To ima veze s činjenicom da se ebola prenosi samo izravnim fizičkim kontaktom ili kontaktom s tjelesnim tekućinama oboljelih ljudi, primjerice putem krvi. Također, zbog načina prijenosa, rizik od globalne pandemije relativno je malen.

Osim toga, pogođena regija na sjeveroistoku Demokratske Republike Kongo je konfliktna regija u kojoj međusobno ratuju naoružane pobunjeničke skupine. Dakle, to nije turističko područje. Zato epidemija ebole prvenstveno pogađa ljude koji tamo žive i putuju.

Prema Institutu Robert Koch (RKI) u Njemačkoj dosad najveće izbijanje virusa ebole u zapadnoj Africi u godinama 2014. i 2015. pokazalo je kako je rizik od širenja na Njemačku i Europu vrlo mali čak i ako su glavni afrički gradovi s međunarodnim zračnim vezama pogođeni izbijanjem tog virusa. 

Prema istom izvoru, zasad je samo nekoliko zaraženih ljudi napustilo pogođene zemlje zrakoplovom. 

Širenje virusa u Njemačkoj bi bilo malo vjerojatno jer bi se lanci zaraze u toj zemlji mogli veoma brzo prekinuti, dok bi zaraženi na relativno siguran način bili zbrinuti.

Zašto su liječnici i dalje oprezni?

Usprkos relativno malom riziku globalnog širenja virusa, postoje čimbenici koje treba pomno pratiti. Zašto? Bez dostupnog cjepiva teško je obuzdati bundibugyo virus. Prema Afričkom CDC-u, pacijent koji je preminuo u glavnom gradu Ugande Kampali doputovao je iz Konga javnim prijevozom. „Taj slučaj pokazuje koliko brzo virus može prijeći granice", upozorila je direktorica Afričkog CDC-a Jean Kaseya. 

Zasad je preporuka: izbjegavati putovanja u kongoansku pokrajinu pogođenu virusom ebole -  Ituri, ali i u druge dijelove Konga, uključujući glavni grad Kinshasu.

Izvori: dpa, AFP, Robert Koch-Institut (RKI), Karin Bensch - ARD-Studio Nairobi, Tagesschau.