Koliko kave dnevno je zdravo? Evo što kažu rezultati najnovijeg istraživanja

Kava je mnogima omiljeni napitak i neizostavan dio jutarnjeg rituala. Donosi brojne prednosti za zdravlje i produktivnost ako se konzumira umjereno. Kava je danas globalno popularna i prisutna u gotovo svakom kutku našeg planeta. Njezina široka rasprostranjenost plod je jedinstvene čarolije kave, koja već stoljećima trgovačkim rutama gradi mostove između različitih kultura, civilizacija, religija, tradicija, običaja, navika i ukusa potrošača. 

Uvažavajući široku rasprostranjenost i popularnost tog čarobnog napitka znanstvenici kontinuirano analiziraju učinke konzumacije kave na ljudski organizam. Dosadašnja istraživanja su potvrdila kako umjerena konzumacija kave (3 do 4 šalice dnevno) ima pretežito pozitivan učinak na zdravlje te se povezuje s duljim životnim vijekom i smanjenim rizikom od kroničnih bolesti. Kava djeluje kao snažan izvor antioksidansa poput polifenola. No, prekomjeran unos kofeina ili dodavanje velikih količina šećera može izazvati negativne nuspojave.

U svom najnovijem tekstu za ugledni njemački portal Tagesschau, znanstvena novinarka i autorica Doris Tromballa* donosi nam zanimljive rezultate novog istraživanja o učincima konzumacije kave na zdravlje ljudi, posebice na zdravlje srca: 

Kava i njezini učinci znanstveno se proučavaju već više od 150 godina. Tijekom tog razdoblja njezina se reputacija više puta mijenjala: ponekad se na kavu gledalo kao na nezdrav porok, dok se u drugim razdobljima smatrala potencijalnim zaštitnim čimbenikom. 

Američka udruga za srce (AHA) nedavno je ponovno procijenila učinke konzumacije kave, a naročito na zdravlje srca.

Rezultati pokazuju kako za većinu zdravih odraslih osoba umjerena konzumacija kave – do 400 miligrama kofeina – nije samo bezopasna, već je zapravo povezana s manjim rizikom od kardiovaskularnih bolesti.

Prema izračunima Američkog udruženja za srce (AHA), to odgovara količini od tri do pet šalica crne kave dnevno, pri čemu svaka sadrži oko 240 mililitara kave. 

Ipak, broj šalica služi samo kao orijentir. Europska agencija za sigurnost hrane (EFSA) procjenjuje da sadržaj kofeina iznosi približno 90 miligrama na 200 mililitara kave pripremljene filtriranjem te oko 80 miligrama na 60 mililitara espressa.

Analiza britanske zdravstvene baze podataka, provedena 2023. godine na uzorku od gotovo 450.000 ljudi, dala je slične rezultate, a i EFSA dnevni unos do 400 miligrama kofeina smatra sigurnom razinom za zdrave odrasle osobe.

Za trudnice EFSA preporučuje gornju granicu od 200 miligrama dnevno. 

U nastavku teksta, autorica* nam donosi razmišljanja i preporuke liječnika:

Iako kofein može privremeno povisiti broj otkucaja srca i krvni tlak – te kod osjetljivih osoba izazvati lupanje srca ili nemir – studije otkrivaju drukčiju sliku kada je riječ o dugoročnim učincima, navodi dr. Omar Hahad iz Centra za kardiologiju pri Sveučilišnom medicinskom centru u Mainzu. Tijelo se može prilagoditi redovitoj konzumaciji, zbog čega ti kratkoročni učinci postaju blaži. 

Zaključno, kava vjerojatno povoljno djeluje na srce i krvne žile. Pritom valja istaknuti da veliki dio dugoročnih podataka potječe iz opservacijskih studija. Rezultati studija mogu ukazati na povezanost, ali ne mogu utvrditi uzročno-posljedičnu vezu.

Dr. Gregory Marcus, iz Američkog udruženja za srce (AHA), stoga upozorava da se ovi nalazi ne bi trebali shvatiti kao recept za konzumaciju kave radi dugog života i zdravlja srca. Pritom objašnjava kako ne postoji univerzalna preporuka koja vrijedi za sve ljude. 

„Način na koji pojedinci metaboliziraju kavu uvelike varira. Zato treba slušati vlastiti organizam: ako vam jedna šalica odgovara, ne biste se trebali prisiljavati da pijete tri šalica.”

Prema aktualnim američkim smjernicama, atrijska fibrilacija** nije razlog za potpuno izbjegavanje kave jer uobičajeni unos kofeina u prosjeku ne povećava taj rizik. Ipak, postoje podaci koji upućuju na to da kava može pogoršati palpitacije srca***. 

Stoga je savjet sljedeći: svatko tko nakon konzumacije kave primijeti palpitacije ili poremećaje srčanog ritma trebao bi smanjiti unos kave i o tome razgovarati s liječnikom.

Vrijeme konzumacije također može igrati ulogu u zdravstvenim prednostima šalice kave: studija objavljena 2025. godine, koja je obuhvatila više od 40.000 odraslih osoba u SAD-u, otkrila je povezanost sa smanjenom smrtnošću od svih uzroka i kardiovaskularnih bolesti – naročito među ljudima koji su kavu pili ujutro.

Na koncu njezina teksta, Doris Tromballa prenosi poruku kako kava nije lijek, već napitak u kojem treba uživati:

Za većinu zdravih odraslih osoba, aktualna istraživanja sugeriraju da nema razloga za izbjegavanje umjerene konzumacije kave u količini do 400 miligrama dnevno. 

Ipak, to ne znači da bi kavu trebalo početi piti kao preventivnu mjeru radi očuvanja zdravlja. Kako ističe dr. Hahad: „Za većinu ljudi kava je vjerojatno prvenstveno napitak u kojem se uživa – a ne lijek ili dodatak prehrani.” Stoga se kava svakako može uklopiti u zdrav način života, no nije zamjena za san, uravnoteženu prehranu i tjelovježbu.

Izvor: Tagesschau.

* Doris Tromballa je njemačka znanstvena novinarka, televizijska producentica, autorica i redateljica usko specijalizirana za područja prehrane i zdravlja.

** Atrijska fibrilacija najčešći je poremećaj srčanog ritma (aritmija) u kojem gornje komore srca (atriji) rade kaotično i ubrzano umjesto da se pravilno stežu. To uzrokuje nepravilan rad srca, lošiji protok krvi i veći rizik od stvaranja ugrušaka te moždanog udara.

*** Palpitacije ili lupanje srca su osjećaj da vam srce prebrzo kuca, prejako lupa ili preskače. Često traju samo nekoliko sekundi ili minuta. Mogu se osjetiti u prsima, grlu ili vratu. Najčešće su bezopasne, ali mogu izazvati strah