Koliko možemo vjerovati umjetnoj inteligenciji?

Autonomna vožnja, obrada slike, analiza rezultata medicinskih testova – umjetna inteligencija je posvuda oko nas. Donosi umjesto nas odluke. Može se reći da je u punom procvatu. No, istraživači upozoravaju na nekritičku upotrebu umjetne inteligencije.

O kritičkim osvrtima znanstvenika na upotrebu umjetne inteligencije (AI) za ugledni njemački portal Tagesschau pišu Michael Lang i Verena Weber.

"Umjetna inteligencija (AI) može raditi izračune, ali ljudi moraju donositi odluke", kaže dr. Maximilian Kiener s Instituta za etiku u tehnologiji na Tehnološkom sveučilištu u Hamburgu.

Bilo da pomaže pri odlukama o karijeri ili zamjenjuje terapeuta, čini se da umjetna inteligencija ima spremne odgovore za gotovo sve naše probleme. Pružatelji također gotovo uvijek dizajniraju modele umjetne inteligencije i softverske programe (chatbotove) tako da izgledaju prijateljski i bez  osuđivanja ljudskih postupanja.

Međutim, Maximilian Kiener tvrdi da je ova osobina umjetne inteligencije slična ljudskoj te da je to „opasna iluzija kojoj korisnici polažu previše povjerenja“. 

"Ono što jednostavno ne funkcionira kod umjetne inteligencije je donošenje vrijednosnih prosudbi. Čime ću se baviti u budućnosti? Postati odvjetnik ili liječnik? Nema jedinstvenog odgovora na to. Niti je to problem izračunavanja. Problem koji se ponavlja je da sve složene probleme pokušavamo pretočiti u format umjetne inteligencije."

Jesu li deepfakeovi inovacija?

Deepfakeovi su digitalno krivotvoreni videozapisi, fotografije ili audio zapisi stvoreni pomoću umjetne inteligencije.

Pitanja kao što su usamljenost ili obrazovanje često uključuju društvenu interakciju - izazove koje umjetna inteligencija ne može riješiti samo tehnologijom. 

Pritom, dr. Maximilian Kiener ne smatra neke nove aplikacije umjetne inteligencije inovacijama. "Stvari koje su same po sebi nove ne predstavljaju nužno inovaciju. Na primjer, smatram da se lažne slike djece — koje se čak mogu prikazati i na seksualiziran način – ne mogu smatrati inovacijama."

Prema mišljenju istraživača umjetne inteligencije, etika ne koči razvoj umjetne inteligencije. Tu je samo tehnologija koja se čini korisnom za ljude. 

„U idealnom slučaju, umjetna inteligencija i ljudi bi trebali surađivati kako bi zajedno pronašli odgovarajuća rješenja u pojedinim područjima“, ističe dr. Kiener.

Chatbot postavlja dodatna pitanja

Chatbot je računalni program (bot) koji automatizira određene zadatke, obično razgovorom s korisnikom putem konverzacijskog sučelja. Suvremeni chatbotovi uglavnom djeluju online i koriste se sustavima generativne umjetne inteligencije koji mogu održavati razgovor s korisnikom na prirodnom jeziku te simulirati ljudsko ponašanje u razgovoru. Chatbotovi zasnovani na umjetnoj inteligenciji najčešće koriste temeljne velike jezične modele, poput GPT-4 ili Geminija, koji se dodatno prilagođavaju posebnim namjenama postupkom „finog ugađanja”. Popularnost chatbotova znatno je porasla tijekom procvata umjetne inteligencije 2020-ih godina, osobito nakon uspjeha alata ChatGPT-a, a zatim i konkurentskih sustava kao što su Gemini, Claude i kasnije Grok.

Jedno od područja u kojem se chatbotovi koriste jest korisnička služba i korisnička podrška, gdje djeluju u obliku različitih virtualnih pomoćnika.

Dr. Matthias Uhl, profesor poslovne i društvene etike na Sveučilištu Hohenheim, razvio je Socratic chatbot: "Socratic AI razlikuje se od konvencionalne umjetne inteligencije (AI) po tome što umjesto da mi daje izravne odgovore, postavlja pitanja i pomaže mi pronaći vlastito rješenje problema".

Istraživački tim sa Sveučilišta Hohenheim i Sveučilišta Bamberg testirao je ovaj jezični model umjetne inteligencije u nekoliko eksperimenata. 

Rezultat: prilagođeni chatbot mogao je pomoći korisnicima u donošenju moralno uravnoteženijih odluka.

Međutim, istraživački tim je također naišao na prepreku tijekom njegove upotrebe, kaže Matthias Uhl. "Ljudi su manje skloni odabrati AI koji postavlja dodatna pitanja. Kada im se da izbor, radije primaju izravne savjete". 

Stručnjaci su često skeptični

Dok privatni korisnici često brzo vjeruju umjetnoj inteligenciji, stručnjaci su skloniji biti skeptičniji. 

Uzmimo za primjer medicinsko područje: sustavi umjetne inteligencije mogu brzo i pouzdano analizirati X-zrake. Ipak, mnogi medicinski stručnjaci bore se da prihvate takav pristup.

Istovremeno, istraživači su otkrili kako ljudi s opsežnim znanjem često podcjenjuju analize umjetne inteligencije, čak i u slučajevima kada su te analize precizne. 

Dr. Matthias Uhl vjeruje da bi novi sustav umjetne inteligencije mogao pomoći: "Ako sustav otvoreno otkrije svoju razinu nesigurnosti — na primjer, izjavom '90 posto sam siguran u ovu klasifikaciju' — to zapravo može navesti primatelja da više vjeruje odgovoru umjetne inteligencije."

Očekuje se da će medicinski stručnjaci početi testirati takav novi sustav umjetne inteligencije već naredne godine.

Izvor: Tagesschau.