Ljudi ne zagađuju samo Zemlju, evo kakav je sve otpad otkriven na Mjesecu

Otpad na Mjesecu postoji prvenstveno zbog istraživačkih misija. Ljudske posade su tijekom povijesti namjerno ostavljale opremu i osobne predmete na Mjesecu kako bi oslobodile prostor i smanjile težinu letjelica za siguran povratak na Zemlju.

Sateliti, kamere, bušilice, izmet i loptice za golf 

Pri povratku s Mjeseca svaki je kilogram bio ključan za uspješno polijetanje, pa su astronauti morali ostaviti na Mjesecu tešku opremu poput kamera, bušilica i sondi. Zbog nedostatka svemirskih WC-a, astronauti su koristili posebne vrećice za obavljanje nužde koje su također ostavljali na Mjesecu.

Mnogi uređaji su ondje ostavljeni nakon završetka misije jer više nisu bili potrebni za povratak. Neki od njih i danas služe za prikupljanje podataka. Kako bi obilježili svoje posjete, astronauti su ostavljali i razne predmete poput zastava, obiteljskih fotografija, loptica za golf i spomen-ploča.

Još od prvih misija na Mjesec ljudi su za sobom ostavljali na tone smeća na površini ovog planeta. Istovremeno, velika količina otpada i dalje kruži oko Zemljina satelita. Europska svemirska agencija (ESA ) to želi promijeniti.

O otpadu na Mjesecu u svom tekstu pod nazivom Weltraumschrott Warum Müll auf dem Mond zum Problem werden könnte za ugledni njemački portal Tagesschau piše znanstveni novinar David Beck*:

Prvi ljudi sletjeli su na Mjesec prije 57 godina. Do danas se na Mjesecu nakupilo gotovo 200 tona materijala ljudskog podrijetla, od kojeg je većina postala potpuno beskorisna.

Svemirski otpad nalazi se i u Mjesečevoj orbiti. Međutim, točan broj komada otpada i njihove precizne lokacije ostaju i dalje nepoznanica.

Ostaci misija Apollo

Većinu krhotina na površini Mjeseca čine rashodovani moduli za slijetanje te sateliti i dijelovi raketa koji su se srušili.

Znatno manji dio čine predmeti koje su za sobom ostavile misije Apollo. Među njima je i stotinjak vreća s otpadom astronauta. Astronauti su ih jednostavno ostavili ondje kako bi uštedjeli na težini – a time i na gorivu – za povratni let na Zemlju.

Obiteljske fotografije i skulpture

Tu je i čitav arsenal razno raznih predmeta – poput dviju golf-loptica koje je Alan Shepard prokrijumčario na Mjesec tijekom misije Apollo 14 i iskoristio ih za odigravanje prve partije golfa na nekom drugom nebeskom tijelu. 

Astronaut misije Apollo 16, Charlie Duke, ponio je sa sobom obiteljsku fotografiju koju je ostavio na Mjesečevoj površini.

Zapovjednik misije Apollo 15, David Scott, tijekom televizijskog prijenosa istovremeno je ispustio čekić i pero kako bi demonstrirao da u uvjetima bez atmosfere oba predmeta padaju jednakom brzinom. Također je ponio skulpturu belgijskog umjetnika Paula van Hoeydoncka i postavio je pokraj ploče s imenima svih astronauta koji su do tada izgubili život služeći istraživanju svemira.

Najpoznatiji ljudski predmeti ostavljeni na Mjesecu vjerojatno su američke zastave postavljene tijekom svake misije Apollo te ploča na ljestvama lunarnog modula misije Apollo 11 koja obilježava mjesto na kojem su Neil Armstrong i Buzz Aldrin 20. srpnja 1969. postali prvi ljudi koji su kročili na Mjesec. Na toj je ploči uklesan natpis: „Došli smo u miru u ime cijelog čovječanstva”.

Nepoznata količina krhotina u Mjesečevoj orbiti

Također, u orbiti oko Mjeseca nalaze se krhotine koje je stvorio čovjek, navodi Jan Siminski iz Ureda za svemirski otpad Europske svemirske agencije (ESA).

Od 1959. godine provedeno je nešto manje od 150 misija na Mjesec. 

Osim misija Apollo i misije Artemis 2 – koja je bila u travnju ove godine – misije na Mjesec se događaju kontinuirano, i to bespilotnim lenderima ili satelitima. 

Dosada je većina njih bila namijenjena ulasku u Mjesečevu orbitu. No, nisu svi u tome uspjeli. Otpad u Mjesečevoj orbiti, poznat i kao cislunarni svemirski otpad, obuhvaća odbačene stupnjeve raketa, nefunkcionalne satelite, landere i opremu (npr. vreće s otpadom i reflektore) koji kruže oko Mjeseca. Za razliku od Zemljine orbite, gdje visoke koncentracije atmosfere prirodno usporavaju i spaljuju otpad, Mjesečeva orbita nema prirodni "usisivač". Zbog nedostatka atmosfere, krhotine ostaju trajno zarobljene u Mjesečevoj gravitaciji. 

Zapravo nije poznato koliko objekata trenutačno kruži oko Mjeseca jer ih je gotovo nemoguće sve promatrati, objašnjava Siminski.

Povelja o nultoj stopi otpada 

Europska svemirska agencija (ESA) želi da se lunarna orbita održi što je moguće čišćom od svemirskog otpada. 

Godine 2022. ta je agencija usvojila Povelju o nultoj stopi otpada. 

Radi se o globalnoj inicijativi čiji je cilj postizanje neutralnosti otpada u svemiru do 2030. godine. Povelja obuhvaća i Mjesečevu orbitu, potičući svemirske agencije i privatne tvrtke na ekološki odgovorno istraživanje i sprječavanje gomilanja novog otpada. 

Izvor: Tagesschau.

* David Beck njemački je novinar, reporter i urednik znanstvene redakcije na SWR-u (Südwestrundfunk). Redovito nastupa kao stručnjak u informativnim emisijama Tagesschau i Tagesthemen, gdje na pristupačan način pojašnjava složene znanstvene teme – posebice iz područja zrakoplovstva, svemirske tehnologije i tehnologije općenito.