Može li glazba pospješiti rast biljaka?

Glazba utječe na naše mentalno zdravlje, povezuje ljude širom svijeta i potiče rad mozga. Znanstveni radovi i članci o glazbi potvrđuju njezinu veliku ulogu u svakodnevnom životu: smanjuje stres i napetost, potiče stvaranje hormona sreće (dopamina), pomaže kod koncentracije, učenja i pamćenja, okuplja ljude, pomaže nam izraziti osjećaje, pridonosi zajedništvu među ljudima, daje nam dodatnu snagu i energiju.

No, što je s biljnim svijetom. Ima li glazba utjecaj na rast i razvoj biljaka? Recentna istraživanja potvrđuju kako glazba i zvučni valovi mogu pospješiti rast biljaka stimulacijom njihovih stanica. Istovremeno, eksperimenti potvrđuju kako je bitan žanr. Klasična glazba (npr. Mozart) i prirodni zvukovi poput ptica dokazano povoljno djeluju na otvaranje puči na lišću. Nasuprot tome, preglasna i agresivna buka može usporiti rast biljaka.

Startup tvrtka iz Kalifornije iz SAD-a  specijalizirana za preciznu poljoprivredu razvila je posebno osmišljene zvučne obrasce za programiranje rasta biljaka.

Osnivači tvrtke tvrde da ti zvukovi dovode do većih prinosa i izmijenjenih svojstava biljaka bez primjene genetskog inženjeringa ili kemikalija. 

Ako daljnja istraživanja potvrde te rezultate, ovaj bi rad mogao proširiti znanstvene spoznaje o tome kako biljke percipiraju svoju okolinu te ponuditi nove načine razvoja biljnih usjeva.

O rezultatima najnovijeg istraživanja učinaka zvukova na rast biljaka za ugledni znanstveni portal NewScientist piše znanstvena novinarka, publicistkinja, i autorica teksta Vanessa Bates Ramirez*:

Biljke ne čuju na isti način kao životinje, no sve je više znanstvenih dokaza koji upućuju na to da biljke mogu zamijetiti vibracije u okolišu i reagirati na njih. 

U nedavnoj studiji istraživači su utvrdili kako zvuk gusjenice koja grize list potiče biljke na proizvodnju kemijskih tvari za obranu od biljojeda.

Kalifornijska startup tvrtka Haivya nastoji potaknuti rast biljaka pomoću svog „Bioakustičnog protokola za uzgoj i komunikaciju” (BCCP) – za koji je u tijeku postupak patentiranja. 

Ta zvučna inovacija izlaže biljke precizno osmišljenim akustičnim signalima. 

„Riječ je o „slojevitim zvukovima i frekvencijama” koji se mogu reproducirati putem bilo kojeg zvučnika, pri glasnoći manjoj od 80 decibela, pojašnjava Andrea Ott-Dahl, osnivačica tvrtke Haivya.

U radu objavljenom na internetu prošlog tjedna, Haivya iznosi rezultate ispitivanja provedenih na sedam vrsta biljaka, uključujući papriku, soju i kanabis. Istraživanje je pokazalo različite rezultate kod genetski ujednačenih biljaka izloženih dvama različitim BCCP protokolima. 

Jedan je rezultirao 42 posto većim urodom, dok je drugi doveo do 59 posto većeg uroda.

Primjena BCCP-a započinje u fazi klijanja i nastavlja se tijekom cijelog životnog ciklusa biljke. Pritom se usporedno s rastom i razvojem biljke mijenjaju i zvukovi koji im se puštaju. 

Dr. Simon Gilroy sa Sveučilišta Wisconsin-Madison navodi kako je dobro poznato da biljke reagiraju na zvuk. Ipak, znanstvenici „ne znaju točno što registrira te vibracije i pretvara ih u biokemijski signal unutar biljke”, dodaje ovaj znanstvenik.

Kod ljudskog sluha zvučne vibracije savijaju sitne osjetilne stanice s dlačicama u unutarnjem uhu, što potiče ulazak kalcijevih iona u stanice i otpuštanje kemijskih signala prema obližnjim živcima. 

Biljke bi zvuk mogle detektirati na sličan način, objašnjava Ott-Dahl, koristeći ionske kanale koji reagiraju na fizičke vibracije propuštanjem kalcijevih ili kalijevih iona u stanice ili iz njih.

Haivyin rad tek treba proći recenziju, a za potvrdu rezultata potrebna su daljnja istraživanja. Osim toga, moramo utvrditi kako taj proces funkcionira, kaže Gilroy. "Moguće je da se tu odvija više toga. Možda akustični signal uopće ne djeluje izravno na biljku, već na tlo."

Ako se hipoteza o BCCP-u pokaže točnom, posljedice za poljoprivredu i naše razumijevanje biologije biljaka mogle bi biti dalekosežne. “Promjena prinosa ili rasta čak i za 5 do 10 posto predstavlja značajan utjecaj na poljoprivredu”, zaključuje dr. Gilroy.

Izvor: NewScientist.

* Vanessa Bates Ramirez je znanstvena novinarka specijalizirana za područja energetike, klimatskih tehnologija, umjetne inteligencije i biotehnologije. Magistrirala je kreativno pisanje na Sveučilištu Northwestern u Illinoisu. Njezini su radovi objavljeni u publikacijama kao što su Scientific American, IEEE Spectrum, New Scientist, Singularity Hub, Time Magazine, Forbes i AI Frontiers.