Neočekivani rezultati! Pod suncobranom je tek neznatno hladnije nego na suncu, evo zašto

Zaštita od sunca ključna je jer ultraljubičasto (UV) zračenje uzrokuje trajna oštećenja kože, ubrzava starenje i povećava rizik od razvoja raka kože. Iako je sunčeva svjetlost važna za sintezu vitamina D, nekontrolirano i pretjerano izlaganje ostavlja ozbiljne zdravstvene i estetske posljedice. Posebnu pažnju valja posvetiti zaštiti djece jer je njihova koža tanja i osjetljivija.

Fizička sredstva za zaštitu od sunca na otvorenom uključuju odjeću dugih rukava i nogavica s UV zaštitom, šešire širokog oboda, sunčane naočale s UV filterom, suncobrane, tende, šatore za plažu i višekratne prijenosne krovove. Ona blokiraju sunčeve zrake prije nego što dotaknu kožu.

Pritom je na terasama, balkonima, prodajnim mjestima na otvorenom, plažama posebno raširena upotreba suncobrana. Suncobrani su važni jer pružaju osnovnu zaštitu od jakog sunca, stvaraju ugodan hlad, te smanjuju rizik od pregrijavanja i toplinskog udara tijekom vrućih ljetnih dana.

Ipak, rezultati najnovijih istraživanja pokazuju kako je za vrijeme ekstremnih vrućina temperatura ispod suncobrana tek neznatno manja nego na otvorenom suncu.

Autor, Michael Le Page*, znanstveni novinar, nam predstavlja pomalo neočekivane rezultate istraživanja o temperaturi ispod suncobrana za vrijeme velikih vrućina:

Tijekom nedavnih ekstremnih vrućina možda ste osjećali veliku vrućinu čak i dok ste boravili u hladu suncobrana. Pa, niste jedini – izračuni pokazuju da suncobrani smanjuju stvarnu temperaturu za samo oko 1 °C (1,8 °F).

„Razlika nije tako velika kao što bi se moglo pomisliti”, kaže dr. Georg Wohlfahrt sa Sveučilišta u Innsbrucku u Austriji.

Ti bi nalazi mogli imati određene praktične implikacije, kaže ovaj znanstvenik. Mnogi gradovi trenutačno poduzimaju mjere kako bi pomogli ljudima da se rashlade uslijed sve toplijih ljeta, poput postavljanja sustava za raspršivanje vode i povećanja zasjenjenosti. 

Wohlfahrtovi nalazi potvrđuju da su standardna platnena sjenila znatno manje učinkovita od stabala. 

No, vlaženje platnenih suncobrana ili njihova izrada od materijala koji zrače manje infracrvene svjetlosti pojačali bi njihov učinak hlađenja.

U nastavku, autor* nas upoznaje s uzrocima neznatne temperaturne razlike ispod suncobrana i na otvorenom suncu: 

Wohlfahrt se za tu temu zainteresirao dok je s kolegama sjedio pod suncobranom u pivnici na otvorenom. „Bilo je pakleno vruće, a jedan je čovjek imao pametni telefon s infracrvenom kamerom. Usmjerio ga je prema gore i shvatili smo: vau, suncobran je zagrijan na 70 °C.”

Istraživači su shvatili da problem leži u tome što je to suncobran. Iako je blokirao kratkovalno sunčevo zračenje, istovremeno je iz zagrijanog platna zračio dugovalno infracrveno zračenje, čime je poništavao učinak hlađenja postignut blokiranjem kratkovalnog zračenja. Kakav je onda konačni učinak? Da bi se procijenio konačni učinak važna je metodologija njegova izračuna.

U tu svrhu Michael Le Page nam približava model i način izračuna temperaturnih razlika te ukazuje na važnost metodološkog usavršavanja za nadolazeća istraživanja:

Kako bi to utvrdili, Wohlfahrt i njegov kolega Albin Hammerle, također sa Sveučilišta u Innsbrucku, izradili su matematički model koji procjenjuje koliki dio kratkovalnog zračenja blokira suncobran te koliku količinu dugovalnog zračenja suncobran emitira prema dolje.

Na temelju tih podataka model izračunava univerzalni indeks toplinske klime (UTCI) – mjeru subjektivnog osjećaja topline. Pritom model uzima u obzir toplinsko zračenje, vlažnost zraka, brzinu vjetra i temperaturu zraka.

Wohlfahrt i Hammerle potom su usporedili UTCI vrijednosti za osobu koja stoji na suncu i osobu koja se nalazi ispod suncobrana na pješčanoj plaži u različitim uvjetima, primjerice u različito doba dana ili pri različitoj naoblaci. Prema modelu, medijalna razlika pokazuje da je ispod suncobrana temperatura niža za samo 1 °C. Istovremeno, u uvjetima kada je sunce nisko, ispod suncobrana može biti i do 1 °C toplije.

„Ne mogu reći jesu li to točne brojke, no svakako je riječ o manjoj vrijednosti nego što bi se moglo očekivati ako se u obzir uzme samo zasjenjivanje kratkovalnim Sunčevim zračenjem”, kaže Erkka Rinne iz Finskog meteorološkog instituta u Helsinkiju.

Rinne razvija sličan model za procjenu emisija ugljika iz tla na mjestu nekadašnje eksploatacije treseta koje je sada prekriveno solarnim panelima. „Slučaj sa suncobranom sličan je onome sa solarnim fotonaponskim panelom koji zasjenjuje tlo ispod sebe od kratkovalnog Sunčeva zračenja – pritom pretvarajući dio tog zračenja u električnu energiju – ali se i zagrijava te emitira povećane količine dugovalnog zračenja uslijed vlastitog zagrijavanja”, objašnjava on.

Wohlfahrt kaže da planira provesti dodatna mjerenja kako bi potvrdio točnost modela. Svoje i Hammerleove rezultate predstavio je u svibnju na skupu Europske unije za geoznanosti (EGU).

Izvori: EGU General Assembly 2026 DOI: 10.5194/egusphere-egu26-8096; NewScientist.

* Michael Le Page je znanstveni novinar čije pisanje uključuje širok raspon tema od genetskog inženjeringa preko biomedicine i okoliša do globalnog zatopljenja. Studirao je razne znanosti na Sveučilištu u Cambridgeu, uključujući molekularnu biologiju, a kasnije je stekao NVQ Foundation Skills Certificate iz novinarstva. Kao znanstveni novinar osvojio je niz nagrada: nagradu ABSW za najbolju vijest 2016. za Earth now halfway to warmming limit, nagradu MJA Science Explained 2019. za A new kind of superfood, nagradu ABSW Feature of the Year 2020. za Infectious optimism i nagradu Harding za 2024. za Should everyone start eating snames to save the planet.