8. lipnja 2026.

Spektakularan prizor na nebu u lipnju 2026.

Piše:

dr. sc. Goran Buturac

Oni su među najsjajnijim svjetlima na lipanjskom nebu: tri planeta Venera -Jupiter - Merkur mogu se nakratko vidjeti navečer. Svo troje se veoma brzo kreću, ali različitim putanjama.

Lipanj 2026. godine donosi spektakularan prizor na zapadnom nebu gdje se ističu čak tri planeta: Venera, Jupiter i Merkur. Ubrzo nakon zalaska sunca, Jupiter i Venera izlaze iz večernjeg sumraka. A nakon toga, među njima se može vidjeti i Merkur.

Markantni dvojac Jupiter i Venera

Jupitera i Veneru bilo je lako uočiti na noćnom nebu posljednjih tjedana: toliko su svijetli da ih je teško promašiti. Dva su planeta tjednima sve bliže i bliže jedno drugome na nebeskom svodu. Početkom lipnja Venera i Jupiter tvore vrlo uočljiv prizor na zapadu. Ako ih se pogleda pola sata nakon zalaska Sunca izgledaju poput dvije do tri šake iznad horizonta. Jupiter je veći i može se vidjeti gore lijevo. Venera, koja je mnogo svjetlija u usporedbi s Jupiterom, nalazi se ispod njega s desne strane. Ali ne zadugo.

Venera prolazi blizu Jupitera

Ako se pogleda prema nebu nakon zalaska Sunca, Venera se svake večeri pomiče malo više ulijevo. S druge strane, Jupiter je svake večeri malo niži. 

Na dan 9. lipnja, dva planeta će se skoro susresti: Venera prolazi pored Jupitera samo za prst. Očekuje nas prekrasan prizor u večernjem sumraku.

Zašto se Merkur tako rijetko viđa 

Vrijedno je potražiti i Merkur. Nalazi se udesno ispod Venere i Jupitera. Ovaj manji planet doseže svoju najvišu poziciju 10. lipnja. Merkur je najdublji planet u Sunčevom sustavu i kruži vrlo blizu oko Sunca. Venera je najsjajniji objekt i prva se uočava na zapadnom horizontu. Jupiter blista odmah pokraj nje, dok se Merkur nalazi najniže, bliže samom horizontu, pa je za njegovo uočavanje potreban čist pogled prema zapadu bez zgrada ili drveća.

Merkur se rijetko viđa tijekom cijele godine, pa tako i u lipnju, prvenstveno zbog svoje blizine Suncu. Na nebu je od Sunca prividno udaljen najviše 27.987° zbog čega se u rijetkim i najboljim uvjetima promatranja golim okom vidi vrlo blizu zapadnog horizonta nakon zalaska ili vrlo blizu istočnoga horizonta prije izlaska Sunca. Poslije sumraka može se opaziti još najviše sat i pol. Merkur nema prirodnog satelita. Od Sunca je u prosjeku udaljen 0,387 astronomskih jedinica ili 57,91 milijuna kilometara.

Merkur je posebno svijetao u lipnju 

U lipnju je Merkur gotovo svjetliji od bilo koje zvijezde. Najsjajniji je upravo na početku mjeseca, nakon čega ovaj mali planet iz večeri u večer gubi sjaj. Nakon 10. lipnja sve ga je teže vidjeti: Merkur ne samo da postaje sve tamniji i tamniji, već je i sve niži i niži.

U utorak, 16. lipnja 2026. godine, na večernjem nebu očekuje nas prekrasan astronomski spektakl: tanki polumjesec (Mjesečev srp) prividno će se približiti planetima Merkuru, Veneri i Jupiteru. Najbolje vrijeme za promatranje je od 30 do 45 minuta nakon zalaska Sunca.

Krajem lipnja Merkur se više ne može vidjeti

21. lipnja Merkur je zapravo na najvećoj bočnoj udaljenosti od Sunca. No, teško ga je pronaći. Što se ide više prema sjeveru Europe teže ga je vidjeti 

Istu sudbinu doživljava i Jupiter: spušta se sve niže i niže, a krajem lipnja bit će otprilike tamo gdje se mogao vidjeti Merkur: odmah iznad horizonta na sjeverozapadu. U najboljem slučaju još uvijek se može vidjeti dalekozorom.

Jupiter i Merkur: Na vrlo različitim putovima 

Jupiter nipošto ne luta iza malog Merkura, naprotiv: Oba nam nestaju prema horizontu, prema Suncu. Ali ako bismo Sunčev sustav promatrali odozgo, tada bi njih dvoje migrirali u suprotnim smjerovima: Jupiter iz Zemljine perspektive nestaje iza Sunca, dok Merkur luta ispred Sunca: prolazi između Zemlje i Sunca.

Najdublji planeti uzrokovali su kretanje Zemlje 

Ova kretanja - između Zemlje i Sunca - izvode samo dva najdublja planeta, Venera i Merkur. Upravo su ta kretanja planeta preokrenula svjetonazor prije otprilike 400 godina: dovela su renesansne astronome, poput Kopernika, do tadašnje heretičke ideje da se planeti možda ne okreću oko Zemlje, već oko Sunca. I Zemlja s njima. Inače, Kopernik se navodno žalio da on sam nikada nije vidio Merkura. Možda će promatrači imati više sreće u nadolazećim danima.

Izvor: Tagesschau.

Publicitet u vodećim medijima

Ponosni smo što našim radom pridonosimo javnom razumijevanju znanosti i potičemo informirane rasprave.