Vrtovi: vitalne zelene oaze u eri klimatskih promjena

Vrtovi su ključni za očuvanje okoliša, proizvodnju zdrave hrane te poboljšanje fizičkog i mentalnog zdravlja ljudi. Oni predstavljaju vitalne zelene oaze koje povezuju čovjeka s prirodom, smanjuju zagađenje i podižu ukupnu kvalitetu života u urbanim i ruralnim sredinama.

Povijesni razvoj vrtova odražava evoluciju ljudske civilizacije, gdje su vrtovi s vremenom prerasli iz isključivo utilitarnih prostora za uzgoj hrane u složena mjesta estetskog užitka, društvenog statusa i filozofskog promišljanja. Kroz različite povijesne epohe i geografska područja, vrtna se umjetnost razvijala pod utjecajem religije, arhitekture, i odnosa čovjeka prema prirodi.

Vrtovi igraju važnu ulogu u zaštiti okoliša jer čuvaju biološku raznolikost, poboljšavaju lokalnu mikroklimu i smanjuju ugljični otisak. Oni pružaju hranu i dom pčelama, pticama, leptirima i drugim korisnim životinjama. Istovremeno, smanjuju eroziju tla i upijaju oborinske vode te tako štite podzemne vode od zagađenja. Uloga vrtova u eri klimatskih promjena postaje sve veća zbog njihovih učinaka na lokalnu mikroklimu. Pritom gradski vrtovi smanjuju ljetne vrućine i pročišćavaju zrak od prašine i ugljičnog dioksida.

O ulozi gradskih vrtova za vrijeme toplinskih valova za ugledni njemački portal Tagesschau piše znanstvena novinarka, i autorica Rebecca Nordin Mencke*:

Prirodna klimatizacija tijekom toplinskih valova

Vrtovi mogu sniziti okolnu temperaturu za nekoliko stupnjeva. Postaju sve važniji, osobito u urbanim sredinama – između ostalog i kao spremnici ugljika.

Za urbaniste, vrtovi bi u budućnosti mogli postati dio kritične klimatske infrastrukture. 

Iako je ljeti učinak hlađenja izraženiji u velikim parkovima, grobljima i - prije svega - u šumama, vrtovi također nude mjerljivu zaštitu od urbanih toplinskih otoka.

Osim veličine lokacije, ključan je i način na koji se upravlja vrtom. Pritom je od iznimne koristi vrtlarenje orijentirano na prirodu.

Iz udruge vrtlara Aronia u Dresdenu navode: "koprive se mogu širiti po nekoliko četvornih metara, a vijugave staze osmišljavaju se kako bi poticale prirodne strukture. Umjesto odvajanja grmova bobičastog voća od povrća, biljke koje uspijevaju zajedno rastu jedna pored druge. Udruga svjesno daje prioritet vrtlarstvu orijentiranom na prirodu. Sintetička gnojiva, pesticidi i treset strogo su zabranjeni".

Očuvanje vode i zaštita klime kroz vrtlarenje usklađeno s prirodom

„Vrtlarimo s prirodom, a ne protiv nje”, naglašava Sven-Karsten Kaiser član uprave udruge Aronia. Pritom je jedna od ključnih strategija malčiranje, objašnjava Kaiser. 

Malčiranje je korisna metoda kojom se tlo i biljke štite od isušivanja, korova i promjena temperature, a obuhvaća: usitnjavanje biljne mase na travnjacima ili terenima, prekrivanje gredica organskim materijalima te zaštitu tla folijama. Prekrivanje tla biljnim ostacima sprječava njegovo isušivanje. Time se štedi voda – pa i novac – te istovremeno pogoduje biljkama i urodu.

„Jednom kad vlaga nestane iz tla, prestaje aktivnost organizama u tlu. Crvi i mikroorganizmi tada se povlače u dublje slojeve tla.” Taj problem postaje sve značajniji kako toplinski valovi postaju učestaliji. Kaiser je uvjeren da će klimatske promjene u budućnosti prisiliti znatno veći broj vrtlara u vrtnim kolonijama na primjenu tehnika poput malčiranja i zasjenjivanja. 

Vrtovi, za vrijeme vrućih dana, osobito u gradovima, mogu djelovati poput sustava za klimatizaciju. 

„Kod većih vrtnih kolonija to može dovesti do razlike od nekoliko stupnjeva u temperaturi površine”, objašnjava ekolog Pierre Ibisch sa Sveučilišta za održivi razvoj u Eberswaldeu.

Vrtne oaze imaju nekoliko važnih učinaka: „ublažavaju temperaturne ekstreme, zadržavaju vodu i potiču bioraznolikosti.”

Kako urbanističko planiranje može strateški iskoristiti vrtove za najam

Dr. Piere Ibisch smatra kako je dužnost urbanista suočiti se sa „stvarnošću ere ekstremnih vrućina”. „Pritom su vrtovi za najam ključna sastavnica strateškog razvoja elemenata za rashlađivanje unutar gradova.”

Prema podacima Njemačkog saveza vrtlara koji iznajmljuju gradsko zemljište za vrtove, trenutačno je u najmu čak 867.092 vrta. Kumulativno, ti vrtovi zauzimaju površinu od 44.000 hektara. Riječ je o prostorima koji mogu ponuditi mnogo više od same rekreacije i mogućnosti za postizanje samodostatnosti.

Tla bogata humusom pohranjuju značajne količine ugljika

Osim rashlađujućeg učinka, dosadašnje studije su identificirale dodatne prednosti urbanih oaza poput vrtova. Istraživanje Sveučilišta Humboldt u Berlinu pokazuje kako su vrtovi najvažniji prirodni ponor ugljika u glavnom gradu Njemačke. 

Dok je prosječno skladištenje ugljika na svim područjima oko 91,6 tona po hektaru - kombinirajući tlo i vegetaciju - vrtovi pohranjuju gotovo 200 tona po hektaru. Time vrtovi mogu nadmašiti šume, parkove i poljoprivredno zemljište.

Izvor: Tagesschau.

* Rebecca Nordin Mencke njemačka je novinarka i autorica koja prvenstveno radi za javni servis MDR - Mitteldeutscher Rundfunk. Obrađuje raznolike društvene teme. Posebno se ističe njezin angažman na javnim servisima u kojima prezentira znanstvene sadržaje za širok auditorij.