16. travnja 2026.
Autor: dr. sc. Goran Buturac
Zaposlenima umanjuje njihove realne plaće, umirovljenicima mirovine, štedišama kumulirane dohotke, poduzetnicima povećava troškove, odmaže vjerovnicima, pomaže dužnicima, a među investitore unosi neizvjesnost. Inflacija – neugodna pošast - po ekonomiju i društvo. Nitko ju ne želi u svome dvorištu. Hrvatska je već duže vremena među vodećim zemljama u Europi mjereno veličinom inflacije? Što nam donose najnoviji trendovi? Koji su uzroci, a koje posljedice? Zašto rastu cijene usluga, a zašto cijene hrane? Kako suzbiti inflaciju? Za rješenje tog neugodnog ekonomskog fenomena trebat će ponešto i vremena, a ponajviše ulaganja u društvo znanja.
Najnoviji podaci Državnog zavoda za statistiku za mjesec ožujak potvrđuju nastavak rasta opće razine cijena u Hrvatskoj. Pritom je stopa inflacije, mjerena harmoniziranim indeksom potrošačkih cijena iznosila 4,6 posto na godišnjoj razini.
Ubrzavanje rasta cijena u prvom tromjesečju
Najnoviji trendovi u prvom tromjesečju ove godine pokazuju ubrzavanje rasta cijena u Hrvatskoj. Takav trend se jednim dijelom može pripisati rastu cijena energenata i negativnim očekivanjima na svjetskim tržištima uslijed rata na Bliskom istoku i blokade Hormuškog tjesnaca. Istovremeno, drugi dio rasta cijena proizlazi iz strukturnih poteškoća vlastite ekonomije.
Godišnja stopa inflacije u mjesecu siječnju ove godine u Hrvatskoj je iznosila 3,6 posto, u veljači 3,9 posto, a u ožujku 4,6 posto. Mjereno postotnim poenima, Hrvatska po svim kategorijama bilježi gotovo dvostruko veću inflaciju u odnosu na prosjek zemalja eurozone.
Nakon što se Europa u 2023. godini relativno uspješno othrvala velikoj inflaciji koja je izbila u prvoj polovici 2022. zbog energetske krize, 2024. i 2025. godina obilježene su stabiliziranjem cijena na europskom kontinentu. Inflacija se u tim godinama u prosjeku za zemlje EU-a kretala u ekonomski opravdanim i prihvatljivim okvirima. Međutim, izdvojeno promatrajući Hrvatsku, zapaža se da smo tokom čitavog tog razdoblja, mjereno veličinom inflacije, među vodećim europskim zemljama. Pritom se rast cijena u Hrvatskoj, uz blaže oscilacije, kreće u rasponu od 3 do 5 posto (slika 1).
Slika 1. Godišnje stope promjene harmoniziranog indeksa potrošačkih cijena u Hrvatskoj, siječanj 2022. - ožujak 2026.
Izvor. Obrada autora prema podacima Državnog zavoda za statistiku.
Zbog rasta cijena energenata na svjetskim tržištima, uz sektor prijevoza, najveći rast cijena u Hrvatskoj u ožujku 2026. zabilježen je u sektoru stanovanja, vode, električne energije, plina i ostalih goriva. Pritom je godišnji rast cijena kod prijevoza iznosio 5,7 posto, a kod stanovanja, vode, električne energije, plina i ostalih goriva 12,1 posto.
Valja napomenuti kako je, promatrano po glavnim skupinama klasifikacije ECOICOP, ver. 2, najveći skok cijena na mjesečnoj razini zabilježen kod usluga prijevoza i to sa 0,4 posto na 5,7 posto.
Iako su cijene u sektoru restorana i usluga smještaja zabilježile blagi pad na mjesečnoj razni (sa 7,1 posto na 6,5 posto), ovaj sektor i dalje podržava snažan rast cijena.
U ožujku je nastavljen godišnji rast cijena i kod većine ostalih usluga. Pritom su cijene u sektoru rekreacije, sporta i kulture rasle u prosjeku za 4,8 posto, u zdravstvu za 3,7 posto, u osobnoj njezi i socijalnoj zaštiti za 3,6 posto, u uslugama osiguranja i financijskim uslugama za 2,2 posto, dok su cijene usluga informacija i komunikacija u prosjeku porasle za 1,3 posto.
Istovremeno, pad cijena zabilježen je kod trajnih potrošnih dobara poput pokućstva i opreme za kuću – za 0,4 posto. Cijene odjeće i obuće smanjile su se u prosjeku za 2,9 posto.
Slika 2. Godišnje stope promjene harmoniziranog indeksa potrošačkih cijena u Hrvatskoj prema glavnim skupinama klasifikacije ECOICOP, ver. 2, ožujak 2026.
Izvor. Obrada autora prema podacima Državnog zavoda za statistiku.
Uz rast cijena energenata na svjetskim tržištima, vodeći uzročnici inflacije u Hrvatskoj su rast cijena usluga i rast cijena hrane. Pritom usluge čine gotovo 50 posto udjela u strukturi izračuna harmoniziranog indeksa potrošačkih cijena, a hrana 30 posto. Rast cijena usluga u ožujku 2026. iznosio je 7,8 posto na godišnjoj razini, dok je rast cijena hrane bio 3,9 posto.
Zašto rastu cijene usluga?
Valja istaknuti kako rast cijena usluga nije samo svojstven Hrvatskoj već je on prisutan na čitavom europskom kontinentu. Zašto?
Nedostatak kvalificirane radne snage u uslužnom sektoru rezultira rastom nominalnih plaća koje se kao troškovi u konačnici prelijevaju na cijene.
Nesklad između ponude i potražnje za radnom snagom rezultira nedostatkom novih profila djelatnika koji su traženi na tržištu. Naime, usporedo sa razvojem digitalizacije, robotike, automatizacije poslovnih procesa i umjetne inteligencije mijenja se struktura i priroda uslužnog sektora koji iziskuju različite nove profile kvalificirane i obrazovane radne snage. Stoga se javlja nesklad između ponude i potražnje za radnom snagom. Most kojim se ublažava dio potreba su razvoj programa prekvalifikacija kao i cjeloživotno obrazovanje.
Konkretno. Procjenjuje se da oko 90 posto malih i srednjih poduzeća u turističkom sektoru Europske unije ima poteškoća pri zapošljavanju kvalificiranog osoblja. Prema procjeni Svjetske turističke organizacije za 2025. godinu, između 10 i 20 posto radnih mjesta u turističkom sektoru u Europskoj uniji ostalo je tijekom 2025. godine upražnjeno što je jednako broju od gotovo milijun slobodnih radnih mjesta.
Poslovni sektor: ubrzani razvoj digitalizacije i novih aplikacija olakšava kompanijama pristup sve većim količinama informacija i podataka. Pritom je enorman rast potražnje za poslovnim analitičarima. Procjene govore kako će potražnja za ovim stručnjacima do 2032. godine porasti za oko 23 posto.
Umjetna inteligencija: odgovarajući alati umjetne inteligencije preuzimaju jednostavne rutinske, administrativne poslove. To uvelike olakšava i pospješuje dinamiku poslovnih aktivnosti. Međutim, od zaposlenika se istovremeno očekuju nova znanja i vještine u zahtjevnijim i kreativnijim poslovima. To također iziskuje rast potražnje na tržištu za novim znanjima i vještinama.
Slika 3. Ponderi usluga u harmoniziranom indeksu potrošačkih cijena Hrvatske, ožujak 2026.
Izvor. Obrada autora prema podacima Državnog zavoda za statistiku.
Navedeni procesi iziskuju prilagodbu sustava obrazovanja sa suvremenim potrebama tržišta rada. Međutim, sustav obrazovanja nerijetko teško može pratiti veoma dinamične trendove na tržištu. To je djelomice opravdano, jer izobrazba novih vještina i kvalificiranog osoblja nije izvediva preko noći već je za nju potrebno vrijeme i odgovarajući materijalni i ljudski resursi. Sve zajedno iziskuje bliskiju suradnju između poslovne zajednice i obrazovnog sustava.
Izdvojeno promatrajući Hrvatsku, u posljednjih nekoliko godina osjeti se veliki nedostatak radne snage u turističkom sektoru. Iz godine u godinu raste potražnja za turističkim uslugama Hrvatske. Pred svaku turističku sezonu, poslodavci u turizmu, ugostiteljstvu i trgovini užurbano traže djelatnike. Procjenjuje se da će ih ove godine trebati oko 65 tisuća. Postaje sve veći izazov zadržati i unaprijediti kvalitetu turističkih usluga.
Najveće poteškoće proizlaze iz nedostataka visoko-kvalificirane i produktivne radne snage. Kako bi privukli radnu snagu poslodavci pribjegavaju opravdanom rastu satnica, dnevnica, plaća. Taj rast se kao trošak u konačnici prevaljuje u cijene usluga.
Bilo kakvo uvođenje poreza, poput onoga na nekretnine, unosi neizvjesnost, smanjuje multiplikativne učinke potražnje na gospodarstvo, povećava troškove, i stvara inflatorne pritiske.
U sferi umjetne inteligencije i razvoja novih tehnoloških aplikacija i inovativnih rješenja, informacijsko-komunikacijski sektor postaje sve propulzivnija grana hrvatskog gospodarstva. Prednjače Grad Zagreb i općenito sjeverozapadni dijelovi zemlje s veoma dinamičnom poslovnom aktivnošću u tom sektoru. Pritom se također javljaju velike poteškoće za poslodavce kod zapošljavanja visoko kvalificirane i produktivne radne snage.
Poradi demografskog starenja stanovništva sve veći su zahtjevi pred uslužnim sektorom u području zdravstva i socijalne zaštite i skrbi. Kvalificirano osoblje u tim sektorima je vrlo konkurentno na tržištu gospodarski razvijenih zemalja EU-a sa većim primanjima. Odlazak dijela domaće radne snage prema najrazvijenijim europskim zemljama pridonosi nedostatku radne snage u sektorima zdravstva, osobne njege i socijalne zaštite.
Kako bi privukla kvalificiranu radnu snagu za zapošljavanje u javnom sektoru Vlada je unazad nekoliko godina, u nekoliko navrata povećavala nominalne plaće. No, rast plaća iznad rasta produktivnosti dodatno nam stvara inflatorne pritiske u gospodarstvu.
Nedostatak kvalificirane i produktivne radne snage u uslužnom sektoru je usko povezan sa rastom cijena usluga i inflatornim pritiscima. Kako bi se riješio taj problem valja se čim prije uhvatiti u koštac sa dodatnim ulaganjima u obrazovni sustav. Pritom je važno usklađivati nastavne programe s gospodarskom vizijom i suvremenim potrebama tržišta rada.
Ne samo što nedostatak kvalificirane i visoko produktivne radne snage generira inflatorne pritiske, već sputava Hrvatsku u realizaciji znatno većeg rasta i gospodarske ekspanzije.
Proizvodnja hrane i rast cijena
Osim rasta cijena usluga drugi važan izvor inflatornih pritisaka u Hrvatskoj je rast cijena hrane. Hrana, bezalkoholna pića, alkoholna pića i duhan kumulativno čine gotovo 30 posto u strukturi izračuna harmoniziranog indeksa potrošačkih cijena.
Nedostatna domaća proizvodnja, pad poljoprivrednih prinosa uslijed klimatskih promjena i veliki uvoz pridonose rastu cijena hrane na domaćem tržištu. Unazad nekoliko godina, rast cijena hrane stvara nam kontinuirane inflatorne pritiske.
Slika 4. Realna proizvodnja poljoprivrednih proizvoda u Hrvatskoj i indeksi cijena poljoprivrednih proizvoda u razdoblju 2005.-2025.
Izvor. Obrada autora prema podacima Državnog zavoda za statistiku.
Kretanje cijena poljoprivrednih proizvoda i realne proizvodnje poljoprivrednih proizvoda u Hrvatskoj su negativno korelirani. Dok se realna proizvodnja smanjuje, cijene poljoprivrednih proizvoda snažno rastu. Proces je naročito izražen u posljednjih nekoliko godina, točnije od 2020. do 2025. U tom je razdoblju realna proizvodnja poljoprivrednih proizvoda smanjena za 10 posto, dok su cijene poljoprivrednih proizvoda porasle za 43 posto. Uz rast cijena inputa, pri čemu se posebno izdvaja rast cijena energenata i gnojiva, rastu cijena hrane uvelike pridonosi nedostatna domaća proizvodnja praćena njezinim realnim padom. Pad domaće proizvodnje pridonosi ograničenju ponude namirnica na domaćem tržištu, potiče veliki uvoz, i pridonosi rastu cijena hrane.
Hrvatska na ljestvici zemalja EU-a
Hrvatska se nalazi pri samom vrhu ljestvice zemalja Europske unije prema veličini ostvarene inflacije u ožujku 2026. godine (slika 5). Pritom je najveća stopa inflacije u Europi zabilježena u Rumunjskoj i to u iznosu od 9 posto. Slijede je Hrvatska sa stopom inflacije od 4,6 posto i Litva sa stopom inflacije od 4,4 posto. Istovremeno, najnižu stopu inflacije imale su Danska (1 posto), te Češka, Cipar i Švedska (po 1,5 posto).
Slika 5. Godišnja stopa inflacije u zemljama EU-a u ožujku 2026.
Izvor: Obrada autora prema podacima Eurostata.
Obzirom na novonastale geopolitičke okolnosti u svijetu uzrokovane prije svega ratom na Bliskom istoku i poteškoćama u opskrbi energentima (naftom i plinom) u strukturi europskog rasta cijena dogodile su se promjene. Iako cijene usluga u eurozoni i dalje rastu, one u ožujku 2026. više nisu glavni okidač rasta cijena, već su to energenti. Rast cijena energije u eurozoni u mjesecu ožujku iznosio je 5,1 posto, a usluga 3,2 posto.
Najveće stope inflacije u eurozoni bilježe relativno male zemlje (Hrvatska, Litva, Luksemburg, Slovačka) što je i očekivano, jer su one obzirom na veličinu i karakter proizvodnje znatno više upućene na međunarodno tržište, i shodno tomu najviše su izložene kretanjima i rizicima na međunarodnim tržištima.
Međutim, zanimljivo je primijetiti kako snaga ekonomije malih zemalja upravo proizlazi iz sposobnosti da odgovore na vanjske šokove i uspješno amortiziraju rast cijena. Najbolji primjeri za to su zemlje s najmanjom inflacijom u ožujku u Europskoj uniji: Danska – 1 posto i Češka, Cipar, Švedska – po 1,5 posto.
U strukturi rasta cijena, Hrvatska po svim kategorijama bilježi znatno veću inflaciju u odnosu na prosjek eurozone. Pritom su u Hrvatskoj najviše rasle cijene energije i to u prosjeku za 11,2 posto. Slijede usluge s rastom od 7,8 posto te rast cijena hrane za 3,9 posto. Hrvatska, mjereno postotnim bodovima, bilježi po svim kategorijama gotovo dvostruko veći rast cijena u odnosu na prosjek eurozone. Pritom su cijene energije u eurozoni u ožujku u prosjeku porasle za 5,1 posto, cijene usluga za 3,2 posto, dok su cijene hrane u prosjeku rasle za 2,4 posto
Što nam donosi budućnost?
Neugodne posljedice inflacije po društvo i ekonomiju proizlaze iz činjenice da ona zaposlenima umanjuje njihove realne plaće, umirovljenicima mirovine, štedišama kumulirane dohotke, poduzetnicima povećava troškove, odmaže vjerovnicima, pomaže dužnicima, a među investitore unosi neizvjesnost. Hrvatska je već duže vremena među vodećim zemljama u Europi mjereno veličinom inflacije. I to nije slučajno.
Manji dio u strukturi rasta cijena može se pripisati vanjskim šokovima poput rasta cijena energenata na globalnom tržištu. Međutim, veći dio kontinuiranih inflatornih pritisaka proizlazi iz strukturnih poteškoća vlastite ekonomije.
One najviše proizlaze iz nedostatka kvalificirane i visokoproduktivne radne snage na tržištu.
Povećanje nominalnih plaća iznad rasta produktivnosti može dodatno pojačati inflatorne pritiske. Da bi se otvorio prostor dodatnog rasta plaća, važno je poboljšati konkurentnost i produktivnost. Produktivnost javne uprave može se povećati dodatnim ulaganjima u digitalizaciju kako bi se poboljšala njezina efikasnost, transparentnost i smanjili administrativni troškovi i barijere za poduzetnike i građane.
Automatizacija i robotizacija proizvodnih i poslovnih procesa, ulaganje u inovacije i realizacija ekonomije znanja ključ su povećanja produktivnosti i uspjeha hrvatske ekonomije u narednom razdoblju.
Što se tiče vanjskih šokova poput rasta cijena energenata valja u granicama fiskalnog kapaciteta, amortizirati rast cijena. Budući da se kod rasta cijena energenata radi o troškovnoj inflaciji, antiinflacijske mjere bi trebale biti ciljane na smanjenje troškova. Uz administrativno ograničenje rasta cijena energenata, to se prije svega odnosi na smanjenje trošarina, PDV-a, i ostalih fiskalnih i parafiskalnih nameta gospodarstvu.
Budući da Hrvatska ima već kontinuirano prisutnu inflaciju koja se zasada uz blaže oscilacije kreće u rasponu od 3-5 posto treba voditi računa o socijalnoj dimenziji problema iz razloga što u uvjetima inflatornih pritisaka niže dohodovne skupine su najviše pogođene posljedicama inflacije.
Primjeri relativno malih ekonomija poput Danske, Švedske ili Češke dobar su putokaz Hrvatskoj kako se i na vanjske šokove može uspješno odgovoriti snagom ekonomije. Ključ uspjeha za malo, otvoreno gospodarstvo koje je snažno integrirano u europski ekonomski prostor poput Hrvatske je ulaganje u obrazovanje, znanost, i razvoj ekonomije znanja. Izgradnjom bazena kvalificirane i visoko produktivne radne snage inflatorni pritisci koji već duže vremena tište hrvatsko društvo i ekonomiju postat će stvar prošlosti i ostati dio udžbenika iz ekonomije. Istovremeno, Hrvatskoj će se otvoriti vrata gospodarske ekspanzije i osjetnijeg rasta životnog standarda.