I bumbari znaju varati, evo kako to rade

Iako maleni izgledom, bumbari nisu nimalo neinteligentne životinje. Dapače, kako je pokazalo najnovije istraživanje objavljeno u prestižnom časopisu Science, kukci vrste Bombus terrestris koriste alate za rješavanje složenih problema i tako dobivaju slatku nagradu. Pokazalo se da bumbari mogu rješavati složene zadatke čak i ako prethodno nisu bili obučavani za korištenje alata. Zanimljivo je kako neki od bumbara znaju i varati tako da izbjegnu obaviti zadatak, a ipak si pokupe nagradu.

Bumbari i njihove vještine upotrebe raznih alata pobuđuju sve veće zanimanje znanstvenika. Studija iz 2016. pokazala je kako ti kukci mogu naučiti povući konac kako bi dobili nagradu. Bumbari, koji nisu bili prethodno trenirani, kopirali bi postupak od drugih bumbara koji su već svladali trik povlačenja konca. 

U najnovijoj studiji iz 2026. bumbari nisu imali mogućnost prethodnog treninga. Otkrića sada pružaju nove dokaze da nisu samo životinje s većim mozgom, poput ptica i čovjekolikih majmuna te koje kreativno rješavaju probleme koristeći pri tome razne alate.

Mozak bumbara je relativno jednostavan: sastoji se od oko milijun neurona. Za usporedbu: ljudski mozak ima oko 86 milijardi neurona. Očigledno je kako za rješavanje složenih problema nije nužno potreban složen mozak.

„Broj neurona nije u korelaciji s kognitivnim sposobnostima", kaže dr. Olli Loukola, bihevioralni biolog na finskom Sveučilištu Oulu i koautor nove studije o bumbarima. „Moguće je da životinje s većim tijelom trebaju i veće mozgove – ili da životinje koje se više oslanjaju na dugoročno pamćenje trebaju veće mozgove. No, pčele žive u okruženjima koja se relativno brzo mijenjaju.“

O najnovijem istraživanju bumbara za prestižni znanstveni portal Spektrum piše Adam Kovac.

Kotrljaj loptu - penji se na nju - jedi

Provodeći eksperimente, istraživači su podijelili bumbare u skupine. Struktura je uvijek bila ista: mala košnica s nekoliko udubljenja u podu. Onaj kukac koji bi zakotrljao kuglicu od stiropora u odgovarajuću šupljinu - mogao bi se popeti na kuglicu i piti iz umjetnog cvijeta punjenog šećerom na stropu košnice. Košnica je bila izgrađena tako da bumbari nisu mogli lebdjeti ispod cvijeta niti ga dohvatiti sa zemlje.

Test je namjerno osmišljen kako bi se razlikovao od situacija u prirodnom okruženju životinja. Dok bumbari vole kotrljati kuglice od stiropora uokolo iz zabave, nema dokaza da bi u divljini premjestili kuglicu na odgovarajuće mjesto kako bi došli do izvora hrane kao što je cvijet.

„Nismo primarno bili zainteresirani za njihovo instinktivno ponašanje, već za njihovu fleksibilnost u donošenju odluka“, objašnjava dr. Loukola. 

Kukce nisu naučili kako koristiti kuglicu koja se nalazi ispod cvijeta. Na početku eksperimenta, sve što su bumbari znali je da se unutar cvijeta nalazi slatka nagrada i da je kuglica pomična. Ukupno je 16 od 22 testirana bumbara uspješno zakotrljalo lopticu u ispravno udubljenje i uživalo u nagradi.

Varanje bumbara

No, nije baš svaki bumbar bio uspješan. Međutim, to ne znači da postoje nešto poput prostodušnih bumbara, kaže Loukola. Životinje također mogu biti slične ljudima, i nastavlja: Nekima može nedostajati motivacije ili su previše pod stresom ili su previše gladni da bi riješili problem. A neki bumbari koji su formalno pali na testu možda su čak i nadmašili svoje kolege bumbare naučivši raditi pametnije, sa znatno manje napora.

"Nismo to spomenuli u novinama, ali jedna vrlo zgodna stvar koju smo uočili i koja se ne može smatrati uspjehom je da su neki bumbari varali", kaže glavni autor dr. Akshaye Bhambore sa Sveučilišta u Ouluu. „Eksperiment je osmišljen tako da nisu mogli letjeti i piti u isto vrijeme jer je košnica bila preniska – pa su morali koristiti kuglicu kao alat. Ali nekoliko je pojedinaca otkrilo da im kuglica uopće ne treba i da mogu pokušati piti iz cvijeta držeći se za strop."

Znanstvenici već planiraju nove eksperimente kako bi bolje razumjeli fiziološke reakcije bumbara pri rješavanju problema. Testovi imaju za cilj pokazati doživljavaju li bumbari nešto poput aha trenutka, slično ljudima, kada pronađu najbolji put do željenog rješenja. Također bi moglo postati jasno koliko životinje razumiju svijet oko sebe, prepoznaju li fizička svojstva objekata te kako mogu promijeniti njihov okoliš u vlastitu korist.

Podaci o radu:

Autori: 

Akshaye A. Bhambore, Ece N. Akmeşe, Emma Häkkinen, Milla K. Jussila, Juha-Heikki Kantola, Olli J. Loukola

Izvorni naslov: 

Spontaneous problem-solving in bumble bees

Godina publiciranja rada: 2026

Naziv časopisa: Science

Bibliografska baza: WOSSCI

Kvartil: Q1

Impact factor (2025): IF=45.8

Detaljnije o ovom radu može se vidjeti na poveznici:

DOI: 10.1126/science.ady1618

Izvori: Science; Spektrum.