Umjetna inteligencija bi uskoro mogla koristiti više vode nego što je čovječanstvo pije

Jedan od argumenata koji se često koristi kako bi se smanjila zabrinutost zbog sve veće potražnje za energijom i resursima u podatkovnim centrima jest da će modeli umjetne inteligencije u budućnosti trebati manje energije i resursa jer će postati učinkovitiji.

No, prema najnovijem izvješću Ujedinjenih naroda (UN-a) koje kvantificira ekološke troškove umjetne inteligencije, ovo naizgled logično razmišljanje sadrži svojevrsnu zamku.

O rezultatima najnovijeg izvješća UN-a o umjetnoj inteligenciji za prestižni znanstveni portal the Conversation piše znanstvenica sa Sveučilišta Waikato iz Novog Zelanda dr. Amanda Turnbull-McRae.

U izvješću UN-a se procjenjuje da bi do 2030.godine umjetna inteligencija mogla udvostručiti potrošnju energije. Pritom će umjetna inteligencija trošiti 3 posto svjetske električne energije, proizvoditi emisije jednake onoj u Velikoj Britaniji i trošiti više vode za hlađenje od godišnjih potreba za pitkom vodom globalnog stanovništva.

Također se predviđa da će korištenje umjetne inteligencije slijediti ekonomski princip poznat kao "Jevonsov paradoks", koji predviđa da kada tehnološka poboljšanja povećavaju učinkovitost resursa, to dovodi do porasta, a ne smanjenja, ukupne potrošnje tog resursa.

Paradoks je dobio ime po ekonomistu Williamu Stanleyu Jevonsu koji je promatrao ovaj učinak kod upotrebe ugljena u Engleskoj u 19. stoljeću. Povećanje učinkovitosti nije smanjilo ukupnu potrošnju ugljena. Naprotiv, manji troškovi rezultirali su većom potrošnjom ugljena.

Budući da modeli umjetne inteligencije postaju sve jeftiniji i privlačniji, izvješće očekuje da će to potaknuti njihovu veću uporabu, eliminirajući time uštede energije ostvarene uslijed povećanja učinkovitosti.

Kako bi se izbjegao taj scenarij neophodan je plan za odgovornu upotrebu umjetne inteligencije zasnovan na načelima transparentnosti, učinkovitosti, jednakosti, pravednosti, odgovornosti životnog ciklusa, globalne suradnje i održivog korištenja.

Razmjer problema

Prošle su godine podatkovni centri već potrošili električne energije koliko i Saudijska Arabija, koja se nalazi na 11. mjestu u svijetu mjereno potrošnjom električne energije.

Prema projekcijama udvostručenje potrošnje električne energije do 2030. značajno će povećati  ugljični otisak. To je ukupna količina stakleničkih plinova i zagađenja, prvenstveno CO₂, ispuštenih u atmosferu zbog ljudskih aktivnosti. 

Ovaj enorman rast potrošnje električne energije izazvan razvojem i primjenom umjetne inteligencije zahtijevat će 6,7 milijardi novih uzgojenih stabala u narednih deset godina ne bi li se time eliminirali negativni učinci ugljičnog otiska.

Podatkovni centri također bi zahtijevali 9,3 trilijuna litara vode i površinu kopna koja je gotovo deset puta veća od Mexico Cityja.

Osim korištenja resursa, izvješće također naglašava strukturnu nejednakost u razvoju umjetne inteligencije, pri čemu samo 32 zemlje posjeduju infrastrukturu u oblaku specifičnu za umjetnu inteligenciju. Istovremeno 90 posto tih kapaciteta nalazi se u SAD-u i Kini.

Izvješće UN-a upozorava na sve veći digitalni jaz između nacija koje grade i kontroliraju sustave umjetne inteligencije u odnosu na one koje ih koriste. Pritom potonje često snose nerazmjeran teret za okoliš uzrokovan vađenjem minerala i e-otpadom.

Odgovorno korištenje umjetne inteligencije

Dvije glavne sile oblikuju operativni trag umjetne inteligencije: koliko je koristimo i kako je koristimo.

To uključuje sve zadatke koje obavljaju modeli umjetne inteligencije, od generiranja teksta i koda do slika i videa. Svaki od tih zadataka zahtijeva različite razine računalnog napora.

Odabir modela umjetne inteligencije također je bitan, zato što svaki sustav umjetne inteligencije obavlja zadatke uz različite troškove energije i okoliša.

Izvješće tvrdi da odgovorna umjetna inteligencija zahtijeva cjelovito upravljanje lancem vrijednosti, od izvora minerala do recikliranja i sigurnog odlaganja.

Istovremeno, važno je projekcije o potražnji za umjetnom inteligencijom uključiti u klimatsko i energetsko planiranje.

"Prirodno okruženje temelj je gospodarstva, kulture i blagostanja. To bi trebalo biti u središtu našeg razmišljanja. Vrijeme je da preispitamo priručnik o inovacijama umjetne inteligencije i pomaknemo fokus prema održivoj tehnološkoj budućnosti", zaključuje dr. Amanda Turnbull-McRae.

Izvor: The Conversation.