Arktik je ušao u novu eru 'ekstremnog vremena', upozoravaju znanstvenici

Klimatske promjene mijenjaju vremenske obrasce na Zemlji koji su dalekosežni i dugotrajni, a nova studija detaljno opisuje primjetan porast ekstremnih vremenskih događaja na Arktiku, potaknut rastućim globalnim temperaturama. Istraživanje koje je proveo međunarodni tim znanstvenika donosi detaljnu analizu desetljećima prikupljanih podataka s Arktika. Rezultati ukazuju kako je u tijeku "nova era" ekstremnih vremenskih događaja u najsjevernijem području našega planeta.

Riječ je o velikom pomaku u klimatskim uvjetima bez presedana, navode istraživači. To će imati značajan utjecaj na arktičke biljke i divlje životinje te na ljude koji tu regiju nazivaju domom. Bit će i širih implikacija, budući da je smanjenjem morskog leda i otapanjem tundre poremećena ravnoteža ugljika na Arktiku.

"Naše istraživanje pokazuje kako je učestalost ekstremnih vremenskih prilika naglo porasla na Arktiku", ističe ekolog dr. Gareth Phoenix sa Sveučilišta Sheffield u Velikoj Britaniji.

"Na jednoj trećini arktičkog područja te su se vremenske prilike tek nedavno počele događati i stoga pokazuju da Arktik ulazi u novu eru vremenskih ekstrema s vjerojatnim teškim posljedicama za tamošnje ekosustave."

Razdoblje podataka koje su istraživači promatrali obuhvaća preko 70 godina, s posebnim fokusom na kratkoročne ekstreme koji nužno ne bi bili vidljivi ako bi se uzeli u razmatranje mjesečni prosjeci. Podaci uključuju informacije o toplinskim valovima, suši i snježnom pokrivaču.

Ekstremne vremenske prilike postaju sve češće i raširenije, otkrivaju istraživači. To je naročito izraženo u posljednja tri desetljeća, u kojima su mnoga nova područja počela doživljavati ekstreme. Postoje i žarišta, poput središnjeg Sibira, zapadne Skandinavije i obalnog područja Grenlanda. Ta su područja znatno više izložena vremenskim ekstremima u odnosu na druge regije.

Ekstremne vremenske prilike  uključuju slučajeve kiše na snijegu, uzrokovane zagrijavanjem klime. U tom slučaju površina se zaledi, a izvori hrane bivaju zarobljeni. Posljedice su nesagledive za arktičke životinje, uključujući sobove koji se oslanjaju na lišajeve.

Iako istraživači nisu izravno proučavali ekološke posljedice, postoje jaki dokazi da će posredni učinci po Arktik biti drastični i štetni. To su vremenski obrasci na koje arktička flora i fauna nije navikla niti je spremna na njih.

"Poznato je kako je sezonalnost, poput snježnih uvjeta, presudna za funkcioniranje ekosustava i život sjevernih vrsta", kaže klimatolog dr. Juha Aalto iz Finskog meteorološkog instituta.

Kao i uvijek, istraživači žele prikupiti detaljnije podatke koji bi trebali pomoći u daljnjim istraživanjima posljedica ekstremnih vremenskih prilika na Arktik. U ovoj studiji korištene su procjene i aproksimacije u onim područjima gdje su podaci s terena bili oskudni.

Ranija istraživanja su pokazala kako se Arktik zagrijava značajno brže od ostatka planeta, što dovodi do smanjenja ledenog pokrivača, te spomenutih vremenskih ekstrema.

Kako bi opisali gubitak biljnog svijeta u arktičkoj regiji znanstvenici već učestalo koriste termin 'arktičko posmeđivanje'. Ekstremne vremenske prilike prikazane u ovom najnovijem istraživanju među ključnim su pokretačima tog posmeđivanja.

Osim što utječu na dostupnost hrane, klimatske promjene mogu promijeniti ravnotežu oslobađanja ugljika diljem Arktika. Arktik se dramatično transformira iz dugotrajnog skladišta ugljika u njegov izvor, emitirajući više CO2 nego što ga pohranjuje. Glavni uzroci su otapanje permafrosta i učestaliji šumski požari uslijed porasta temperatura, čime se tisućljećima akumulirani ugljik oslobađa u atmosferu. To je još jedan otrežnjujući podsjetnik da globalno zatopljenje uzrokuje nepovratne promjene za ekosustave planeta.

"Ovo otkriće sugerira da će usporedo s promjenom klime, arktički ekosustavi biti sve više pogođeni klimatskim uvjetima kakvima prije nisu bili izloženi", ističe geoznanstvenica dr. Miska Luoto sa Sveučilišta u Helsinkiju u Finskoj. "To bi moglo imati značajne dugoročne posljedice za prirodu Arktika."

Podaci o radu:

Autori: 

Juha Aalto, Matti Kämäräinen, Mika Rantanen, Pekka Niittynen, Gareth K. Phoenix, Jonathan Lenoir, Ilya Maclean i Miska Luoto

Izvorni naslov: A new era of bioclimatic extremes in the terrestrial Arctic

Godina publiciranja rada: 2026

Naziv časopisa: Science Advances

Bibliografska baza: WOSSCI

Kvartil: Q1

Impact factor (2025): IF=14.14 

Detaljnije o ovom radu može se vidjeti na poveznici:         

https://www.science.org/doi/10.1126/sciadv.adw5698 

Izvori: Science Advances; ScienceAlert.