Novi rezultati! Kvaliteta okoliša utječe na zdravlje srca iznad očekivanja

Fina prašina, prometna buka i noćna rasvjeta opterećuju srce i krvne žile. Rezultati najnovijeg istraživanja njemačkih znanstvenika pokazuju: Čimbenici okoliša više pridonose oštećenju srca nego mnogi drugi klasični rizici. To je naročito izraženo u velikim gradovima.

Zatajenje srca jedna je od najčešćih unutarnjih bolesti. Prema podacima njemačkog Centra za kardiovaskularna istraživanja, više od četiri milijuna ljudi u Njemačkoj pati od bolesti zatajenja srca. Istovremeno, podaci Njemačkog kardiološkog društva (DKG) sugeriraju kako polovica oboljelih umire unutar šest godina od dijagnoze. Prevencija je stoga iznimno važan čimbenik suzbijanja ove bolesti.

Rezultate najnovijeg istraživanja njemačkih znanstvenika o učincima kvalitete okoliša na zdravlje srca i krvnih žila za ugledni njemački portal Tagesschau donosi Doris Tromballa.

Uvjeti okoliša do sada su bili uvelike podcijenjeni

Visok krvni tlak, konzumacija alkohola, dijabetes tipa 2 ili pretilost smatraju se klasičnim rizicima koji mogu pridonijeti zatajenju srca. Međutim, dr. Omar Hahad, epidemiolog u Centru za kardiologiju Medicinskog centra Sveučilišta u Mainzu, zajedno s njegovim istraživačkim timom je u najnovijoj znanstvenoj studiji uspio dokazati kako okolišni i životni uvjeti također mogu dati ogroman doprinos razvoju bolesti zatajenja srca.

“Budući da su mnogi dijelovi populacije konstantno izloženi rizičnim čimbenicima iz okoliša i da se s tim rizičnim čimbenicima iz okoliša suočavamo danonoćno, na poslu ili tijekom bavljenja sportom, utjecaj je dramatičan”, kaže voditelj istraživanja dr. Hahad.

Evo kako okoliš utječe na zdravlje srca

Prema dr. Christophu Maacku iz Njemačkog kardiološkog društva (DKG-a) utjecaji okoliša koji su štetni za srce uključuju onečišćenje zraka, buku i rasvjetu. Naročito je to izraženo u gradovima. Zbog klimatskih promjena dolazi do onečišćenja okoliša. Na našim geografskim širinama sve je više toplinskih valova.

Uslijed onečišćenja sitne čestice prašine ulaze u krvotok preko pluća, izazivaju upalu i mogu dospjeti u gotovo sve organe – uključujući i srce. Ekstremne temperature opterećuju cijeli kardiovaskularni sustav. Buka, osobito noću, remeti san i aktivira hormone stresa. Oni s vremenom čine krvne žile krućima i povećavaju krvni tlak. Umjetno svjetlo noću također igra ulogu: remeti prirodni ritam dan-noć, remeti hormonalne procese i dodatno opterećuje srce i krvožilni sustav. Teški metali poput kadmija ili olova također napadaju srčani mišić.

“Ono što povezuje te čimbenike jest činjenica da utječu na iste biološke sustave u organizmu”, objašnjava dr. Hahad.

Istovremeno dr. Christoph Maack upozorava kako posebno treba imati na umu ranjive društvene skupine: "Izloženost toplini posebno je stresna za starije osobe. To je zato što je za regulaciju tijela po vrućem vremenu potrebna aktivacija kardiovaskularnog sustava, a to starije osobe više ne mogu tako dobro obavljati kao mlađi ljudi." Dr. Maack  predlaže da se pri urbanim i prostornim planiranjima u gradovima osigura dovoljno zelenih površina.

Važnost prevencije

Smjernice za zdravlje srca se uvelike usredotočuju na ponašanje pojedinca i liječenje lijekovima. Dr. Hahad smatra da je to nedovoljno: "Teško je reći pojedinačnim pacijentima: 'Smanjite buku ili zagađenje zraka' ili 'Ugasite gradsku rasvjetu po noći. To je nemoguće."

Dr. Thomas Münzel iz Europskog kardiološkog društva ističe: “Postoje granice koje je postavila Svjetska zdravstvena organizacija (WHO), koja kaže kako je 5 mikrograma po kubičnom metru godišnja granična vrijednost  za prosječnu godišnju koncentraciju PM2.5 čestica - sve iznad toga čini nas bolesnim. A što Europa ima? 25 mikrograma po kubičnom metru zraka - sve iznad toga čini nas bolesnim. To je pet puta više od onoga što preporučuje Svjetska zdravstvena organizacija (WHO). Dakle: Europa se mora pokrenuti." Zapravo, postoji nova EU direktiva o kvaliteti zraka koja navodi da zemlje članice moraju smanjiti svoje granice fine prašine (PM2.5 ) na 10 mikrograma po kubnom metru zraka do 2030. godine.

PM2.5 su fine lebdeće čestice aerodinamičkog promjera do 2,5 mikrometra — otprilike 30 puta tanje od ljudske vlasi. Zbog tako male veličine lako ostaju u zraku i, što je još važnije, prodiru duboko u plućne alveole. Dio tih čestica može dospjeti i u krvotok.

Dr. Münzel, koji je ujedno predsjednik posebne radne skupine za medicinu okoliša pri Europskom kardiološkom društvu, najavljuje novu verziju smjernica za zdravlje srca: "Obećavam vam 100 posto da će buka, čestice i toplina biti prepoznati kao važni čimbenici kardiovaskularnog rizika, baš kao što su to kolesterol, dijabetes i visoki krvni tlak."

Podaci o radu:

Autori: 

Omar Hahad, Sojin Wass, Sanjay Rajagopalan, Shady Abohashem, Hua Hao, Ana Navas-Acien, Lavanya Bellumkonda, Kai Chen, Robert D. Brook, Khurram Nasir, Philipp Lurz, David E. Lanfear, Arvind Bhimaraj, Sadeer Al-Kindi

Izvorni naslov: The environmental exposome in heart failure risk and progression

Godina publiciranja rada: 2026

Naziv časopisa: Nature Reviews Cardiology

Bibliografska baza: WOSSCI

Kvartil: Q1

Impact factor (2024): IF=44.2

Detaljnije o ovom radu može se vidjeti na poveznici:

https://doi.org/10.1038/s41569-026-01247-1               

Izvori: Nature Reviews Cardiology; Tagesschau.