Najnovije istraživanje iz Amazonije! Sječa šuma ugrožava prehranu stanovništva

Amazonija je najveća prašuma na svijetu. Zauzima površinu od 7,8 milijuna km²  što čini jednu trećinu južno-američkog kontinenta. Područje amazonske prašume proteže se u čak devet država, i to u Brazilu, Boliviji, Peruu, Ekvadoru, Kolumbiji, Venezueli, Gvajani, Surinamu i Francuskom Gvajanu. Najveći dio, oko 60 posto, nalazi se u Brazilu. Šume Amazonije čine oko jedne trećine ukupnih šumskih površina na planeti Zemlji. Naziva ih se zelenim plućima planeta. Rezervoar su kisika zbog kojeg cijelo čovječanstvo diše. Amazonija je ujedno područje s najvećom bioraznolikošću na svijetu.

Procjenjuje se da u Amazoniji živi oko 34 milijuna ljudi, od čega je više od tri milijuna domorodaca, koji žive u 390 etničkih skupina. Svaka etnička skupina ima svoj jedinstveni jezik, običaje i kulturu.

Cjelovitost šuma ključna je za održavanje složenih hranidbenih mreža na koje se oslanja širok izbor vrsta (najmanje 490 vrsta koje se love). Krčenje i degradacija šuma narušavaju životinjska staništa, što dovodi do značajnog smanjenja brojnosti divljih životinja. 

Iako Amazonija nudi jedinstven sadržaj za procjenu vrijednosti divljih životinja kao izvora hrane za milijune stanovnika, raznolikost, zemljopisni opseg, količine i nutritivna vrijednost ulovljenog divljeg mesa su u znanstvenoj literaturi dosada bili nedovoljno istraženi.

Kako bi popunili taj jaz međunarodni istraživački tim predvođen znanstvenikom Andréom Pinassi Antunesom sa Nacionalnog instituta za istraživanje Amazonije (INPA) iz Manausa u Brazilu proveo je istraživanje o doprinosima divljeg mesa Amazonije prehrambenim potrebama tamošnjeg stanovništva. Uz to, istražili su i posljedice krčenja amazonskih šuma na ishranu stanovništva.  To je prvo prostorno eksplicitno i opsežno provedeno znanstveno istraživanje o raznolikosti lovljenih životinja i međudjelovanja ekoloških i antropogenih čimbenika koji utječu na produktivnost, dostupnost, potrošnju i prehrambeni doprinos divljeg mesa. 

Rezultati istraživanja pokazuju kako količina divljeg mesa može zadovoljiti gotovo polovicu prehrambenih potreba za proteinima i željezom tamošnjeg stanovništva, uključujući potrebe za vitaminima B (18-126 posto) i cinkom (23 posto). Istovremeno, istraživanje pokazuje kako se produktivnost divljeg mesa na području iskrčenih šuma Amazonije smanjila čak za 67 posto. Prostor iskrčenih šuma dosegnuo je površinu od pomalo nevjerojatnih 500.000 km². Dostupnost divljeg mesa po stanovniku značajno se smanjuje u područjima s većom ljudskom populacijom, bližim gradovima i opsežnijim krčenjem šuma. Ovi nalazi naglašavaju hitnu potrebu za očuvanjem amazonskih šuma kako bi se zaštitila bioraznolikost i tradicionalni prehrambeni sustavi divljeg mesa. To je od ključnog značaja za očuvanje ekosustava, ljudskog zdravlja i dobrobiti stanovnika Amazonije. 

Podaci o radu: 

Autori: André Pinassi Antunes, Pedro de Araujo Lima Constantino, Julia E. Fa, Daniel P. Munari, Thais Q. Morcatty, Michelle C. M. Jacob, Bruce W. Nelson, Mariana Franco Cassino, Elildo A. R. Carvalho, Amy Ickowitz, Lauren Coad, Richard E. Bodmer, Pedro Mayor, Cecile Richard-Hansen, João Valsecchi, João V. Campos-Silva, Juarez C. B. Pezzuti, Miguel Aparício, Eduardo M. von Muhlen, Marcela Alvares Oliveira, Milton J. de Paula, Natalia C. Pimenta, Marina A. R. de Mattos Vieira, Marcelo A. Santos Junior, André V. Nunes, Jean P. Boubli, Luan M. G. Suruí, Eneias C. S. Paumari, Abimael V. C. Paumari, José Lino V. S. Paumari, Germano C. Paumari, Ana Paula L. R. Katukina, Dzoodzo Baniwa, Valencio S. M. Baniwa, Walter S. L. Baniwa, Abel O. F. Baniwa, Armindo B. Baniwa, Isaías J. S. Baniwa, Yaukuma Waura, Jairo Silvestre Apurinã, Valdir S. S. Apurinã, Josiane O. G. Tikuna, Elias P. A. L. Tikuna, José L. Kaxinauá, Kussugi B. Kuikuro, Jorge T. Penaforth Kaixana, George H. Rebelo, Dione Torquato, Vanessa S. F. Apurinã, Miguel Antúnez, Pedro E. Perez-Peña, Tula G. Fang, Pablo E. Puertas, Rolando M. Aquino, Louise Maranhão, Guillaume Longin, Cíntia K. M. Lopes i Hani R. El Bizri

Izvorni naslov: Healthy forests safeguard traditional wild meat food systems in Amazonia

Godina publiciranja rada: 2025

Naziv časopisa: Nature

Bibliografska baza: WOSSCI

Kvartil: Q1

Impact factor (2024): IF=48.5

Detaljnije o ovom radu može se vidjeti na poveznici:

https://doi.org/10.1038/s41586-025-09743-z