Najnovije otkriće o podrijetlu ljudske vrste!

Fosili otkriveni u Maroku bacaju novo svjetlo na zajedničkog pretka Homo sapiensa, neandertalaca i denisovaca. Relikvije stare 773.000 godina pokazuju mješavinu arhaičnih i modernih značajki koje te rane ljude stavljaju u korijene naše vrste. To podupire pretpostavku da naši preci nisu potjecali iz Europe, već iz Afrike, potvrđuju najnoviji rezultati istraživanja objavljeni u prestižnom znanstvenom časopisu Nature.

Kada i gdje se pojavio Homo sapiens? I koji je rani čovjek bio zajednički predak Homo sapiensa, neandertalaca i denisovaca? Za sada ta pitanja ostaju još uvijek nerazjašnjena.  Međutim, rekonstrukcije genetskog obiteljskog stabla sugeriraju kako su se te vrste odvojile jedna od druge prije otprilike 765.000 do 550.000 godina. 

Tko su bili Homo sapiensi, neandertalci i denisovci?

Homo sapiens (lat. mudri čovjek) je znanstveno ime za modernog čovjeka, jedinu preživjelu vrstu roda Homo, od koje potječemo, a koja se odlikuje velikim mozgom, uspravnim hodom i razvijenom kulturom, pojavivši se u Africi prije oko 200.000-300.000 godina i kasnije se proširivši svijetom, potiskujući druge ljudske vrste.

Neandertalac je izumrla vrsta roda Homo, srodna suvremenoj ljudskoj vrsti Homo sapiens koja je nastanjivala većinu europskog kontinenta i dio jugozapadne Azije od sjevera Arapskog poluotoka do šire okolice Kaspijskoga mora. Neandertalci su populacija praljudi iz srednjega paleolitika, nazvana prema fosilnim ostatcima nađenima 1856. godine u dolini Neandertal kraj Düsseldorfa u Njemačkoj. Živjeli su u Europi, na Bliskom istoku i u zapadnoj Aziji između 250.000 i 30.000 godina  prije rođenja Krista.

Denisovci, zajedno s neandertalcima, najbliži su izumrli rođaci modernih ljudi. Tek 2010. godine znanstvenici su objavili postojanje denisovaca, pa još uvijek mnogo toga o njima ostaje nepoznato. Međutim, fosilni i genetski dokazi sugeriraju da su denisovanci živjeli u širokom rasponu područja i uvjeta, od hladnih planina Sibira i Tibeta do džungli jugoistočne Azije. Ovi izumrli ljudi živjeli su prije više od 200.000 godina.

Potencijalnim pretkom svih ovih triju vrsta mogao bi se smatrati Homo antecessor. U Španjolskoj su pronađeni fosili te rane ljudske vrste stari i do 950.000 godina. Homo antecessor je izumrla vrsta ranog čovjeka (roda Homo) koja je živjela u Europi prije otprilike 1,2 milijuna do 770.000 godina, i smatra se jednom od najstarijih poznatih ljudskih vrsta na tom kontinentu.

Otkriće o ranoj ljudskoj vrsti u blizini Casablance

Najnovije otkriće fosila u kamenolomu blizu Casablance u Maroku pruža nove tragove o podrijetlu ljudske vrste. Ondje je prije nekoliko desetljeća pronađeno kameno oruđe staro i do 1,5 milijun godina te fragment čeljusti nejasnog podrijetla. Istraživački tim arheologa predvođen dr. Jean-Jacquesom Hublinom s Instituta Max Planck za evolucijsku antropologiju u Leipzigu nedavno je na tom mjestu, točnije u špilji Grotte à Hominidés u Maroku, otkrio najnovije fosile. Riječ je o nekoliko kostiju kralježaka, donjoj čeljusti i zubima odrasle osobe te fragmentu čeljusti djeteta.

"Pronađeni ostaci ljudske vrste iz špilje Grotte à Hominidés jedini su u Sjevernoj Africi koji se mogu nedvosmisleno pripisati stratigrafskom sloju i za koje se sa sigurnošću može ustvrditi da datiraju prije 773.000 godina", pišu Hublin i njegov istraživački tim. To znači da ti rani ljudski fosili potječu točno iz vremenskog okvira u kojem su se linije obiteljskog stabla triju ljudskih vrsta razdvojile (Homo sapiens, neandertalci i denisovci).

Odakle potječu pronađeni fosili?

Ali, od kojeg ranog čovjeka potječu novootkriveni relikti? CT skeniranja i anatomske usporedbe otkrile su da fosili pokazuju kombinaciju drevnih i modernih značajki: oblik donje čeljusti više odgovara Homo erectusu i drugim ranim afričkim homininima. S druge strane, kutnjaci su slični onima Homo sapiensa i neandertalaca.

Homo erectus ("uspravni čovjek" od lat. ērigere – podignuti, uspraviti) izumrla je vrsta hominina koja je živjela tijekom cijelog pleistocena. Prvi put pojavljuje se u fosilnim zapisima prije 1,9 milijuna godina, dok su najrecentniji fosilni ostaci stari 143.000 godina. Ova vrsta prvi se put pojavila u Africi i kasnije proširila do Gruzije, a istočno sve do Indije, Šri Lanke i Kine.

Prema Hublinu i njegovom timu, fosili iz Maroka ne pripadaju Homo antecessoru. Umjesto toga, ovi sjevernoafrički rani ljudi vjerojatno su se razvili lokalno iz Homo erectusa. "Naša analiza sugerira da hominidi iz Maroka vjerojatno pripadaju razvijenom obliku Homo erectusa u širem smislu", ističe istraživački tim. Taj otkriveni, razvijeni oblik se stoga mogao razviti paralelno s Homo antecessorom. Jedan je živio u Africi, a drugi u Europi.

Afričko podrijetlo ljudske vrste?

Ali, je li ovaj novi dodatak ljudskom obiteljskom stablu također i zajednički predak sve tri ljudske vrste? Sudeći prema rezultatima istraživanja Hublina i njegovog tima, novootkriveni fosili vjerojatno nisu preci Homo sapiensa, neandertalaca i denisovaca. Umjesto toga, otkriveni rani čovjek iz Maroka vjerojatno je bio blizak rođak pretka tih triju vrsta, za kojim se još uvijek traga.

"Fosili iz Grotte à Hominidés vjerojatno su najbolji trenutno dostupni dokazi o korijenima zajedničkog podrijetla", ističe Hublin. Istovremeno, najnovije otkriće potvrđuje kolika je važnost područja sjeverne Afrike za ranu povijest ljudi i za pojavu naše vrste. Sva pouzdana otkrića fosila Homo sapiensa koja datiraju od prije 90.000 godina pronađena su ili u Africi ili na ulazu u Aziju, što snažno ukazuje na afričko, a ne euroazijsko podrijetlo ljudske vrste.

Podaci o radu:

Autori: Jean-Jacques Hublin, David Lefèvre, Serena Perini, Giovanni Muttoni, Matthew M. Skinner, Shara E. Bailey, Sarah Freidline, Philipp Gunz, Mathieu Rué, Mohssine El Graoui, Denis Geraads, Camille Daujeard, Thomas W. Davies, Kornelius Kupczik, Mykolas D. Imbrasas, Alejandra Ortiz, Christophe Falguères, Qingfeng Shao, Jean-Jacques Bahain, Alain Queffelec, Asier Gómez-Olivencia, Stefano Benazzi, Adeline Le Cabec, Rita Sorrentino, Abderrahim Mohib

Izvorni naslov: Early hominins from Morocco basal to the Homo sapiens lineage

Godina publiciranja rada: 2026

Naziv časopisa: Nature

Bibliografska baza: WOSSCI

Kvartil: Q1

Impact factor (2025): IF=64.8

Detaljnije o ovom radu može se vidjeti na poveznici:         

doi: 10.1038/s41586-025-09914-y 

Izvori: Nature; Institut Max Planck za evolucijsku antropologiju; Scinexx.