Iznenađujući rezultati! Krave su pametnije nego što su ljudi mislili

Najnovije istraživanje pokazuje kako je stereotip o „glupoj kravi“ potpuno pogrešan. Ne samo da krave mogu koristiti alate već ih znaju prilagoditi svojim potrebama. Činjenica da to rade veoma rijetko je posljedica životnih uvjeta u kojima obitavaju.

Postoje životinje za koje gotovo svi znaju da su pametne: čimpanze, psi, čak i ptice poput gavrana ili afričkih sivih papiga. 

Dr. Jan Langbein, bihevioralni biolog s Istraživačkog instituta za biologiju stoke u Dummerstorfu u Njemačkoj vidi potrebu propitivanja i drugih životinja. “Trebali bismo obratiti više pozornosti na naše domaće životinje i ispitati što te životinje mogu i znaju.” Koliko su svinje, krave ili koze inteligentne? Za što su sve te životinje sposobne? "Naravno, iz tih istraživanja valja izvući zaključke o povezanosti njihove inteligencije s  načinom njihova uzgoja“.

Najnovije istraživanje objavljeno u prestižnom časopisu Current Biology upravo je na tragu razmišljanja dr. Jana Langbeina. Pritom su znanstvenici istražili ponašanje krave Veronike iz Austrije.

Priču o ponašanju krave iz Austrije za ugledni njemački portal Tagesschau donosi Veronika Simon.

Kravlje oruđe dosada nikada nije istraženo

Kad je kognitivna biologinja dr. Alice Auersperg prvi put vidjela ovu kravu na videu, odmah je pobudila njezino zanimanje. Video prikazuje kravu i metlu u travi ispred nje. Krava se sagne, uhvati je jezikom i drži u ustima. Okreće se i počinje četkom češkati leđa. "Izgledalo je kao da je krava pokušavala metlom doprijeti do mjesta na tijelu do kojih inače ne bi mogla."

Na internetu postoji čak i više video snimaka krave koje navodno koriste alate. No, ta ponašanja nikada nisu znanstveno ispitana. 

Dr. Alice Auersperg i još jedan znanstvenik s Istraživačkog instituta Messerli za odnose između ljudi i životinja u Beču odvezli su se u selo Nötsch u Koruškoj, gdje živi krava Veronika, i istražili njezino ponašanje.

Ciljano i fleksibilno korištenje metle

Ponašanje krave je iznenadilo istraživački tim. Ne samo da se počela češati, već je ciljano koristila metlu. Kad je htjela počešati leđa, gdje je koža deblja, koristila je grublju stranu četke.  Međutim, na vimenu, stražnjici i trbuhu, uzela je drugu stranu metle koja je mekša, te ju je u tim predjelima tijela koristila znatno pažljivije.

Dr. Jan Langbein iz Istraživačkog instituta za biologiju stoke u Dummerstorfu nije osobno bio uključen u ovo istraživanje. Međutim, itekako dobro zna koliko životinjskih vrsta koristi oruđe. Prema njegovom mišljenju, analize Veronikinog ponašanja su izvanredne! Zašto? Zato što pokazuju prilično sofisticiran način korištenja  kravljeg alata.

“Može se govoriti o fleksibilnoj upotrebi alata ovisnoj o kontekstu”, kaže bihevioralni biolog. Krava koristi metlu na različite načine i prilagođava alat – ovisno o tome koliko i u koju svrhu joj alat treba.

Posebno držanje omogućuje kognitivnu učinkovitost

Postavlja se pitanje: Je li Veronika iznimka? Jer većina goveda koja se uzgajaju za proizvodnju mlijeka ili mesa ne pokazuju takvo ponašanje. 

"Krava Veronika možda nije toliko posebna po onome što jest", kaže kognitivna biologinja Alice Auersperg. “Ali poseban je način na koji se drži tu kravu.” Njihov ih vlasnik ne drži kao domaće životinje, već više kao kućne ljubimce”, ističe dr. Auersperg.

To je ono što ovu kravu razlikuje od većine drugih goveda, kaže bihevioralni biolog i istraživač stočarstva Langbein: "Životinje su obično u skupinama na pašnjaku. Tamo je trava i ništa drugo." Tako bi mogli pasti ili komunicirati jedni s drugima, ali ne bi imali pristup predmetima s kojima bi se mogli baviti. “Stvari ne izgledaju puno drugačije niti u štali.”

Pametne domaće životinje trebaju odgovarajući uzgoj

Ako nikada ne dođete u kontakt s metlom, nećete se naučiti njome češati. No, postoji još nešto što razlikuje kravu Veroniku od mnogih drugih goveda, kaže autorica studije Alice Auersperg. Pustili su je da ostari.

“Ona već ima 13 godina i počela se vrlo jednostavno češati prije desetak godina.” S vremenom je nastavila poboljšavati svoju tehniku. Istraživači zaključuju: Krave vjerojatno imaju sposobnost rješavanja problema. Stoga i veće kognitivne sposobnosti nego što im ljudi pripisuju. Međutim, većina goveda nema priliku razviti te sposobnosti.

Podaci o radu:

Autori: Antonio J. Osuna-Mascaró i Alice M.I. Auersperg

Izvorni naslov: Flexible use of a multi-purpose tool by a cow

Godina publiciranja rada: 2026

Naziv časopisa: Current Biology

Bibliografska baza: WOSSCI

Kvartil: Q1

Impact factor (2025): IF=7.5

Detaljnije o ovom radu može se vidjeti na poveznici:         

DOI: 10.1016/j.cub.2025.11.059

Izvori: Current Biology; Tagesschau.