Pesticidi oštećuju velike površine europskog tla

Prema najnovijem istraživanju, više od dvije trećine tla u Europi zagađeno je pesticidima. To također oštećuje korisne organizme u tlu. Rezultate istraživanja objavio je međunarodni istraživački tim u prestižnom znanstvenom  časopisu Nature. Istraživači upozoravaju kako pesticidi nisu samo teret za ptice, pčele i druge kukce, već i za tlo.

Znanstvenici predvođeni ekologom tla dr. Marcelom van der Heijdenom sa Sveučilišta u Zürichu, uključujući i zaposlenike Zajedničkog istraživačkog centra Europske komisije u Ispri, u Italiji, ispitali su učinke pesticida na tlo na ukupno 373 uzorka tla u 26 europskih zemalja. Također su analizirali učinke na bakterije, gljivice i beskralježnjake tla koji razgrađuju organski materijal i tako pokreću cikluse hranjivih tvari.

Ostaci pesticida protiv gljivica, glifosata protiv korova i insekticida pronađeni su ne samo na poljoprivrednim površinama, već i u šumama i livadama. Istraživački tim pretpostavlja kako je ostatke pesticida s polja širio vjetar. Jedno od najčešćih otkrića bio je produkt razgradnje kontroverznog herbicida glifosata. Radi se o najraširenijim neselektivnom herbicidu na svijetu koji se koristi od 1970-ih za suzbijanje korova u poljoprivredi i hortikulturi. 

Glifosat djeluje tako da blokira enzimski sustav biljaka, a često se koristi uz genetski modificirane usjeve otporne na njega. Iako učinkovit, predmet je velikih rasprava zbog potencijalnih negativnih utjecaja na okoliš i zdravlje ljudi, što je dovelo do ograničenja njegove uporabe u nekim zemljama.

Pesticidi štete korisnim kukcima

“Problem s raznim proizvodima za zaštitu bilja je u tome što se ne bore samo protiv štetnika koji utječu na poljoprivredne usjeve, već i protiv korisnih organizama u tlu”, ističe se u istraživanju. Prema studiji, pesticidi utječu, između ostalog, na važne gljivice koje se povezuju s korijenjem usjeva i pomažu im u apsorpciji vode i hranjivih tvari. Osim toga, dio štetnih bakterija u tlu vjerojatno ima koristi od redukcije drugih korisnih organizama.

»Jasno je opovrgnuta iluzija da lijek djeluje samo protiv jednog ciljanog organizma. Umjesto toga, trenutno se čini da se bavimo poljoprivredom "na slijepo" - prema motu "prvo poprskaj, a onda shvati", komentira dr. Christoph Scherber, profesor bioraznolikosti na Sveučilištu u Bonnu, koji nije bio uključen u ovo najnovije istraživanje o pesticidima.

Kritika EU planova za sredstva za zaštitu bilja

Najnovije istraživanje o pesticidima dolazi u trenutku kada Europska komisija planira dopustiti distribuciju proizvoda za zaštitu bilja na poljima bez redovitih novih odobrenja.  „Krivi korak u krivo vrijeme“, ističe dr. Scherber. "Umjesto toga, poljoprivredna politika bi konačno trebala prepoznati kako je raznolikost, a ne jednostavnost, put u održivu budućnost."

"Ovo pokazuje da sadašnje upravljanje nije održivo za buduće generacije", ističe dr. Carsten Brühl, voditelj Odjela za ekologiju zajednice i eko-toksikologiju na Tehničkom sveučilištu Kaiserslautern-Landau. "Neograničeno odobravanje pesticida bez redovitih ispitivanja ugrožava sigurnost okoliša i ljudi", zaključuje dr. Brühl.

Podaci o radu:

Autori: 

J. Köninger, M. Labouyrie, C. Ballabio, O. Dulya, V. Mikryukov, F. Romero, A. Franco, M. Bahram, P. Panagos, A. Jones, L. Tedersoo, A. Orgiazzi, M. J. I. Briones i M. G. A. van der Heijden

Izvorni naslov: Pesticide residues alter taxonomic and functional biodiversity in soils

Godina publiciranja rada: 2026

Naziv časopisa: Nature

Bibliografska baza: WOSSCI

Kvartil: Q1

Impact factor (2025): IF=64.8

Detaljnije o ovom radu može se vidjeti na poveznici:

https://doi.org/10.1038/s41586-025-09991-z

Izvori: Nature; Spektrum.