Svijet ulazi u eru „vodenog bankrota“

Zemlje su toliko dugo trošile za vodu iznad njihovih održivih proračuna za vodu da su kritična sredstva iscrpljena, a svijet se suočava s ogromnim ekonomskim, društvenim i ekološkim troškovima.

Zbog prekomjerne potrošnje i globalnog zatopljenja planeta Zemlja je ušla u "eru bankrota vode". Prema procjenama UN-a oko 75 posto svjetskog stanovništva živi u zemljama koje se suočavaju s nestašicom vode, zagađenjem vode ili sušom.

To je zaključak izvješća Ujedinjenih naroda u kojem je utvrđeno da većina regija prekoračuje svoj godišnji priljev voda te da se troše podzemne vode, za čije su obnavljanje potrebne  tisuće godina. Sedamdeset posto glavnih vodonosnika u svijetu opada. Mnoge od tih promjena su nepovratne.

Dva ključna pokretača potrošnje vode su poljoprivreda i gradovi koji se šire u sušna područja. Ta područja postaju još sušnija zbog klimatskih promjena. Primjerice u Turskoj se pojavilo gotovo 700 vrtača poradi crpljenja podzemnih voda.

"Naš tekući račun nazivlja površinska voda... sada je prazna", navodi autor istraživanja Kaveh Madani sa Sveučilišnog instituta UN-a za vodu, okoliš i zdravlje. "Štedni račun koji smo naslijedili od naših predaka, podzemne vode, ledenjaci i tako dalje ... trenutno se također isušuje. Simptomi su vidljivi diljem svijeta."

Oko 4 milijarde ljudi osjeća nestašicu vode barem u jednom mjesecu godišnje, što potiče migraciju, sukobe i nemire. Dr. Madani, koji je ranije bio zamjenik šefa iranskog Odjela za okoliš, tvrdi kako je nestašica vode pridonijela nedavnim krvavim prosvjedima u Iranu. Iako je neposredni okidač za te sukobe  bio kolaps valute.

Iran je imao najsušu jesen u posljednjih 50 godina. Niz brana i bunara za poljoprivredu gotovo su potpuno isušili. Jezero Urmia - nekoć najveće jezero na Bliskom istoku - iscrpilo je većinu podzemnih voda u zemlji. Vlada je raspravljala o evakuaciji dijela Teherana. Istovremeno,  pokušavaju se potaknuti oborine stvaranjem oblaka.

U SAD-u, protok rijeke Colorado, koja opskrbljuje vodom veći dio Zapada, u posljednjih 20 godina smanjio se za približno 20 posto. Primarni razlozi leže u nedostatku oborina i povećanom isparavanju. Glavni potrošači vode su uzgoj stočne hrane te veliki urbani centri poput Los Angelesa. Mnoge rijeke u svijetu više ne dopiru do mora, pa ni Colorado.

Dva glavna rezervoara rijeke Colorado trenutno su na oko 30 posto ukupnog kapaciteta. Prema procjenama dr. Bradleya Udalla sa Sveučilišta Colorado State ti bi rezervoari već 2027. godine mogli bi doseći razinu "mrtvog bazena" s oko 10 do 15 posto kapaciteta. Razgovori o tome koliko će svaka država pridonijeti smanjenju potrošnje vode otpočeli su i prekinuti su prošle godine.

“Rješenje će prvenstveno morati doći u poljoprivredi, jer ona koristi 70 posto vode”, tvrdi dr. Bradleya Udalla.  

Polovica ukupne proizvodnje hrane u svijetu je u područjima sa sve manjim zalihama vode. Ali smanjenje korištenja vode u poljoprivredi također će zahtijevati ekonomsku diversifikaciju, budući da je to izvor sredstava za život za više od 1 milijardu ljudi na našem planetu. Većina ih je u zemljama s nižim prihodima, koje često izvoze hranu u uslužna gospodarstva zemalja s višim prihodima.

“Voda igra glavnu ulogu u gospodarstvima... zato što osigurava ljudima radna mjesta,” ističe dr. Madani. "Ako bi ljudi izgubili posao, onda možemo imati pobune i krvoprolića upravo kakve danas imamo priliku gledati u Iranu."

Čak i u kišnim mjestima, višak vode usisavaju podatkovni centri. Istovremeno, vodu zagađuju industrija, kanalizacije i gnojiva. Močvare koje pokrivaju područje veličine Europske unije izgubljene su, uglavnom zbog prenamjene u poljoprivredu. Procjenjuje se da će to svijet koštati oko 5,1 trilijuna dolara u uslugama ekosustava kao što su zaštita od poplava, proizvodnja hrane i skladištenje ugljika.

U Bangladešu, otprilike polovica zemlje ima vodu iz bunara koja je kontaminirana arsenom zbog porasta razine mora i prodora slane vode. U međuvremenu, voda iz slavine i "mrtva rijeka" u glavnom gradu Dhaki zatrovani su kemikalijama koje potječu iz proizvodnje modne odjeće namijenjene prodaji u Europi i Sjevernoj Americi.

“Svatko zna da su rijeke onečišćene zbog industrije odjeće”, kaže dr. Sonia Hoque sa Sveučilišta u Oxfordu. "Ali proizvođači itekako dobro znaju da bi uvođenjem strožih propisa izgubili tržište."

Većina isušenih rijeka, jezera, močvara i vodonosnika nikada se više neće vratiti u svoje prethodno stanje. Štoviše, mnogi su se ledenjaci otopili, smanjujući zalihe vode za stotine milijuna ljudi.

Čovječanstvo će se morati naučiti živjeti s manje vode, tvrdi dr. Madani. Uz bolje upravljanje vodom, to je moguće. Većina zemalja je primorana voditi računa o svojim izvorima vode i potrošnji vode, počevši od vodomjera u domovima, bunarima i derivacijskim kanalima pa nadalje.

Podaci o radu:

Autor: Madani, K.

Izvorni naslov: Water Bankruptcy: The Formal Definition

Godina publiciranja rada: 2026

Naziv časopisa: Water Resources Management 

Bibliografska baza: WOSSCI

Kvartil: Q1

Impact factor (2024): IF=4.7 

Detaljnije o ovom radu može se vidjeti na poveznici:         

https://doi.org/10.1007/s11269-025-04484-0 

Izvori: Water Resources Management; NewScientist.