Zašto su nam potrebni drugi ljudi da bi se mijenjali?

Što nam je sve potrebno da bismo promijenili svoje ponašanje? Često to nisu samo informacije ili dobre namjere, već prije svega ljudi oko nas. Najnovije istraživanje pokazuje: Mnogi ljudi postaju aktivni tek kada dovoljan broj ljudi oko njih postane aktivan. Ono što je bitno za promjenu ponašanja je: koliku podršku doživljavamo u svojoj okolini?

Ljudi se nerijetko mogu suprotstaviti fenomenima poput globalnih kriza samo ako svi sudjeluju u njihovim rješavanjima. To smo već osjetili tijekom pandemije koronavirusa iz 2020. godine. Kada je riječ o klimatskoj krizi, odavno je poznato da, osim strukturnih promjena u gospodarstvu, prometu i industriji, moramo smanjiti i potrošnju – manje letjeti, manje se voziti automobilom, jesti manje mesa i štedjeti energiju. Ipak, mnogima je upravo to - najteže. 

Ali, kako točno ljudi mijenjaju svoje ponašanje? I zašto je razumnim mjerama tako teško postići rezultate? Istraživački tim pod vodstvom dr. Radua Tănasea sa Sveučilišta u Zürichu podrobnije je analizirao ta pitanja.

O rezultatima istraživanja promjene ljudskog ponašanja za ugledni njemački znanstveni portal Scinexx piše Carolin Malmendier. 

Eksperiment istraživanja tržišta

Istraživači su koristili metode koje zapravo proizlaze iz istraživanja tržišta: osmislili su anketne eksperimente u kojima su sudionici opetovano morali birati između različitih alternativa. To uključuje, primjerice, drugačija energetska pravila ili nove aplikacije za slanje poruka. Osim toga, sudionici su vidjeli koliko drugih ljudi podržava svaku opciju. Na taj je način istraživački tim mogao testirati kakav utjecaj na odluke pojedinaca ima njihova okolina. 

"Ovaj nam pristup omogućuje da dođemo do zaključaka izravno iz opaženih odluka umjesto nagađanja", kaže dr. Tanase. Istraživači govore o takozvanim "vrijednosnim pragovima" – kritičnim točkama kod kojih ljudi pronalaze dovoljno poticaja u njihovom okruženju kako bi promijenili ponašanje.

Različite strategije stavljene na test 

Dr. Tanase i njegov istraživački tim koristili su vrijednosne pragove za testiranje različitih strategija za pokretanje promjena u ponašanju ljudi. Na primjer, veoma mali broj ljudi bio je spreman usvojiti neku novu ideju ili inovaciju. 

Ako dovoljan broj ljudi rano prihvati neku novu ideju, nerijetko se događa svojevrsna lančana reakcija. Mala skupina "predvodnika" tada je dovoljna da izazove šire prihvaćanje novih ideja i inovacija. 

Eksperiment je pokazao: najbolje funkcioniraju strategije koje uzimaju u obzir i strukturu društvenih mreža i individualne vrijednosne pragove. Pristupi koji uključuju samo jedan od tih čimbenika bili su manje učinkoviti. 

“Ljudi se ne mijenjaju u izolaciji”, objašnjava Tanasesov kolega dr. Manuel Mariani. "Oni reagiraju na ono što drugi oko njih rade. Količina ohrabrenja koja im je potrebna razlikuje se od osobe do osobe. Neki ljudi isprobavaju novu ideju čim čuju za nju. Istovremeno, drugi čekaju dok to ne urade svi drugi."

Ovisi o okolini 

Ovisno o situaciji, važno je obratiti se pravim ljudima. Ljudi, koje je teško uvjeriti u nešto novo, često teško reagiraju na izravnu komunikaciju. Stoga je u nove ideje, projekte i inovacije učinkovitije najprije uključiti ljude s dobrim socijalnim vještinama, osobito one čije je okruženje već otvoreno za promjene. To olakšava širenje novih ideja, inovacija i oblika ponašanja među ljudima.   

"Ako otkrijete kome treba samo mali poticaj za prihvaćanje novih ideja, i način na koji se utjecaj širi društvenim mrežama, kampanje se mogu osmisliti tako da budu efikasne i rezultiraju pozitivnim ishodima", objašnjava Tanasesov kolega dr. René Algesheimer. 

Iako provedeni eksperimenti prikazuju samo pojednostavljene društvene signale, a stvarne situacije su znatno složenije, rezultati najnovijeg istraživanja pružaju vrijedne informacije o tome kako se mogu potaknuti društvene promjene. “Naša studija pokazuje koliko je važno znati tko se želi promijeniti, a tko ne – i kojim društvenim skupinama i mrežama svaka osoba pripada”, zaključuju istraživači.

Podaci o radu:

Autori: Radu Tănase, René Algesheimer, Manuel S. Mariani

Izvorni naslov:  

Integrating behavioural experimental findings into dynamical models to inform social change interventions

Godina publiciranja rada: 2026

Naziv časopisa: Nature Human Behaviour 

Bibliografska baza: WOSSCI

Kvartil: Q1

Impact factor (2025): IF=15.9

Detaljnije o ovom radu može se vidjeti na poveznici:

https://doi.org/10.1038/s41562-026-02417-4   

Izvori: Nature Human Behaviour; Universität Zürich; Scinexx.