2025. je druga najtoplija godina u povijesti mjerenja temperatura!

Nakon 2024. godine, ova bi godina trebala biti druga najtoplija zabilježena godina u povijesti mjerenja temperatura. U mnogim područjima našega planeta 2025. godina će ostati upamćena po nezapamćenim olujama, šumskim požarima i ekstremnim vrućinama.

Prema podacima Službe za klimatske promjene Europske unije Copernicus (C3S) prosječna temperatura za 2025. godinu trenutno je 1,48 °C iznad predindustrijskog prosjeka. To je izjednačava s 2023. godinom i stavlja na drugo mjesto nakon 2024., koja je bila 1,6°C iznad predindustrijskog prosjeka.

Sam pojam predindustrijski prosjek odnosi se na globalnu prosječnu temperaturu površine Zemlje prije nego što je ljudska aktivnost, prvenstveno kroz masovno sagorijevanje fosilnih goriva, počela značajno utjecati na klimu.

Znanstvene institucije poput Međuvladinog panela o klimatskim promjenama (IPCC) koriste razdoblje od 1850. do 1900. godine kao standardnu osnovicu za predindustrijske temperature. Zašto baš to razdoblje? Iako je industrijska revolucija započela ranije (oko 1750.), razdoblje 1850. – 1900. odabrano je, jer za njega postoje najranija pouzdana i izravna mjerenja temperature pomoću instrumenata diljem svijeta.

Ove godine je u ekvatorskom dijelu Tihog oceana djelovanjem jakih pasatnih vjetrova došlo do potiskivanja tople površinske vode prema zapadu, uzrokujući podizanje hladnije vode na istoku i snižavanje površinske temperature oceana. Usprkos tome, emisije fosilnih goriva dosegnule su još jedan rekord u 2025., što znači da će temperature nastaviti rasti, pridonoseći razornim ekstremnim vremenskim uvjetima.

“Stvarnost je da su ekstremni događaji ti koji utječu na ljude, utječu na društvo, utječu na naše ekosustave. Također, učestalost i ozbiljnost tih ekstremnih događaja povećava se u toplijim predjelima našeg planeta”, ističe Samantha Burgess iz Službe za klimatske promjene Europske unije (C3S), i dodaje: "Oluje postaju sve gore zato što atmosfera sadrži znatno više vlage."

Prema istom izvoru ovog ljeta su toplinski valovi, uzrokovani klimatskim promjenama, odnijeli 16.500 ljudskih života na europskom kontinentu. 

U mjesecu listopadu ove godine uragan Melissa, najjači uragan koji je ikada pogodio Jamajku, ubio je više od 80 ljudi i prouzročio procijenjenu štetu od gotovo 9,0 milijardi dolara. 

Međunarodna znanstvena inicijativa poznata pod nazivom World Weather Attribution (WWA), koja se bavi analizom i kvantificiranjem utjecaja klimatskih promjena na specifične ekstremne vremenske događaje, otkrila je kako su klimatske promjene pojačale Melissinu količinu oborina za 16 posto, a brzinu vjetra za 7 posto.

U studenom je niz ciklona i oluja izazvao klizišta i poplave diljem Šri Lanke, Indonezije, Tajlanda, Malezije i Vijetnama, odnijevši više od 1.600 ljudskih života.

Opseg arktičkog morskog leda trenutno je na najnižoj razini zabilježenoj za ovo doba godine, a antarktički morski led također je ispod normale.

Znanstvenici očekuju da će zagrijavanje premašiti dugoročni prosjek od 1,5°C do 2029. godine. Istovremeno, jedna prijelomna točka je već dosegnuta - nepovratno odumiranje tropskih koraljnih grebena. Svijet riskira da uskoro prijeđe i druge prijelomne točke poput odumiranja amazonskih prašuma i urušavanja ledenih ploča Grenlanda i Zapadnog Antarktika, kao i antarktičkog morskog leda.

Izvor: NewScientist.