Božićna čarolija darivanja!

Darivanje je jedna od najstarijih društvenih praksi čovječanstva. Ono je znatno kompleksniji društveni fenomen od puke prijateljske geste. Zašto darovi stvaraju obveze među ljudima? Kako je nastao pritisak potrošača na obvezu kupovine darova? Koja je vrijednost osobnog darivanja?

Božić je slavlje ljubavi i obitelji. Božićno vrijeme protkano je darivanjem. Ali, što se zapravo krije iza darivanja? Zašto darivamo i kako se ta praksa mijenjala tijekom vremena? Pogled na antropološku pozadinu darivanja, posebice u božićno vrijeme, pokazuje da je ono puno više od puke lijepe geste.

Priču o darivanju za ugledni njemački portal Tagesschau donose Frank Wittig i Richard Kraft.

Prof. dr. Timo Heimerdinger, kulturni antropolog sa Sveučilišta u Freiburgu u Njemačkoj, objašnjava da darivanje nije samo jednostrani čin ljubaznosti, već složena društvena razmjena. "Zapravo govorimo o razmjeni darova", kaže Heimerdinger i dodaje: “Svaki dar traži uzvratni dar.”

Dar stvara uzajamnu obvezu koja jača odnos između onih koji su uključeni u darivanje. Ne radi se samo o materijalnoj vrijednosti, već i o društvenim vezama koje se stvaraju samim darivanjem.

U posljednjih nekoliko desetljeća darivanje se dramatično promijenilo, naročito u bogatim društvima. 

Dr. Heimerdinger kritizira činjenicu da ritual darivanja sve više obilježava kapitalistička potrošačka logika. Pritisak da se daruje nešto materijalno često dovodi do toga da ljudi požure kupiti bilo koji dar u zadnji čas.

Međutim, sve se više rađa otpor takvim društvenim tendencijama. Mnogi ljudi traže načine da se oslobode pritiska potrošnje. Umjesto skupih darova, oslanjaju se na osobne i pojedinačne darove.

Domaći darovi izrađeni ručno, aluzivni darovi koji nose određenu simboliku ili zajedničko provođenje vremena primjeri su alternativa koje leže izvan logike skupe potrošnje. Ova vrsta darivanja naglašava emocionalnu i osobnu vrijednost dara.

Posebnu ulogu u darivanju imaju djeca. Prema Heimerdingeru, darivanje djece ustalilo se tek u 19. stoljeću, kada je djetinjstvo otkriveno kao posebna faza života. Tijekom tog vremena, ideja o sigurnosti i harmoniji razvila se kao središnja vrijednost buržoaske obitelji. Darovi su postali izraz privrženosti i priznanja i bili su namijenjeni promicanju dječjeg razvoja. Danas je Božić vrhunac godine za mnogu djecu, kada osim materijalnih darova doživljavaju pažnju i ljubav obitelji.

Darivanje često nije materijalna vrijednost, već ono što prožima ljudska srca. Uspješan dar odražava skladan odnos među ljudima.

Dr. Heimerdinger ističe kako je u njegovoj vlastitoj obitelji ustanovljena posebna tradicija: svake godine njegova supruga izrađuje foto kalendar sa zajedničkim trenucima iz godine koja je na izmaku. Taj dar ima visoku emocionalnu vrijednost i podsjeća obitelj na lijepa iskustva koja su zajednički dijelili i proživjeli.

Božićno darivanje puno je više od rituala konzumiranja. To je izraz povezanosti, privrženosti i društvene interakcije. Dok je materijalni aspekt često u fokusu našeg modernog društva, znanost pokazuje da dragocjenost dara često više leži u njegovom emocionalnom značenju.

Pogled u prirodu: Daju li životinje jedna drugoj darove?

Postoje i ponašanja u životinjskom carstvu koja izgledaju kao darovi. Mnoge životinje predstavljaju predmete ili hranu drugim vrstama, na primjer za udvaranje ili društveno zbližavanje. Pingvini daju kamenčiće svojim ženkama kao znak udvaranja, a čimpanze povremeno dijele hranu jačajući time bliske odnose unutar skupine. Takve geste u životinjskom svijetu kontinuirano su predmet novih znanstvenih istraživanja.

No, jedno je sasvim sigurno: darivanja pokazuju koliko su razmjene duboko ukorijenjene u prirodi. Kada životinje predaju predmete, to jača veze, potiče suradnju i često ispunjava istu ulogu kao i ljudski darovi - održava odnose živima!