Drugi najtopliji ožujak u Europi u povijesti mjerenja temperatura

Prema podacima Službe za klimatske promjene Europske unije Copernicus (C3S) prošli mjesec ove godine bio je drugi najtopliji ožujak u Europi u povijesti mjerenja temperatura. Pritom je izmjerena temperatura bila gotovo 2,3 stupnja Celzijusa iznad referentne vrijednosti.

Referentna vrijednost za mjerenje mjesečnih temperatura obično se temelji na višegodišnjem prosjeku (klimatološkom normalu) za određeni mjesec i lokaciju, najčešće izračunatom za razdoblje od 30 godina (prema preporukama Svjetske meteorološke organizacije - WMO). 

Mnoge druge vrijednosti temperatura poput oceana i Antarktika također su upečatljive, što govori o sve većem pritisku globalnog zatopljenja na klimatski sustav na Zemlji.

Prošli je mjesec bio drugi najtopliji ožujak u Europi od početka mjerenja temperatura. Objavila je to europska služba za promatranje Zemlje Copernicus. S 5,88 Celzijevih stupnjeva, prosječna temperatura bila je 2,27 stupnjeva - iznad referentne vrijednosti. Pritom je za referentnu vrijednost u ožujku uzeta prosječna temperatura u tom mjesecu u razdoblju 1991. - 2020. 

Dok su veliki dijelovi kontinenta bili sušniji od prosjeka, obilne padaline uzrokovale su velike poplave u regijama kao što su Mediteran  i Skandinavija.

Temperature oceana su vrlo visoke u ožujku

Istovremeno, Copernicus je zabilježio drugu najvišu globalnu temperaturu površine mora. Pritom je prosječna temperatura površine mora u ožujku iznosila 20,97 stupnjeva. Najveća ožujska vrijednost izmjerena je 2024. godine za vrijeme klimatskog fenomena El Niño.

Oceani igraju ključnu ulogu u regulaciji globalne klime jer apsorbiraju većinu viška topline uzrokovane emisijom stakleničkih plinova. Više temperature oceana mogu imati štetne posljedice za Zemlju: potiču intenzivnije oluje i oborine, uzrokuju izbjeljivanje koralja i podizanje razine mora.

Količina morskog leda na Arktiku pala je na najnižu vrijednost ikada izmjerenu za ovaj mjesec: bila je 5,7 posto ispod prosjeka, navodi se u priopćenju Copernicusa.

„Klimatski sustav na zemlji je pod stalnim pritsikom“

Prema Copernicusu, bio je to četvrti najtopliji ožujak u svijetu od početka mjerenja temperatura. Globalna prosječna temperatura bila je 13,94 stupnja Celzijusa. Ta je vrijednost 1,48 stupnjeva iznad predindustrijskog prosjeka. Sam pojam predindustrijski prosjek odnosi se na globalnu prosječnu temperaturu površine Zemlje prije nego što je ljudska aktivnost, prvenstveno kroz masovno sagorijevanje fosilnih goriva, počela značajno utjecati na klimu.

Znanstvene institucije poput Međuvladinog panela o klimatskim promjenama (IPCC) koriste razdoblje od 1850. do 1900. godine kao standardnu osnovicu za predindustrijske temperature. Zašto baš to razdoblje? Iako je industrijska revolucija započela ranije (oko 1750.), razdoblje 1850. – 1900. odabrano je, jer za njega postoje najranija pouzdana i izravna mjerenja temperature pomoću instrumenata diljem svijeta.

U mjesecu ožujku ove godine diljem svijeta postojale su velike suprotnosti: dok je zapad Sjedinjenih Država doživio produljeni toplinski val, Aljaska, Kanada i sjeverozapadni Sibir doživjeli su neobično hladne vremenske prilike.

"Svaka brojka za sebe je upečatljiva", objašnjava direktor Copernicusa Carlo Buontempo o bilanci za ožujak. "Sve te brojke zajedno daju sliku klimatskog sustava Zemlje koji je pod kontinuiranim i sve većim pritiskom."

Služba za klimatske promjene Europske unije Copernicus (C3S) redovito objavljuje podatke o temperaturama, morskom ledu i oborinama. Osnova je, između ostalog, skup podataka ERA5 koji uključuje brojna mjerenja satelita, brodova, zrakoplova i meteoroloških stanica diljem svijeta.

Izvor: Tagesschau.